Return to Video

ZEITGEIST: MOVING FORWARD | OFFICIAL RELEASE | 2011

  • 0:04 - 0:08
    Umjetnost u društvu koje se raspada,
  • 0:08 - 0:14
    ako je iskrena, mora odražavati i raspadanje.
  • 0:14 - 0:20
    A ako ne želi iznevjeriti svoju ulogu u društvu,
  • 0:20 - 0:25
    umjetnost mora prikazati promjenjivost svijeta.
  • 0:25 - 0:29
    I pomoci mu da se promijeni.
  • 0:29 - 0:32
    -Ernst Fischer
  • 0:32 - 0:34
    Smrtonosni nemiri zbog vladinih
  • 0:34 - 0:37
    planova da izbjegne placanje svojih zajmova...
  • 0:37 - 0:39
    ocituje se u neprestanom porastu nezaposlenosti
  • 0:39 - 0:41
    i neophodnom nastavku tog porasta
  • 0:41 - 0:45
    samo zato što postoji višak zalihe dobara...
  • 0:45 - 0:46
    sve je ovo pozajmljen novac...
  • 0:46 - 0:50
    a taj dug je u vlasništvu banaka iz drugih država...
  • 0:51 - 0:55
    N-O-V-A-C u obliku povoljnog osobnog zajma...
  • 0:55 - 0:57
    ... cigareta koja pruža pravi okus...
  • 0:57 - 1:01
    45 malt liquor... je li vam vruce...
  • 1:01 - 1:04
    planira li SAD bombardiranje Irana...
  • 1:04 - 1:07
    ...Amerika sponzorira teroristicke napade u Iranu...
  • 1:08 - 1:10
    Moja je baka bila divna osoba.
  • 1:10 - 1:14
    Naucila me igrati igru Monopol.
  • 1:14 - 1:18
    Shvacala je kako je cilj igre stjecanje bogatstva.
  • 1:18 - 1:19
    Kupovala bi sve što je mogla i
  • 1:19 - 1:23
    naposljetku bi pobijedila.
  • 1:23 - 1:25
    Nakon toga bi mi svaki put rekla istu stvar.
  • 1:25 - 1:27
    Pogledala bi me i rekla bi:
  • 1:27 - 1:31
    "Jednog ceš dana nauciti kako se igra".
  • 1:31 - 1:34
    Jednog sam ljeta gotovo svakodnevno igrao Monopol
  • 1:34 - 1:37
    i tog sam ljeta naucio kako igrati igru.
  • 1:37 - 1:40
    Shvatio sam kako pobijediti možeš jedino
  • 1:40 - 1:43
    ako se u potpunosti posvetiš stjecanju bogatstva.
  • 1:43 - 1:45
    Shvatio sam vrijednost novca i imovine...
  • 1:45 - 1:48
    i da o njoj ovisi vaš rezultat.
  • 1:48 - 1:49
    Po završetku ljeta
  • 1:49 - 1:52
    bio sam nemilosrdniji od svoje bake.
  • 1:52 - 1:55
    Bio sam spreman i zaobilaziti pravila, a sve to ne bih li pobijedio...
  • 1:56 - 1:59
    Najesen smo ponovno sjeli i zaigrali.
  • 1:59 - 2:02
    Uzeo sam sve što je imala. Gledao sam
  • 2:02 - 2:04
    kako daje svoj posljednji dolar i naposljetku kapitulira.
  • 2:06 - 2:11
    Zatim je uslijedila još jedna stvar koju me morala nauciti.
  • 2:11 - 2:14
    Tad je rekla:
  • 2:14 - 2:17
    "Sada to sve ide natrag u kutiju.
  • 2:20 - 2:23
    Sve te kuce i hoteli.
  • 2:23 - 2:26
    Sve željeznice i javna poduzeca...
  • 2:26 - 2:29
    Sva imovina i sav taj cudesan novac...
  • 2:30 - 2:33
    sve to skupa sada se vraca u kutiju.
  • 2:35 - 2:37
    Ništa od toga nije bilo stvarno tvoje.
  • 2:38 - 2:41
    Grijalo te je neko vrijeme.
  • 2:42 - 2:45
    No to je bilo ovdje mnogo prije nego što si ti zasjeo za plocu,
  • 2:46 - 2:50
    a bit ce ovdje i kad te više ne bude - igraci dolaze - igraci odlaze.
  • 2:52 - 2:54
    Kuce i automobili...
  • 2:55 - 2:57
    Zvanja i odjeca...
  • 2:57 - 2:59
    cak i tvoje tijelo."
  • 3:00 - 3:04
    Jer, cinjenica je, sve što grabim, trošim i gomilam
  • 3:04 - 3:07
    vratit ce se natrag u kutiju i sve cu izgubiti.
  • 3:08 - 3:10
    Stoga se morate zapitati:
  • 3:10 - 3:12
    kad napokon dobijete unaprjedenje koje ste oduvijek željeli,
  • 3:12 - 3:14
    kad obavite svoju najvecu kupnju,
  • 3:14 - 3:15
    kad si priuštite dom o kojemu ste sanjali,
  • 3:15 - 3:17
    kad ostvarite financijsku sigurnost
  • 3:17 - 3:20
    i uspnete se stubištem uspjeha do
  • 3:20 - 3:23
    najviše stube do koje se uopce možete uspeti,
  • 3:23 - 3:26
    kad uzbudenje izblijedi,
  • 3:26 - 3:28
    a izblijedjet ce...
  • 3:29 - 3:32
    što tada?
  • 3:32 - 3:34
    Koliko daleko morate proci tom stazom
  • 3:35 - 3:38
    prije no što shvatite kamo vodi?
  • 3:40 - 3:42
    Zasigurno shvacate kako
  • 3:42 - 3:44
    vam nikad nece biti dosta.
  • 3:46 - 3:48
    Zbog toga morate sami sebe upitati:
  • 3:49 - 3:52
    Što je važno?
  • 4:49 - 4:50
    Uzbudljivi su!
  • 4:52 - 4:54
    Bogati su!
  • 4:56 - 4:58
    I razmaženi su!
  • 5:03 - 5:05
    Vraca se najgledanija americka emisija!
  • 5:31 - 5:38
    Gentle Machine Productions predstavlja
  • 5:43 - 5:51
    film Petera Josepha
  • 5:56 - 5:58
    Kad sam bio mladic
  • 5:58 - 6:00
    i odrastao u New Yorku,
  • 6:00 - 6:03
    odbio sam prisegnuti na zastavu.
  • 6:05 - 6:08
    Naravno, poslan sam u ured ravnatelja.
  • 6:08 - 6:11
    On me pitao: "Zašto ne želiš prisegnuti na odanost domovini?
  • 6:11 - 6:13
    Svi ostali to cine!"
  • 6:13 - 6:16
    Rekao sam kako su nekoc svi vjerovali da je Zemlja ravna,
  • 6:16 - 6:18
    ali to ne znaci da i jest.
  • 6:18 - 6:22
    Objasnio sam kako Amerika sve što ima duguje
  • 6:22 - 6:23
    drugim kulturama
  • 6:23 - 6:25
    i drugim nacijama
  • 6:25 - 6:27
    te kako bih radije prisegnuo na odanost
  • 6:27 - 6:28
    Zemlji
  • 6:28 - 6:30
    i svima na njoj.
  • 6:31 - 6:33
    Ocekivano, nedugo nakon toga
  • 6:33 - 6:35
    u potpunosti sam napustio školu
  • 6:36 - 6:38
    i napravio laboratorij u svojoj spavacoj sobi.
  • 6:39 - 6:41
    Ondje sam poceo uciti o znanosti
  • 6:41 - 6:42
    i prirodi.
  • 6:43 - 6:44
    Tada sam shvatio
  • 6:44 - 6:46
    kako Svemirom upravljaju zakoni
  • 6:46 - 6:48
    te da covjek
  • 6:48 - 6:50
    i društvo
  • 6:50 - 6:53
    nisu izuzeti od tih zakona.
  • 6:54 - 6:57
    Onda se 1929. dogodio slom
  • 6:57 - 6:59
    cime je zapocelo ono što danas nazivamo
  • 6:59 - 7:00
    Velikom depresijom.
  • 7:01 - 7:04
    Nikako nisam mogao shvatiti zašto su milijuni ljudi
  • 7:04 - 7:07
    ostali bez posla, bez krova nad glavom i hrane na stolu,
  • 7:07 - 7:10
    a tvornice su ostale zjapiti prazne.
  • 7:10 - 7:13
    Resursi su ostali nepromijenjeni.
  • 7:13 - 7:15
    Tada sam shvatio
  • 7:15 - 7:18
    kako su pravila ekonomske igre
  • 7:18 - 7:20
    sama po sebi pogrešno postavljena.
  • 7:21 - 7:24
    Ubrzo nakon toga došao je Drugi svjetski rat
  • 7:24 - 7:27
    u kojemu su se izmjenjivale razne nacije
  • 7:27 - 7:30
    sustavno uništavajuci jedna drugu.
  • 7:30 - 7:33
    Kasnije sam izracunao kako su sva razaranja i
  • 7:33 - 7:35
    izgubljeni resursi
  • 7:35 - 7:36
    potrošeni u tom ratu
  • 7:36 - 7:38
    lako mogli zadovoljiti potrebe
  • 7:38 - 7:42
    svih ljudi na planeti.
  • 7:43 - 7:46
    Otada sam promatrao covjecanstvo
  • 7:46 - 7:50
    kako priprema pozornicu za vlastito izumiranje.
  • 7:50 - 7:53
    Gledao sam kako neprestano iscrpljujemo i uništavamo
  • 7:53 - 7:56
    dragocjene ogranicene resurse
  • 7:56 - 8:00
    u ime profita i slobodnog tržišta.
  • 8:00 - 8:03
    Gledao sam kako se društvene vrijednosti reduciraju
  • 8:03 - 8:07
    na osnovnu razinu izvještacenog materijalizma
  • 8:07 - 8:10
    i bezumne potrošnje.
  • 8:10 - 8:13
    Gledao sam i kako monetarne sile
  • 8:13 - 8:16
    kontroliraju politicke strukture
  • 8:16 - 8:18
    prividno slobodnih društava.
  • 8:20 - 8:22
    Imam 94 godine.
  • 8:22 - 8:24
    Bojim se kako mi je duševno raspoloženje
  • 8:24 - 8:26
    isto kakvo je bilo i
  • 8:26 - 8:29
    prije 75 godina.
  • 8:31 - 8:34
    Trebamo se riješiti tog sranja.
  • 8:38 - 8:46
    [ZEITGEIST]
  • 8:46 - 8:53
    [ZEITGEIST: KORAK NAPRIJED]
  • 9:00 - 9:03
    [Nikada nemojte sumnjati da malena skupina predanih i
  • 9:03 - 9:06
    odlucnih gradana može promijeniti svijet.
  • 9:06 - 9:08
    Na takav se nacin svijet dosada jedino i mijenjao.
  • 9:08 - 9:09
    -Margaret Mead]
  • 9:10 - 9:13
    1. dio: Ljudska priroda
  • 9:13 - 9:16
    Dakle, znanstvenik si
  • 9:16 - 9:19
    i u jednom trenutku suocen si s
  • 9:19 - 9:23
    neizbježnim pitanjem - "priroda ili odgoj",
  • 9:23 - 9:25
    po svojoj važnosti u rangu s pitanjem Coca-Cola ili Pepsi,
  • 9:25 - 9:27
    Grci ili Trojanci.
  • 9:27 - 9:31
    Dakle, priroda ili odgoj, postavlja se kao
  • 9:31 - 9:34
    pretjerano pojednostavljen pogled na
  • 9:34 - 9:36
    izvor utjecaja.
  • 9:36 - 9:40
    Od utjecaja na nacin na koji se stanica nosi
  • 9:40 - 9:42
    s energetskom krizom, pa sve do
  • 9:42 - 9:45
    utjecaja koji nas cine onakvima kakvi jesmo na najsuptilnijim
  • 9:45 - 9:48
    razinama osobnosti.
  • 9:48 - 9:51
    Rezultat koji dobivamo je potpuno lažna dihotomija
  • 9:51 - 9:54
    sazdana oko prirode koja je deterministicka
  • 9:54 - 9:57
    i nalazi se u samim temeljima uzrocnosti.
  • 9:57 - 10:00
    Život je DNK i kôd kodova
  • 10:00 - 10:04
    i sveti gral i upravlja svime...
  • 10:04 - 10:06
    a s druge strane,
  • 10:06 - 10:07
    iz znanstvene perspektive koja je društveno orijentirana
  • 10:08 - 10:09
    mi smo "društveni organizmi",
  • 10:09 - 10:13
    a biologija neka proucava plijesan.
  • 10:13 - 10:16
    Ljude ne odreduje biologija
  • 10:16 - 10:19
    i ocigledno je kako su oba stajališta besmislena.
  • 10:19 - 10:21
    Umjesto toga možete vidjeti
  • 10:21 - 10:23
    kako je prakticki nemoguce razumjeti
  • 10:23 - 10:25
    na koji nacin biologija funkcionira
  • 10:25 - 10:27
    izvan konteksta okruženja.
  • 10:28 - 10:30
    [Stvar je u genima]
  • 10:30 - 10:34
    Ovo je jedna od najludih,
  • 10:34 - 10:36
    a unatoc tome široko rasprostranjenih i
  • 10:36 - 10:38
    potencijalno opasnih predodžbi:
  • 10:38 - 10:42
    "Takvo ponašanje uzrokuju geni".
  • 10:42 - 10:43
    Što bi to imalo znaciti?
  • 10:43 - 10:46
    To podrazumijeva razne suptilne nijanse ukoliko
  • 10:46 - 10:49
    poznajete modernu biologiju, ali za vecinu ljudi
  • 10:49 - 10:52
    oko nas to podrazumijeva:
  • 10:52 - 10:54
    deterministicki pogled na život;
  • 10:54 - 10:57
    pogled ukorijenjen u biologiji i genetici;
  • 10:57 - 11:00
    geni se poistovjecuju s nepromjenjivim stanjem stvari;
  • 11:00 - 11:03
    geni se poistovjecuju sa stvarima koje su
  • 11:03 - 11:06
    neizbježne, zbog cega nema smisla
  • 11:06 - 11:08
    trošiti resurse pokušavajuci ih ispraviti;
  • 11:08 - 11:11
    osim toga, nema smisla ulagati društvene napore pokušavajuci
  • 11:11 - 11:15
    ih poboljšati zato što su neizbježne i nepromjenjive...
  • 11:15 - 11:18
    a to je cista besmislica.
  • 11:21 - 11:23
    [Bolest]
  • 11:24 - 11:27
    Opcenito se smatra kako su stanja poput hiperaktivnog
  • 11:27 - 11:29
    poremecaja deficita pažnje genetski programirana;
  • 11:29 - 11:32
    kako su stanja poput shizofrenije genetski programirana.
  • 11:32 - 11:33
    Istina je suprotna.
  • 11:33 - 11:35
    Ništa nije genetski programirano.
  • 11:35 - 11:37
    Postoje vrlo rijetke bolesti,
  • 11:37 - 11:39
    tek šacica bolesti
  • 11:39 - 11:43
    iznimno rijetko zastupljenih unutar populacije,
  • 11:43 - 11:46
    a koje su doista genetski predodredene.
  • 11:46 - 11:48
    Vecina složenih stanja
  • 11:48 - 11:52
    može imati predispoziciju koja ima genetsku komponentu,
  • 11:52 - 11:56
    ali predispozicija nije isto što i predodredenost.
  • 11:56 - 12:00
    Cijela potraga za izvorom bolesti unutar genoma
  • 12:00 - 12:04
    bila je osudena na propast prije negoli je to itko i pomislio
  • 12:04 - 12:08
    zbog toga što vecina bolesti nije genetski predodredena.
  • 12:08 - 12:11
    Bolesti srca, rak, moždani udari,
  • 12:11 - 12:17
    reumatske bolesti, poremecaji imunološkog sustava opcenito,
  • 12:17 - 12:19
    poremecaji mentalnog zdravlja, ovisnosti...
  • 12:19 - 12:21
    ništa od toga nije genetski predodredeno.
  • 12:21 - 12:26
    Kod raka dojke, npr., od 100 žena koje boluju od njega
  • 12:26 - 12:28
    samo je njih sedam nosioca gena za rak dojke,
  • 12:28 - 12:30
    dok ih 93 nisu nosioci.
  • 12:30 - 12:33
    S druge strane, od 100 žena koje su nosioci tih gena,
  • 12:33 - 12:36
    nece sve dobiti rak.
  • 12:37 - 12:39
    [Ponašanje]
  • 12:39 - 12:43
    Geni nam nisu tek odrednice odredenog
  • 12:43 - 12:47
    ponašanja neovisnog o okruženju.
  • 12:47 - 12:51
    Geni usmjeravaju našu reakciju s obzirom na okruženje.
  • 12:51 - 12:55
    U stvari, izgleda kako odredeni utjecaji u
  • 12:55 - 12:59
    ranom djetinjstvu i nacin odgoja djeteta
  • 12:59 - 13:02
    utjecu na ispoljavanje gena,
  • 13:02 - 13:04
    doslovce ukljucujuci ili iskljucujuci razlicite gene
  • 13:04 - 13:08
    te usmjeravaju osobu na odredeni razvojni put
  • 13:08 - 13:12
    koji ce biti prilagoden svijetu s kojim se treba suociti.
  • 13:12 - 13:14
    Razmotrimo primjer.
  • 13:14 - 13:18
    U istraživanju koje je provedeno u Montrealu na žrtvama samoubojstva
  • 13:18 - 13:21
    autopsijom su prouceni mozgovi tih ljudi
  • 13:22 - 13:24
    i pokazalo se sljedece: ako su žrtve samoubojstva
  • 13:24 - 13:26
    (obicno mladi punoljetnici)
  • 13:26 - 13:30
    u djecjoj dobi bile žrtve zlostavljanja, zlostavljanje je zapravo
  • 13:30 - 13:33
    uzrokovalo genetsku promjenu u mozgu
  • 13:33 - 13:37
    koje nije bilo u mozgovima onih koji nisu bili zlostavljani.
  • 13:37 - 13:39
    To je epigenetski utjecaj,
  • 13:39 - 13:42
    a "epi" znaci "povrh", dakle
  • 13:42 - 13:45
    epigenetski utjecaj podrazumijeva dogadaje
  • 13:45 - 13:51
    u okruženju koji aktiviraju ili deaktiviraju odredene gene.
  • 13:51 - 13:54
    Na Novom Zelandu, u gradu Dunedin,
  • 13:54 - 13:56
    provedeno je istraživanje
  • 13:56 - 14:01
    u kojemu je nekoliko tisuca pojedinaca
  • 14:01 - 14:05
    promatrano od rodenja pa sve do svojih dvadesetih.
  • 14:06 - 14:11
    Otkrili su kako mogu prepoznati
  • 14:11 - 14:15
    genetsku mutaciju, abnormalan gen
  • 14:15 - 14:18
    koji je na odredeni nacin povezan sa
  • 14:18 - 14:21
    sklonošcu prema nasilnom ponašanju,
  • 14:21 - 14:25
    ali samo ako je pojedinac bio
  • 14:25 - 14:29
    izložen teškom zlostavljanju u djetinjstvu.
  • 14:29 - 14:32
    Drugim rijecima, djeca s ovim abnormalnim genom
  • 14:32 - 14:34
    ne bi bila sklonija nasilju od bilo koga drugog
  • 14:34 - 14:37
    vec su u stvarnosti pokazivala i manju stopu agresivnosti
  • 14:37 - 14:39
    od ljudi s normalnim genima,
  • 14:39 - 14:42
    pod uvjetom da nisu bila zlostavljana u djetinjstvu.
  • 14:43 - 14:45
    Još jedan odlican primjer koji pokazuje kako
  • 14:45 - 14:47
    geni nisu jedini i odlucujuci cimbenik.
  • 14:47 - 14:50
    Sada postoji tehnika kojom možemo
  • 14:50 - 14:52
    izolirati odredeni mišji gen
  • 14:52 - 14:55
    tako da ga taj miš i njegovo potomstvo nece imati.
  • 14:55 - 14:56
    "Izbacili" smo taj gen.
  • 14:56 - 14:58
    Postoji gen koji kodira
  • 14:58 - 15:00
    protein koji je povezan
  • 15:00 - 15:04
    s ucenjem i pamcenjem; pomocu ove nevjerojatne demonstracije
  • 15:04 - 15:06
    možemo "izbaciti" taj gen i
  • 15:06 - 15:08
    dobiti miša koji slabije uci.
  • 15:08 - 15:10
    "Aha! Genetska osnova inteligencije!".
  • 15:10 - 15:14
    Ono što je dobilo znatno manju pažnju u ovom iznimno znacajnom istraživanju
  • 15:14 - 15:16
    koje su mediji prenosili naveliko
  • 15:16 - 15:20
    bilo je to da, kada te genetski oštecene miševe
  • 15:20 - 15:22
    odgojite u mnogo raznovrsnijem i
  • 15:22 - 15:25
    poticajnijem okruženju od normalnih miševa u laboratorijskim kavezima,
  • 15:25 - 15:28
    oni u potpunosti prebrode taj nedostatak.
  • 15:28 - 15:32
    Dakle, kad netko u suvremenom kontekstu kaže kako je
  • 15:32 - 15:35
    "takvo ponašanje genetski uvjetovano",
  • 15:35 - 15:39
    u onoj mjeri u kojoj je to uopce prihvatljiva fraza,
  • 15:39 - 15:41
    ono što se želi reci jest da postoji
  • 15:41 - 15:44
    genetski doprinos nacinu na koji odredeni
  • 15:44 - 15:46
    organizam reagira na okruženje.
  • 15:46 - 15:49
    Geni mogu utjecati na
  • 15:49 - 15:51
    spremnost kojom ce organizam
  • 15:51 - 15:53
    reagirati na odredeni izazov iz okruženja.
  • 15:53 - 15:57
    Znate, to nije ono što vecina ljudi ima na umu
  • 15:57 - 16:00
    i ne želim propovijedati,
  • 16:00 - 16:02
    ali ako i dalje nastavimo razmišljati u okvirima
  • 16:02 - 16:04
    starog nacina shvacanja genetske uvjetovanosti,
  • 16:04 - 16:07
    to znaci kako se nismo mnogo udaljili od eugenike
  • 16:07 - 16:09
    i srodnih koncepata.
  • 16:09 - 16:11
    Radi se o široko rasprostranjenoj
  • 16:11 - 16:14
    i potencijalno vrlo opasnoj zabludi.
  • 16:14 - 16:17
    Jedan razlog zbog kojega je
  • 16:17 - 16:21
    biološko objašnjenje nasilja...
  • 16:21 - 16:23
    jedan razlog zbog kojega je ta pretpostavka
  • 16:23 - 16:26
    potencijalno opasna, ne samo varljiva,
  • 16:26 - 16:28
    vec istinski štetna...
  • 16:28 - 16:31
    jer kada biste u nju povjerovali,
  • 16:31 - 16:33
    vrlo lako biste mogli reci:
  • 16:33 - 16:35
    "dakle, ne možemo uciniti ništa"
  • 16:35 - 16:37
    kako bismo promijenili sklonosti
  • 16:37 - 16:40
    ljudi ka nasilju;
  • 16:40 - 16:44
    možemo ih jedino kazniti - zatvoriti ih
  • 16:44 - 16:46
    ili ih pogubiti,
  • 16:46 - 16:49
    ali ne moramo razmišljati o pokušaju promjene
  • 16:49 - 16:53
    društvenog okruženja ili društvenih preduvjeta
  • 16:53 - 16:56
    koji bi ljude mogli navesti na nasilje jer
  • 16:56 - 16:58
    "to nije relevantno".
  • 16:58 - 17:03
    Genetski argument dopušta nam luksuz zanemarivanja
  • 17:03 - 17:06
    prošlih i sadašnjih povijesnih i društvenih cimbenika.
  • 17:06 - 17:08
    Poslužit cu se rijecima Louisa Menanda
  • 17:08 - 17:10
    koji je pisao za New Yorker.
  • 17:10 - 17:12
    Vrlo pronicljivo rekao je sljedece:
  • 17:12 - 17:16
    "Sve je u genima... time objašnjavaju zašto je stanje takvo,
  • 17:16 - 17:18
    ne dovodeci to stanje u opasnost.
  • 17:18 - 17:20
    Zašto bi se netko osjecao nesretno
  • 17:21 - 17:23
    ili se upuštao u antisocijalno
  • 17:23 - 17:25
    ponašanje ako je dio
  • 17:25 - 17:29
    najslobodnije i najbogatije nacije svijeta?
  • 17:29 - 17:31
    Ne može biti stvar u sustavu.
  • 17:31 - 17:33
    Pogreška zacijelo mora biti negdje u sklopovlju."
  • 17:34 - 17:36
    Iznio je poantu na dobar nacin.
  • 17:36 - 17:39
    Dakle, genetski argument jednostavno je izgovor
  • 17:39 - 17:41
    koji nam omogucava ignoriranje
  • 17:41 - 17:45
    društvenih, ekonomskih i politickih cimbenika
  • 17:45 - 17:48
    koji su zapravo uzrok
  • 17:48 - 17:51
    mnogih problematicnih ponašanja.
  • 17:53 - 17:55
    [Proucavanje slucaja: Ovisnost]
  • 17:56 - 17:58
    Obicno se smatra kako su
  • 17:58 - 18:00
    ovisnosti problem vezan uz droge,
  • 18:00 - 18:02
    ali gledano iz šire perspektive,
  • 18:02 - 18:04
    ovisnosti definiram kao svako ponašanje
  • 18:04 - 18:07
    koje je povezano sa žudnjom
  • 18:07 - 18:09
    koja donosi kratkotrajno olakšanje
  • 18:09 - 18:12
    i dugotrajne negativne posljedice,
  • 18:12 - 18:15
    a u kombinaciji s nemogucnošcu kontrole, tako da se osoba
  • 18:15 - 18:18
    želi ostaviti svoje ovisnosti ili obecava kako ce to uciniti,
  • 18:18 - 18:21
    ali u tome ne može uspjeti.
  • 18:21 - 18:23
    Kada ovo shvatite, vidjet cete
  • 18:23 - 18:24
    kako postoji mnogo više ovisnosti
  • 18:24 - 18:26
    osim ovisnosti o drogama.
  • 18:26 - 18:29
    Tako imamo radoholicarstvo, ovisnost o kupovini,
  • 18:29 - 18:31
    Internetu, video igrama...
  • 18:31 - 18:33
    Imamo i ovisnost o moci. Postoje ljudi koji imaju moc i
  • 18:33 - 18:36
    neprestano je žele više; nikada im nije dovoljno.
  • 18:36 - 18:40
    Kupovina - imamo korporacije koje moraju posjedovati sve više i više.
  • 18:40 - 18:42
    Ovisnost o nafti
  • 18:42 - 18:45
    ili barem o bogatstvu i proizvodima koji su nam
  • 18:45 - 18:47
    dostupni zbog nafte.
  • 18:47 - 18:50
    Pogledajte negativne posljedice za okoliš.
  • 18:50 - 18:53
    Uništavamo onu istu zemlju koju
  • 18:53 - 18:55
    nastanjujemo kako bismo zadovoljili svoju ovisnost.
  • 18:55 - 18:57
    Te ovisnosti imaju mnogo
  • 18:57 - 18:59
    razornije društvene posljedice
  • 18:59 - 19:04
    od kokainskih ili heroinskih navika mojih pacijenata iz cetvrti Downtown Eastside.
  • 19:04 - 19:08
    Ipak, njih se nagraduje i uvažava.
  • 19:08 - 19:11
    Direktor tvornice duhana koja ima veci profit
  • 19:11 - 19:14
    dobit ce mnogo vecu nagradu.
  • 19:15 - 19:19
    On se ne suocava s nikakvim negativnim pravnim ili drugim posljedicama.
  • 19:19 - 19:22
    Dapace, ugledan je clan u
  • 19:22 - 19:24
    upravnim odborima nekoliko drugih korporacija.
  • 19:24 - 19:27
    Medutim, bolesti uzrokovane duhanskim dimom
  • 19:27 - 19:31
    godišnje uzrokuju smrt 5,5 milijuna ljudi diljem svijeta.
  • 19:31 - 19:35
    U SAD-u od tih bolesti umire 400 000 ljudi godišnje.
  • 19:36 - 19:38
    A o cemu su ti ljudi ovisni? O profitu.
  • 19:38 - 19:40
    Do te su mjere ovisni
  • 19:40 - 19:42
    da zapravo poricu
  • 19:42 - 19:44
    posljedice svojih radnji,
  • 19:44 - 19:48
    a upravo je takvo nijekanje tipicno za ovisnike.
  • 19:48 - 19:50
    A tu se ovisnost cijeni. Poštuje se
  • 19:50 - 19:53
    ovisnost o profitu pod bilo koju cijenu.
  • 19:53 - 19:56
    Dakle, ono što je prihvatljivo, što se cijeni,
  • 19:56 - 19:59
    u našemu je društvu vrlo proizvoljno
  • 19:59 - 20:01
    i cini se kako je ovisnost tim cjenjenija
  • 20:01 - 20:03
    što je njena štetnost veca.
  • 20:06 - 20:08
    [Mit]
  • 20:08 - 20:11
    Postoji uvriježeni mit kako droga sama po sebi stvara ovisnost.
  • 20:11 - 20:14
    Zapravo, borba protiv droge temelji se na
  • 20:14 - 20:16
    pretpostavci kako se ovisnosti možete riješiti
  • 20:16 - 20:18
    presijecete li izvor iz kojega dotjece.
  • 20:18 - 20:22
    No ako ovisnost shvacate u širem smislu,
  • 20:22 - 20:24
    vidjet cete kako ništa samo po sebi ne stvara ovisnost.
  • 20:24 - 20:27
    Nijedna tvar, nijedna droga sama po sebi ne stvara ovisnost,
  • 20:27 - 20:29
    kao što nijedno ponašanje samo po sebi ne stvara ovisnost.
  • 20:29 - 20:32
    Mnogi ljudi mogu otici u kupovinu bez da postanu ovisnici o kupovini.
  • 20:32 - 20:34
    Ne postaje svatko ovisnik o hrani.
  • 20:34 - 20:37
    Ne postaje svatko tko popije cašu vina alkoholicar.
  • 20:37 - 20:40
    Pravo je pitanje što ljude cini podložnima ovisnosti,
  • 20:40 - 20:44
    jer je kombinacija podložnog pojedinca
  • 20:44 - 20:47
    i supstance ili ponašanja, koje potencijalno stvara ovisnost,
  • 20:47 - 20:52
    katalizator punog procvata ovisnosti.
  • 20:52 - 20:55
    Ukratko, ovisnost ne stvara droga,
  • 20:55 - 20:57
    vec je podložnost pojedinca ono što odreduje
  • 20:57 - 21:01
    hoce li on postati ovisan o odredenoj supstanci ili ponašanju.
  • 21:01 - 21:02
    [Okruženje]
  • 21:03 - 21:04
    Želimo li shvatiti što
  • 21:04 - 21:06
    neke osobe cini podložnima,
  • 21:06 - 21:09
    moramo sagledati njihovo životno iskustvo.
  • 21:09 - 21:14
    Stara teorija, koja je unatoc svojoj starosti i dalje
  • 21:14 - 21:17
    široko prihvacena, a prema kojoj je uzrok ovisnosti genetske prirode,
  • 21:17 - 21:20
    jednostavno je znanstveno neodrživa.
  • 21:21 - 21:24
    Pravi razlog leži u tome što
  • 21:24 - 21:26
    ljude podložnima cine odredena životna iskustva.
  • 21:26 - 21:30
    To su životna iskustva koja ne oblikuju samo
  • 21:30 - 21:33
    osobnost i psihološke potrebe pojedinca,
  • 21:33 - 21:36
    vec na odredeni nacin oblikuju i njegov mozak.
  • 21:36 - 21:39
    Taj proces pocinje vec unutar maternice.
  • 21:41 - 21:43
    [Prije rodenja]
  • 21:43 - 21:45
    Poznato je, npr., da ako
  • 21:45 - 21:48
    majke izlažete stresu tijekom trudnoce,
  • 21:49 - 21:50
    postoji veca vjerojatnost kako ce im djeca razviti
  • 21:50 - 21:53
    osobine koje ce ih uciniti podložnijima ovisnosti,
  • 21:53 - 21:55
    a to je zbog toga što razvoj oblikuju
  • 21:55 - 21:57
    psihološka i društvena okolina.
  • 21:57 - 22:02
    Prema tome, na biologiju ljudskih bica uvelike utjecu,
  • 22:02 - 22:07
    i programiraju je, životna iskustva što zapocinje vec u maternici.
  • 22:07 - 22:09
    Utjecaj okruženja ne zapocinje nakon rodenja.
  • 22:09 - 22:11
    Utjecaj okruženja zapocinje onog trenutka otkad postoji okruženje.
  • 22:11 - 22:15
    Od trenutka u kojemu se razvijete u fetus, izloženi ste svim
  • 22:15 - 22:18
    informacijama koje do vas dolaze iz majcinog krvotoka:
  • 22:18 - 22:19
    hormonima, razinama hranjivih tvari...
  • 22:19 - 22:22
    Odlican ogledni primjer ovoga je
  • 22:22 - 22:24
    pojava prozvana nizozemskom "Gladnom zimom".
  • 22:24 - 22:28
    1944. godine, nacisti su okupirali Nizozemsku
  • 22:28 - 22:30
    te su zbog mnogobrojnih razloga odlucili
  • 22:30 - 22:32
    oduzeti im svu hranu i usmjeriti je prema Njemackoj;
  • 22:32 - 22:35
    tri su mjeseca svi gladovali,
  • 22:35 - 22:37
    na desetke tisuca ljudi umrlo je od gladi.
  • 22:37 - 22:39
    Koji je bio ucinak nizozemske Gladne zime?
  • 22:39 - 22:44
    Ako ste tijekom gladovanja bili fetus u svom drugom ili trecem tromjesecju,
  • 22:44 - 22:48
    vaše je tijelo tijekom tog vremena "naucilo" nešto veoma jedinstveno.
  • 22:48 - 22:51
    Ispostavilo se kako je drugo i trece tromjesecje vrijeme
  • 22:51 - 22:54
    u kojemu tijelo pokušava upoznati svoje okruženje:
  • 22:54 - 22:57
    U kojoj mjeri vani vlada oskudica?
  • 22:57 - 23:00
    Koliko ima hrane? Koliko hranjivih tvari dobivam
  • 23:00 - 23:02
    kroz majcin krvotok?
  • 23:02 - 23:07
    Da ste bili fetus koji je gladovao tijekom tog vremena, vaše bi tijelo
  • 23:07 - 23:09
    bilo programirano da zauvijek bude
  • 23:09 - 23:14
    vrlo, vrlo štedljivo prema šecerima i mastima unesenima
  • 23:14 - 23:16
    u organizam te bi ih u cijelosti pohranjivalo.
  • 23:16 - 23:20
    Da ste bili fetus tijekom nizozemske Gladne zime i da je
  • 23:20 - 23:22
    nakon pola stoljeca sve drugo bilo isto,
  • 23:22 - 23:25
    postojala bi veca vjerojatnost oboljenja od povišenoga krvnog tlaka,
  • 23:25 - 23:27
    debljanja i metabolickog sindroma.
  • 23:27 - 23:31
    Time je prikazan utjecaj okruženja na krajnje neocekivanome mjestu.
  • 23:31 - 23:34
    Ako laboratorijske životinje podvrgnete stresu tjekom trudnoce, vjerojatnije
  • 23:34 - 23:36
    je da ce njihovi potomci biti skloniji ovisnostima;
  • 23:36 - 23:38
    za ljude to može znaciti ovisnost o kokainu i alkohola u odrasloj dobi.
  • 23:38 - 23:42
    Majke su podložne stresu; u primjeru kojim se bavila jedna britanska studija,
  • 23:42 - 23:45
    majke koje su u trudnoci bile izložene zlostavljanju
  • 23:45 - 23:47
    u posteljici su prilikom radanja imale
  • 23:47 - 23:50
    višu razinu hormona stresa, kortizola,
  • 23:50 - 23:52
    što je kod njihove djece povecalo vjerojatnost stanja
  • 23:52 - 23:56
    koja ih cine podložnima ovisnostima do njihove 7. ili 8. godine.
  • 23:56 - 23:59
    Dakle, vec u maternici stres priprema uvjete
  • 23:59 - 24:01
    za razne vrste poremecaja mentalnog zdravlja.
  • 24:01 - 24:04
    Jedna izraelska studija provedena je na djeci
  • 24:04 - 24:07
    cije su majke s njima zatrudnjele
  • 24:07 - 24:12
    prije pocetka rata 1967...
  • 24:12 - 24:14
    Te su žene, naravno, bile pod velikim stresom
  • 24:14 - 24:17
    i kod njihovih je potomaka povecana pojavnost shizofrenije
  • 24:17 - 24:19
    u usporedbi s prosjecnom skupinom ljudi.
  • 24:19 - 24:22
    Dakle, imamo dovoljno dokaza da možemo reci kako okolnosti
  • 24:22 - 24:26
    prije rodenja imaju snažan utjecaj na razvoj ljudskog bica.
  • 24:28 - 24:30
    [Rano djetinjstvo]
  • 24:30 - 24:32
    Bit ljudskog razvoja,
  • 24:32 - 24:33
    a narocito razvoja ljudskog mozga,
  • 24:33 - 24:35
    je u tome što se vecim dijelom odvija pod utjecajem okruženja
  • 24:35 - 24:37
    i vecim dijelom nakon rodenja.
  • 24:37 - 24:40
    Usporedimo li se s konjem
  • 24:40 - 24:42
    koji može trcati od prvog dana života,
  • 24:42 - 24:46
    uocit cemo kako smo vrlo nerazvijeni.
  • 24:46 - 24:50
    Neurološka koordinacija, ravnoteža,
  • 24:50 - 24:52
    mišicna snaga i oštrina vida kod nas se
  • 24:52 - 24:54
    u potpunosti ne razvijaju sve do godine i pol, dvije godine starosti.
  • 24:54 - 24:57
    Razlog je u tomu što se razvoj mozga kod konja
  • 24:57 - 24:59
    odvija u sigurnosti utrobe,
  • 24:59 - 25:02
    a kod ljudskog bica zapocinje nakon poroda,
  • 25:02 - 25:04
    što je povezano s jednostavnom evolucijskom logikom
  • 25:04 - 25:09
    i povecanjem glave, što nas i cini ljudskim bicima.
  • 25:09 - 25:11
    Bujanje ceonog režnja mozga
  • 25:11 - 25:14
    je ono što u biti odreduje ljudsku vrstu.
  • 25:14 - 25:17
    Osim toga, hodamo na dvije noge te se naša zdjelica suzila
  • 25:17 - 25:18
    kako bi se tome prilagodila. Dakle, imamo
  • 25:18 - 25:21
    užu zdjelicu, vecu glavu i
  • 25:21 - 25:23
    posljedicno: moramo biti rodeni ranije.
  • 25:23 - 25:25
    To znaci kako se razvoj mozga koji se kod drugih životinja
  • 25:25 - 25:26
    odvija u maternici
  • 25:26 - 25:29
    kod nas odvija nakon rodenja
  • 25:29 - 25:31
    i to u velikoj mjeri pod utjecajima iz okruženja.
  • 25:31 - 25:35
    Koncept neuronskog darvinizma jednostavno govori
  • 25:35 - 25:38
    kako ce se sklopovi koji dobiju odgovarajuce unose iz okoline
  • 25:38 - 25:41
    optimalno razviti, a oni koji ih ne dobiju,
  • 25:41 - 25:44
    nece se razviti optimalno ili uopce.
  • 25:44 - 25:47
    Ako uzmete tek rodeno dijete sa savršeno dobrim ocima
  • 25:47 - 25:49
    i stavite ga u mracnu sobu na pet godina,
  • 25:49 - 25:52
    ono ce nakon toga ostati slijepo do kraja života
  • 25:52 - 25:55
    zbog toga što vizualni sklop za svoj razvoj zahtijeva svjetlosne valove;
  • 25:55 - 25:58
    u suprotnom ce cak i rudimentarni
  • 25:58 - 26:00
    sklop prisutan i aktivan pri rodenju
  • 26:00 - 26:04
    atrofirati i propasti, a novi se nece razviti.
  • 26:06 - 26:08
    [Pamcenje]
  • 26:08 - 26:11
    Rana iskustva oblikuju ponašanje
  • 26:11 - 26:15
    odrasle osobe na znacajan nacin,
  • 26:16 - 26:18
    cak i posebno rana iskustva
  • 26:18 - 26:22
    za koja u pamcenju nema dostupnih sjecanja.
  • 26:22 - 26:24
    Cini se kako postoje dvije vrste pamcenja:
  • 26:24 - 26:27
    postoji eksplicitno pamcenje, tj. sjecanje;
  • 26:27 - 26:30
    pomocu njega možete se prisjetiti cinjenica,
  • 26:30 - 26:32
    pojedinosti, epizoda, okolnosti.
  • 26:33 - 26:35
    Medutim, moždana struktura koja šifrira sjecanja,
  • 26:35 - 26:37
    poznata kao hipokampus,
  • 26:37 - 26:40
    cak se ni ne pocinje potpuno razvijati do 18 mjeseci starosti,
  • 26:40 - 26:42
    a svoj puni razvoj ne doseže sve do mnogo kasnije.
  • 26:42 - 26:45
    Zbog toga gotovo nitko nema
  • 26:45 - 26:47
    sjecanja prije 18 mjeseci starosti.
  • 26:47 - 26:48
    Medutim, postoji i druga vrsta
  • 26:48 - 26:50
    pamcenja, tzv. implicitno pamcenje,
  • 26:50 - 26:53
    a u biti se radi o emocionalnom pamcenju
  • 26:53 - 26:57
    zahvaljujuci kojemu se emotivni utjecaji i djetetovo tumacenje
  • 26:57 - 27:00
    tih emotivnih iskustava ukorjenjuju u mozgu
  • 27:00 - 27:02
    u obliku živcanih sklopova koji su spremni okinuti
  • 27:02 - 27:03
    bez obzira na izostanak specificnog sjecanja.
  • 27:03 - 27:05
    Kako bih vam dao jasan primjer;
  • 27:05 - 27:07
    ljudi koji su posvojeni vrlo cesto imaju
  • 27:07 - 27:10
    doživotan osjecaj odbacenosti.
  • 27:10 - 27:11
    Ne mogu se sjetiti posvojenja.
  • 27:11 - 27:13
    Ne mogu se sjetiti odvajanja od biološke majke
  • 27:13 - 27:15
    jer se toga nemaju cime sjetiti.
  • 27:15 - 27:19
    Medutim, emocionalno pamcenje odvajanja i odbijanja
  • 27:19 - 27:21
    ostaje im duboko usadeno u mozak.
  • 27:21 - 27:22
    Stoga je vjerojatnije kako ce
  • 27:22 - 27:24
    iskusiti osjecaj odbacenosti
  • 27:24 - 27:27
    i veliku emocionalnu uznemirenost
  • 27:27 - 27:29
    kada se osjete odbacenima,
  • 27:29 - 27:30
    u vecoj mjeri nego drugi ljudi.
  • 27:30 - 27:32
    To nije svojstveno samo ljudima koji su
  • 27:32 - 27:34
    usvojeni, ali je kod njih posebno snažno izraženo
  • 27:34 - 27:36
    zbog ovog djelovanja implicitnog pamcenja.
  • 27:36 - 27:39
    Ljudi koji su ovisni, a govorim imajuci u vidu
  • 27:39 - 27:43
    objavljena istraživanja i iz vlastitog iskustva,
  • 27:43 - 27:47
    teški ovisnici su gotovo mahom bili
  • 27:47 - 27:49
    teško zlostavljani kao djeca
  • 27:49 - 27:52
    ili su pretrpjeli ozbiljne emocionalne gubitke.
  • 27:52 - 27:54
    Njihova emocionalna ili implicitna sjecanja
  • 27:54 - 27:56
    proizlaze iz svijeta koji nije siguran
  • 27:56 - 28:00
    i koji im nije od pomoci; od skrbnika kojima nisu mogli vjerovati
  • 28:01 - 28:03
    i veza koje nisu bile
  • 28:03 - 28:06
    dovoljno sigurne da bi si mogli dopustiti ranjivost
  • 28:06 - 28:08
    te je u osnovi njihovih reakcija tendencija
  • 28:08 - 28:10
    prema kojoj si ne dopuštaju
  • 28:10 - 28:12
    prisne odnose;
  • 28:12 - 28:14
    ne vjeruju skrbnicima,
  • 28:14 - 28:17
    lijecnicima i drugim ljudima koji im pokušavaju pomoci
  • 28:17 - 28:20
    i opcenito svijet doživljavaju kao nesigurno mjesto...
  • 28:20 - 28:25
    Upravo je to funkcija implicitnog pamcenja
  • 28:25 - 28:29
    koja je ponekad povezana sa slucajevima kojih se cak i ne sjecaju.
  • 28:32 - 28:34
    [Dodir]
  • 28:34 - 28:37
    Dojencad koja je rodena prerano ili se tjednima,
  • 28:37 - 28:39
    možda i mjesecima nalazi u inkubatorima
  • 28:39 - 28:42
    i razlicitim uredajima i strojevima.
  • 28:42 - 28:44
    Sada je poznato kako, ukoliko tu djecu netko
  • 28:44 - 28:46
    dodiruje i miluje po ledima
  • 28:46 - 28:50
    samo 10 minuta dnevno, time potice razvoj njihovog mozga.
  • 28:50 - 28:52
    Dakle, ljudski dodir je neophodan za razvoj,
  • 28:52 - 28:56
    a dojencad koju nitko nikad ne primi u narucje, umrijet ce;
  • 28:56 - 28:59
    toliko je ljudskim bicima
  • 28:59 - 29:01
    potreban dodir.
  • 29:01 - 29:04
    U našem društvu postoji jedna nesretna sklonost
  • 29:04 - 29:07
    da roditeljima govorimo kako djecu ne treba podizati i grliti,
  • 29:07 - 29:13
    da bebe koje placu ne treba podizati kako ih ne bi razmazili
  • 29:13 - 29:15
    ili kako ih treba poticati da prospavaju citavu noc
  • 29:15 - 29:16
    i ne uzimati ih u narucje...
  • 29:16 - 29:19
    a to je upravo suprotno od onoga što dijete treba
  • 29:19 - 29:22
    i ta bi se djeca mogla vratiti na spavanje jer su odustala
  • 29:22 - 29:24
    i mozak im se jednostavno iskljucio,
  • 29:24 - 29:27
    što je nacin obrane od ranjivosti
  • 29:27 - 29:30
    zbog toga što ih roditelji u biti napuštaju,
  • 29:30 - 29:32
    a ostat ce im implicitna sjecanja
  • 29:32 - 29:34
    o svijetu kojemu jednostavno nije stalo do njih.
  • 29:36 - 29:37
    [Djetinjstvo]
  • 29:38 - 29:43
    Velik dio ovih razlika strukturirano je vrlo rano u životu.
  • 29:43 - 29:48
    Na neki nacin, nesretni doživljaji roditelja
  • 29:48 - 29:51
    i stavovi o tome koliko je život težak ili lak
  • 29:51 - 29:53
    prenose se na djecu,
  • 29:53 - 29:55
    bilo kroz majcinu depresiju
  • 29:55 - 29:57
    ili roditelje koji su otresiti prema
  • 29:57 - 29:59
    svojoj djeci jer su imali težak dan
  • 29:59 - 30:03
    ili su na kraju dana jednostavno preumorni...
  • 30:03 - 30:06
    a to sve na vrlo snažan nacin programira
  • 30:06 - 30:10
    razvoj djece, o cemu sada puno znamo.
  • 30:10 - 30:15
    Ta rana osjetljivost nije evolucijska pogreška.
  • 30:15 - 30:17
    Ona postoji kod mnogih razlicitih vrsta.
  • 30:17 - 30:21
    Cak i kod sadnica postoji proces pocetne prilagodbe
  • 30:21 - 30:23
    s obzirom na okruženje u kojemu rastu,
  • 30:23 - 30:28
    dok se ljudi prilagodavaju s obzirom na kvalitetu društvenih odnosa.
  • 30:28 - 30:31
    Dakle, u ranom životu:
  • 30:31 - 30:35
    kolicina njege, sukoba, pažnje kojima ste izloženi
  • 30:35 - 30:40
    predokus je svijeta u kojemu biste mogli odrastati.
  • 30:40 - 30:42
    Odrastate li u svijetu u kojemu
  • 30:42 - 30:43
    se za sve morate izboriti sami; cuvati leda;
  • 30:43 - 30:47
    brinuti se za sebe; nauciti ne vjerovati drugima...
  • 30:47 - 30:50
    ili odrastate u društvu u kojemu ovisite o
  • 30:50 - 30:55
    uzajamnosti, obostranosti, suradnji, u kojemu je suosjecanje važno,
  • 30:55 - 30:59
    a vaša sigurnost ovisi o dobrim odnosima s drugim ljudima...
  • 30:59 - 31:01
    za to je potreban puno drugaciji
  • 31:01 - 31:03
    emocionalni i spoznajni razvoj
  • 31:03 - 31:07
    i zbog toga je rana osjetljivost toliko bitna,
  • 31:07 - 31:11
    a roditeljstvo je gotovo pa sustav
  • 31:11 - 31:14
    u kojemu se vrlo nesvjesno djeci prenose ta iskustva...
  • 31:14 - 31:17
    o svijetu u kakvome se nalaze.
  • 31:17 - 31:20
    Poznati britanski djecji psihijatar, DW Winnicott, rekao je
  • 31:20 - 31:23
    kako u djetinjstvu u osnovi dvije stvari mogu poci po zlu.
  • 31:23 - 31:26
    Prva je kad se dogode stvari koje se nisu trebale dogoditi,
  • 31:26 - 31:30
    a druga je kad se ne dogode one stvari koje su se trebale dogoditi.
  • 31:30 - 31:34
    U prvu kategoriju ulaze dramaticna iskustva zlostavljanja i
  • 31:34 - 31:36
    napuštanja koja su doživjeli moji pacijenti iz sirotinjske cetvrti
  • 31:36 - 31:39
    Downtown Eastside, kao i mnogi ovisnici.
  • 31:40 - 31:42
    To je ono što se nije trebalo dogoditi, ali jest.
  • 31:42 - 31:46
    No postoji i opuštena,
  • 31:46 - 31:49
    prilagodena, nepodijeljena pažnja
  • 31:49 - 31:51
    roditelja koja je potrebna svakom djetetu,
  • 31:51 - 31:53
    a koju djeca vrlo cesto ne dobivaju.
  • 31:53 - 31:55
    Ta djeca nisu zlostavljana. Ona nisu zanemarena
  • 31:55 - 31:58
    i nisu traumatizirana,
  • 31:58 - 32:00
    ali ono što se trebalo dogoditi,
  • 32:00 - 32:03
    prisutnost emocionalno dostupnog brižnog roditelja,
  • 32:03 - 32:05
    jednostavno im nije omoguceno zbog
  • 32:05 - 32:08
    stresa u našem društvu i roditeljskom okruženju.
  • 32:08 - 32:14
    Psiholog Allan Schore to naziva "emocionalnim napuštanjem";
  • 32:14 - 32:17
    radi se o stanju kada je roditelj fizicki prisutan,
  • 32:17 - 32:19
    ali emocionalno odsutan.
  • 32:20 - 32:23
    Proveo sam...
  • 32:23 - 32:27
    otprilike posljednjih 40 godina svog života
  • 32:27 - 32:32
    radeci s najnasilnijim ljudima koje naše društvo proizvodi:
  • 32:32 - 32:34
    ubojicama, silovateljima itd.
  • 32:34 - 32:38
    Pokušavajuci shvatiti što uzrokuje to nasilje,
  • 32:38 - 32:42
    otkrio sam kako su najnasilniji kriminalci u našim zatvorima
  • 32:42 - 32:45
    i sami bili žrtve
  • 32:45 - 32:48
    tolikog zlostavljanja u djetinjstvu da to izlazi izvan svih okvira
  • 32:48 - 32:51
    onoga što bih okarakterizirao kao djecje zlostavljanje.
  • 32:51 - 32:55
    Nisam ni izbliza imao predodžbu o dubini
  • 32:55 - 32:59
    izopacenosti s kojom se djeca u našem društvu
  • 32:59 - 33:01
    precesto susrecu.
  • 33:01 - 33:04
    Najnasilniji ljudi koje sam vidio i sami su preživjeli
  • 33:04 - 33:08
    pokušaj ubojstva, cesto od ruke vlastitog roditelja
  • 33:08 - 33:11
    ili drugih ljudi u njihovom društvenom okruženju
  • 33:11 - 33:15
    ili su doživjeli da im netko drugi ubije
  • 33:15 - 33:18
    najbližeg clana obitelji.
  • 33:19 - 33:24
    Buda je tvrdio da sve ovisi o svemu drugome.
  • 33:24 - 33:27
    Rekao je kako se 'pojedinacno sastoji od mnoštva, a mnoštvo od pojedinacnog'.
  • 33:27 - 33:30
    Ništa se ne može shvatiti u izolaciji od svog okruženja.
  • 33:30 - 33:38
    List sadrži sunce, nebo i zemlju.
  • 33:39 - 33:41
    Taj se princip pokazao pouzdanim
  • 33:41 - 33:44
    u raznim segmentima, a posebno kada je u pitanju ljudski razvoj.
  • 33:44 - 33:47
    Moderan znanstveni izraz za to
  • 33:47 - 33:50
    je 'biopsihosocijalna' priroda ljudskog razvoja.
  • 33:50 - 33:52
    Prema njenim tvrdnjama, ljudska biologija
  • 33:52 - 33:54
    uvelike ovisi o interakciji ljudi
  • 33:54 - 33:57
    s društvenim i psihološkim okruženjem.
  • 33:57 - 34:02
    Konkretno, Daniel Siegel, psihijatar i
  • 34:02 - 34:07
    istraživac s Kalifornijskog sveucilišta u Los Angelesu (UCLA)
  • 34:07 - 34:10
    osmislio je izraz "meduljudska neurobiologija",
  • 34:10 - 34:12
    kojim želi reci kako nacin
  • 34:12 - 34:15
    na koji naš živcani sustav funkcionira
  • 34:15 - 34:17
    uvelike ovisi o našim osobnim vezama.
  • 34:17 - 34:20
    Na prvo mjesto stavlja naš odnos s roditeljima/odgajateljima,
  • 34:20 - 34:23
    na drugo odnos s ostalim bitnim osobama u našim životima,
  • 34:23 - 34:26
    a na trece mjesto odnos s citavom našom kulturom.
  • 34:26 - 34:28
    Dakle, ne možete odvojiti
  • 34:28 - 34:31
    neurološke funkcije ljudskog bica
  • 34:31 - 34:35
    od okruženja u kojemu je odrastao
  • 34:35 - 34:38
    i unutar kojega postoji;
  • 34:38 - 34:40
    tomu je tako kroz citav naš životni ciklus.
  • 34:40 - 34:42
    Tomu je narocito tako
  • 34:42 - 34:45
    dok vam se razvija mozak, dok ste ovisni i bespomocni,
  • 34:45 - 34:49
    ali isto vrijedi i kod odraslih ljudi, pa cak i pri kraju života.
  • 34:52 - 34:53
    [Kultura]
  • 34:53 - 34:57
    Ljudska bica su živjela u gotovo svakoj vrsti društva.
  • 34:57 - 35:02
    Od onih najravnopravnijih... cini se kako su
  • 35:02 - 35:04
    društva lovaca i skupljaca bila vrlo ravnopravna,
  • 35:04 - 35:06
    primjerice u pogledu raspodjele hrane, razmjene darova...
  • 35:07 - 35:10
    Male skupine ljudi koje su živjele pretežito od
  • 35:10 - 35:13
    potrage za hranom, u odredenoj mjeri i od lova,
  • 35:13 - 35:15
    pretežito medu ljudima koje su
  • 35:15 - 35:17
    u najmanju ruku poznavali citavog života,
  • 35:17 - 35:20
    a cesto se radilo poglavito o rodacima u trecem koljenu ili bližima;
  • 35:20 - 35:22
    u svijetu u kojemu je postojala velika kolicina
  • 35:22 - 35:24
    protocnosti medu razlicitim skupinama;
  • 35:24 - 35:26
    u svijetu u kojemu nije bila
  • 35:26 - 35:28
    izražena materijalna kultura...
  • 35:28 - 35:31
    na takav su nacin ljudi proveli najveci dio svoje hominidne povijesti.
  • 35:31 - 35:35
    Ne iznenaduje kažemo li kako je to put prema sasvim drugacijem svijetu.
  • 35:35 - 35:39
    Jedan od rezultata je puno manja kolicina nasilja.
  • 35:39 - 35:41
    Organizirano grupno nasilje nije
  • 35:41 - 35:43
    se dogadalo u to vrijeme
  • 35:43 - 35:47
    ljudske povijesti i to se cini prilicno jasnim.
  • 35:47 - 35:50
    Gdje smo pogriješili?
  • 35:50 - 35:54
    Nasilje nije univerzalno.
  • 35:54 - 35:58
    Nije ravnomjerno rasporedeno u svijetu.
  • 35:58 - 36:03
    Postoje velike razlike s obzirom na kolicinu nasilja u razlicitim društvima.
  • 36:03 - 36:07
    Postoje odredena društva u kojima gotovo da i nema nasilja,
  • 36:07 - 36:11
    a postoje i ona druga koja se sama uništavaju.
  • 36:11 - 36:14
    Neke od anabaptistickih vjerskih
  • 36:14 - 36:18
    skupina su u potpunosti i strogo pacifisticki nastrojene,
  • 36:18 - 36:21
    npr. Amiši, Menoniti, Huteriti...
  • 36:21 - 36:24
    medu nekima od ovih skupina, kao što su Huteriti,
  • 36:24 - 36:28
    nema zabilježenih slucajeva ubojstva.
  • 36:29 - 36:33
    Tijekom vecih ratova, poput Drugog svjetskog rata,
  • 36:33 - 36:35
    dok se vršilo novacenje,
  • 36:35 - 36:37
    oni bi odbijali služiti vojsku.
  • 36:37 - 36:40
    Radije su odlazili u zatvor, nego služili vojsku.
  • 36:40 - 36:42
    U kibucima u Izraelu,
  • 36:42 - 36:46
    razina nasilja toliko je niska da tamošnji kazneni sudovi
  • 36:46 - 36:49
    cesto nasilnim prijestupnicima,
  • 36:49 - 36:51
    pociniteljima zlocina,
  • 36:51 - 36:54
    odreduju mjeru provodenja vremena u kibucu kako bi
  • 36:54 - 36:56
    naucili živjeti nenasilnim životom...
  • 36:56 - 36:59
    jer tako ljudi ondje žive.
  • 36:59 - 37:02
    Dakle, društvo nas uvelike oblikuje.
  • 37:02 - 37:08
    Društva u kojima živimo u širem smislu odreduju naše
  • 37:08 - 37:11
    teološke, metafizicke, jezicne i ostale utjecaje.
  • 37:11 - 37:15
    Naša nam društva djelomicno oblikuju stavove u vezi
  • 37:15 - 37:18
    toga hocemo li život gledati kroz prizmu grešnosti ili ljepote;
  • 37:18 - 37:21
    hoce li naše životne odluke u zagrobnom životu imati cijenu
  • 37:21 - 37:23
    ili nece biti važne.
  • 37:24 - 37:27
    U širem smislu, razlicita bismo velika društva mogli
  • 37:27 - 37:29
    okarakterizirati kao individualisticka ili
  • 37:29 - 37:32
    kolektivisticka, a ona rezultiraju vrlo razlicitim ljudima
  • 37:32 - 37:34
    s razlicitim nacinima razmišljanja, a pretpostavljam kako
  • 37:34 - 37:36
    se i mozgovi tih ljudi razlikuju.
  • 37:36 - 37:40
    Naše, americko, jedno je od najviše individualisticki nastrojenih društava,
  • 37:40 - 37:44
    a kapitalisticki nam sustav dopušta
  • 37:44 - 37:48
    stalni uspon uz tu potencijalnu piramidu,
  • 37:48 - 37:51
    medutim, sve je manje i manje sigurnosnih mreža.
  • 37:51 - 37:54
    Prema definiciji, što je društvo raslojenije
  • 37:54 - 37:58
    imamo manje onih ravnih sebi, manje ljudi s kojima
  • 37:58 - 38:01
    imamo simetricne, uzajamne odnose,
  • 38:01 - 38:06
    a umjesto toga ostaju nam tek tocke razdvajanja i beskrajne hijerarhije...
  • 38:06 - 38:09
    svijet u kojemu imamo malo uzajamnih partnera
  • 38:09 - 38:11
    svijet je s puno manje altruizma.
  • 38:14 - 38:17
    [Ljudska priroda]
  • 38:18 - 38:22
    To nas dovodi u potpuno nemoguc položaj
  • 38:22 - 38:26
    u kojemu iz znanstvene perspektive...
  • 38:26 - 38:28
    pokušavamo shvatiti prirodu ljudske prirode.
  • 38:28 - 38:31
    Znate, na odredenoj razini
  • 38:31 - 38:33
    priroda naše prirode takva je da
  • 38:33 - 38:36
    njome nismo suviše ograniceni.
  • 38:36 - 38:38
    Pokazujemo više društvene
  • 38:38 - 38:40
    raznovrsnosti od bilo koje druge vrste.
  • 38:40 - 38:45
    Više sustava vjerovanja, oblika obiteljskih zajednica
  • 38:45 - 38:48
    i nacina odgoja djece. Kapacitet
  • 38:48 - 38:51
    za raznovrsnost koji posjedujemo je izvanredan.
  • 38:52 - 38:55
    U društvu koje je zasnovano na konkurenciji
  • 38:56 - 39:01
    i zaista, vrlo cesto, nemilosrdnom iskorištavanju
  • 39:01 - 39:03
    jednog ljudskog bica od strane drugog,
  • 39:03 - 39:06
    profitiranju zahvaljujuci problemima drugih ljudi,
  • 39:06 - 39:09
    a vrlo cesto i stvaranju
  • 39:09 - 39:12
    problema u svrhu profitiranja,
  • 39:12 - 39:15
    vladajuca ce ideologija vrlo cesto takvo ponašanje opravdavati
  • 39:15 - 39:19
    pozivajuci se na neku temeljnu i nepromjenjivu ljudsku prirodu.
  • 39:19 - 39:21
    Dakle, mit našeg društva je
  • 39:21 - 39:23
    da su ljudi prema prirodi kompetitivni,
  • 39:23 - 39:27
    i da su individualisticki nastrojeni i sebicni.
  • 39:27 - 39:30
    Prava stvarnost je sasvim suprotna.
  • 39:30 - 39:32
    Mi imamo odredene ljudske potrebe.
  • 39:32 - 39:34
    O ljudskoj prirodi možemo konkretno govoriti tek
  • 39:35 - 39:37
    kada prepoznamo kako postoje odredene ljudske potrebe.
  • 39:37 - 39:40
    Imamo ljudsku potrebu za druženjem i bliskim kontaktom,
  • 39:40 - 39:43
    za ljubavlju, privrženošcu i prihvacanjem.
  • 39:43 - 39:47
    Želimo da nas drugi vide i prihvate onakvima kakvi jesmo.
  • 39:48 - 39:50
    Ako su te potrebe ispunjene, razvijamo se
  • 39:50 - 39:52
    u suosjecajne ljude spremne
  • 39:52 - 39:58
    na suradnju, koji imaju osjecaj za one oko sebe.
  • 39:58 - 40:01
    Dakle...
  • 40:01 - 40:03
    suprotnost, kakvu cesto vidamo u svom
  • 40:03 - 40:06
    društvu u biti je iskrivljena ljudska priroda,
  • 40:06 - 40:09
    upravo zbog toga što su zadovoljene potrebe tek malog broja ljudi.
  • 40:09 - 40:12
    Dakle, možete govoriti o ljudskoj prirodi,
  • 40:12 - 40:14
    no jedino u smislu temeljnih ljudskih potreba
  • 40:14 - 40:16
    koje se pobuduju instinktivno,
  • 40:16 - 40:19
    odnosno, odredenih ljudskih potreba
  • 40:19 - 40:22
    koje vode do odredenih osobina ako su zadovoljene,
  • 40:22 - 40:24
    a drugacijih osobina ukoliko su uskracene.
  • 40:27 - 40:29
    Dakle...
  • 40:29 - 40:32
    kad prepoznamo kako je ljudski organizam,
  • 40:32 - 40:34
    koji nam svojom iznimnom prilagodljivošcu
  • 40:34 - 40:38
    omogucuje preživljavanje u raznim uvjetima,
  • 40:38 - 40:42
    s druge strane strogo programiran s obzirom na odredene zahtjeve okruženja
  • 40:42 - 40:44
    ili ljudske potrebe,
  • 40:45 - 40:48
    pocinje se radati društveni imperativ.
  • 40:48 - 40:51
    Baš kao što našem tijelu trebaju hranjive tvari,
  • 40:51 - 40:55
    ljudski mozak zahtijeva pozitivne poticaje iz okruženja,
  • 40:55 - 40:57
    u svim fazama svog razvoja,
  • 40:58 - 41:00
    a istovremeno ima potrebu i za zaštitom
  • 41:00 - 41:03
    od negativnih poticaja.
  • 41:03 - 41:05
    Ako se stvari koje bi se trebale dogoditi ne dogode...
  • 41:06 - 41:08
    ili se pak dogode stvari koje se ne bi smjele dogoditi...
  • 41:08 - 41:11
    tada postaje ocito kako bi se mogla otvoriti vrata, ne samo za
  • 41:11 - 41:15
    citav niz psihickih i fizickih bolesti,
  • 41:15 - 41:18
    vec i za mnogobrojna štetna ponašanja.
  • 41:18 - 41:21
    Dakle, kako sada okrecemo svoj pogled prema van
  • 41:21 - 41:24
    i u obzir uzimamo trenutno stanje stvari,
  • 41:24 - 41:26
    moramo postaviti pitanje:
  • 41:26 - 41:29
    Podržavaju li uvjeti koje smo stvorili u modernome svijetu
  • 41:29 - 41:32
    naše zdravlje?
  • 41:32 - 41:34
    Djeluju li temelji našeg društveno-ekonomskog
  • 41:34 - 41:36
    sustava kao pozitivna sila
  • 41:36 - 41:40
    za ljudski i društveni razvoj i napredak?
  • 41:40 - 41:44
    Ili je pak temeljna privlacna sila našeg društva
  • 41:44 - 41:49
    zapravo suprotstavljena osnovnim evolucijskim zahtjevima
  • 41:49 - 41:51
    koji su potrebni za postizanje i održavanje
  • 41:51 - 41:54
    našeg osobnog i društvenog blagostanja?
  • 42:12 - 42:17
    [2. dio: Društvena patologija]
  • 42:18 - 42:21
    Netko bi se mogao zapitati kako je ovo zapocelo?
  • 42:21 - 42:25
    Ovo što danas imamo... svijet je u stanju
  • 42:25 - 42:27
    opceg rasula.
  • 42:28 - 42:31
    [Tržište]
  • 42:31 - 42:33
    Sve je zapoceo John Locke.
  • 42:33 - 42:36
    John Locke uspostavio je koncept imovine.
  • 42:36 - 42:41
    Postavio je tri uvjeta koja odreduju privatno pravo i imovinu.
  • 42:41 - 42:43
    Ta tri uvjeta su:
  • 42:43 - 42:45
    Mora ostati dovoljno imovine i za druge ljude,
  • 42:45 - 42:47
    ne smijete dopustiti njeno propadanje
  • 42:47 - 42:51
    i - najvažnije od svega - u nju morate uložiti svoj rad.
  • 42:51 - 42:54
    Cini se opravdano - svojim radom u svijetu
  • 42:54 - 42:56
    stekli ste pravo na plodove svojega rada;
  • 42:56 - 42:59
    sve dok je ostaje dovoljno za druge,
  • 42:59 - 43:02
    ne dopuštate njeno propadanje
  • 43:02 - 43:04
    i ne dopuštate stvaranje gubitka, sve je u redu.
  • 43:04 - 43:07
    Proveo je mnogo vremena usavršavajuci svoju poznatu raspravu o vladi
  • 43:07 - 43:10
    i otad je ona kanonski tekst
  • 43:10 - 43:14
    za ekonomsko i politicko i pravno razumijevanje
  • 43:14 - 43:17
    te je još uvijek klasik koji se proucava.
  • 43:17 - 43:20
    Nakon izlaganja svojih uvjeta,
  • 43:20 - 43:22
    uhvatit cete se u razmišljanju o tome jeste li
  • 43:22 - 43:24
    za privatno vlasništvo ili ne,
  • 43:24 - 43:28
    jer iznio je iznimno prihvatljive i mocne argumente
  • 43:28 - 43:30
    u korist privatnog vlasništva...
  • 43:30 - 43:31
    Nakon cega ih sam pobija!
  • 43:31 - 43:34
    Pobija ih samo tako. U jednoj jedinoj recenici.
  • 43:34 - 43:36
    Kaže: "...nakon što su ljudi
  • 43:36 - 43:39
    prešutno pristali na uvodenje novca..."
  • 43:39 - 43:40
    tada je to postalo...
  • 43:40 - 43:44
    ne kaže kako se svi ti uvjeti poništavaju ili brišu,
  • 43:44 - 43:46
    ali upravo to se dogada.
  • 43:46 - 43:48
    Dakle, više nema
  • 43:48 - 43:51
    plodova i imovine stecenih vlastitim radom -
  • 43:51 - 43:54
    nikako - danas novac kupuje rad.
  • 43:54 - 43:55
    Više se ne uzima u obzir
  • 43:55 - 43:58
    ostaje li dovoljno za druge;
  • 43:58 - 44:00
    više se ni ne pomišlja na to propada li imovina,
  • 44:00 - 44:02
    jer, kako on kaže, novac je poput
  • 44:02 - 44:04
    srebra i zlata, a zlato se ne može pokvariti,
  • 44:04 - 44:07
    zbog cega novac ne možemo smatrati odgovornim za gubitke...
  • 44:07 - 44:10
    to je smiješno; ne govorimo o novcu
  • 44:10 - 44:12
    i srebru, govorimo o posljedicama novca.
  • 44:12 - 44:14
    Jedan non sequitur za drugim.
  • 44:14 - 44:18
    Ovo je primjer zapanjujuceg
  • 44:18 - 44:21
    logickog opsjenarstva kojim se koristi,
  • 44:21 - 44:25
    no ono je u skladu s interesima vlasnika kapitala.
  • 44:26 - 44:29
    Tada nastupa Adam Smith i ovome
  • 44:29 - 44:31
    pridodaje religiju...
  • 44:31 - 44:33
    Locke je zapoceo s tim kako je Bog sve tako uredio
  • 44:33 - 44:35
    i kako je to Božje pravo,
  • 44:35 - 44:37
    a sada se na to nadovezuje i Smith
  • 44:37 - 44:39
    govoreci: "Nije samo božje..."
  • 44:39 - 44:41
    istini za volju, ne govori baš to, ali
  • 44:41 - 44:43
    se u filozofskom smislu svodi na to, u nacelu
  • 44:43 - 44:47
    govori kako "se ne radi samo o pitanju privatnog vlasništva...";
  • 44:47 - 44:49
    to je sve sada "pretpostavljeno" - dato!
  • 44:49 - 44:52
    I "investitori novca koji kupuju rad" takoder su - dati!
  • 44:52 - 44:55
    Nije ograniceno koliko tudeg rada mogu kupiti,
  • 44:55 - 44:57
    koliko mogu gomilati, kolicina nejednakosti -
  • 44:57 - 44:59
    sve je to dato.
  • 44:59 - 45:03
    Tako on nastupa, a njegova velika ideja opet
  • 45:03 - 45:07
    je predstavljena samo u zagradama - usputno...
  • 45:08 - 45:11
    Vidite, ljudi stavljaju proizvode na prodaju - stvaraju ponudu,
  • 45:11 - 45:16
    a drugi ljudi te proizvode kupuju - stvaraju potražnju i tako ukrug,
  • 45:16 - 45:20
    pa kako onda postici ujednacavanje ponude s potražnjom
  • 45:20 - 45:21
    ili potražnje s ponudom?
  • 45:21 - 45:23
    Kako one mogu doci u ravnotežu?
  • 45:23 - 45:26
    Jedna od središnjih zamisli ekonomije
  • 45:26 - 45:28
    uspostavljanje je te ravnoteže...
  • 45:28 - 45:32
    A on kaže: "Nevidljiva ruka tržišta"
  • 45:32 - 45:34
    dovodi ih u ravnotežu.
  • 45:34 - 45:37
    Time je "Bog" postao iminentan.
  • 45:37 - 45:41
    Ne samo da je ustupio prava na imovinu,
  • 45:41 - 45:46
    sva svoja sredstva i "prirodna prava",
  • 45:46 - 45:47
    a o cemu je Locke govorio...
  • 45:47 - 45:51
    Sada je sam sustav postao "Bog".
  • 45:52 - 45:55
    U stvari, to kaže Smith,
  • 45:55 - 45:58
    a morate procitati citavo
  • 45:58 - 46:00
    "Bogatstvo naroda" kako biste pronašli ovaj citat.
  • 46:00 - 46:03
    Kaže: "Oskudnost sredstava za život
  • 46:03 - 46:07
    postavlja granice razmnožavanju siromašnih,
  • 46:07 - 46:11
    a priroda to ne može riješiti na drugi nacin
  • 46:11 - 46:14
    nego da im ukloni djecu."
  • 46:14 - 46:19
    Dakle, predvidio je teoriju evolucije u najgorem mogucem smislu...
  • 46:19 - 46:21
    to je bilo puno prije Darwina.
  • 46:21 - 46:24
    Nazivao ih je "Rasom težaka".
  • 46:24 - 46:27
    Možete uociti sljedece: ovdje imamo ugraden rasizam,
  • 46:27 - 46:32
    životu svojstvenu sljepocu za ubijanje
  • 46:32 - 46:35
    nebrojenog broja djece,
  • 46:35 - 46:38
    zbog cega je pomislio: "to je nevidljiva ruka koja cini da ponuda
  • 46:38 - 46:40
    odgovara potražnji, a potražnja ponudi".
  • 46:40 - 46:43
    Vidite li koliko je "Bog" mudar?
  • 46:43 - 46:46
    Iz toga možete vidjeti kako je mnogo stvarno pakosnih,
  • 46:46 - 46:51
    za život razornih, ekološki genocidnih nedjela
  • 46:51 - 46:55
    kojima danas svjedocimo, na neki nacin zaceto
  • 46:55 - 46:59
    "misaonim genom" koji je pokrenuo Smith.
  • 47:00 - 47:03
    Kada se prisjetimo izvornog koncepta
  • 47:03 - 47:05
    tzv. slobodnog tržišta - kapitalistickog sustava
  • 47:05 - 47:08
    koji su osmislili rani filozofi ekonomije,
  • 47:08 - 47:10
    poput Adama Smitha,
  • 47:10 - 47:13
    vidimo kako se izvorna zamisao "tržišta"
  • 47:13 - 47:17
    bazirala na trgovanju stvarnim, opipljivim i za život potrebnim dobrima.
  • 47:17 - 47:20
    Adam Smith nije mogao ni zamisliti kako bi
  • 47:20 - 47:22
    najprofitabilniji gospodarski sektor na planeti
  • 47:22 - 47:25
    na koncu mogla postati arena financijskog trgovanja,
  • 47:25 - 47:27
    tzv. ulaganje,
  • 47:27 - 47:29
    gdje se novac stjece
  • 47:29 - 47:31
    kretanjima drugog novca
  • 47:31 - 47:33
    u proizvoljnoj igri koja nema
  • 47:33 - 47:35
    nikakvu produktivnu vrijednost za društvo.
  • 47:36 - 47:38
    Ipak, bez obzira na Smithovu namjeru,
  • 47:38 - 47:41
    vrata za takve naizgled nepravilne pojave
  • 47:41 - 47:46
    ostavljena su širom otvorenima kroz jedno temeljno nacelo ove teorije:
  • 47:46 - 47:50
    novac je okarakteriziran kao roba, kao da ima vrijednost sam po sebi.
  • 47:50 - 47:52
    Danas se u svim ekonomijama svijeta,
  • 47:52 - 47:55
    neovisno o njihovom deklarativnom društvenom sustavu,
  • 47:55 - 47:59
    za novcem juri samo zbog novca i nicega drugog.
  • 47:59 - 48:02
    Osnovna ideja, kojoj je tajanstvenu notu dao
  • 48:02 - 48:06
    Adam Smith svojim vjerskim proglasom
  • 48:06 - 48:08
    o "nevidljivoj ruci",
  • 48:08 - 48:10
    pretpostavlja kako ce se uskogrudnom, koristoljubivom potjerom
  • 48:10 - 48:12
    za tom fiktivnom robom
  • 48:12 - 48:15
    na neki nacin carolijom ostvariti
  • 48:15 - 48:18
    ljudsko i društveno blagostanje i napredak.
  • 48:19 - 48:22
    U stvarnosti, interes motiviran novcem
  • 48:22 - 48:26
    ili ono što neki nazivaju "novcanim tokom vrijednosti"
  • 48:26 - 48:29
    sada je u potpunosti odvojen od temeljnog
  • 48:29 - 48:32
    životnog interesa, koji bismo mogli nazvati
  • 48:32 - 48:34
    "životnim tokom vrijednosti".
  • 48:35 - 48:38
    Dogada se da imamo potpunu zbrku
  • 48:38 - 48:40
    u ekonomskoj doktrini
  • 48:40 - 48:42
    izmedu ta dva toka.
  • 48:42 - 48:45
    Smatra se kako novcani tok vrijednosti
  • 48:45 - 48:47
    rezultira životnim tokom vrijednosti
  • 48:47 - 48:50
    i zbog toga se kaže kako ce uslijed povecanja u prodaji robe,
  • 48:50 - 48:52
    rasta BDP-a itd...
  • 48:52 - 48:55
    doci do porasta blagostanja
  • 48:55 - 48:58
    i kako BDP možemo smatrati osnovnim pokazateljem
  • 48:58 - 49:00
    društvenog zdravlja...
  • 49:00 - 49:01
    Možete vidjeti zbog cega nastaje zbrka.
  • 49:01 - 49:03
    Govori se o novcanim tokovima vrijednosti,
  • 49:03 - 49:05
    dakle o svim primicima i prihodima koji
  • 49:05 - 49:08
    proizlaze iz prodaje dobara
  • 49:08 - 49:12
    i to se brka s proizvodnjom onoga što poboljšava kvalitetu života.
  • 49:12 - 49:16
    Dakle, od samog je pocetka poplocen put za
  • 49:16 - 49:18
    potpuno stapanje novca
  • 49:19 - 49:21
    i životnog toka vrijednosti.
  • 49:21 - 49:24
    Dakle, suoceni smo s nekom vrstom strukturirane obmane
  • 49:24 - 49:26
    koja postaje tim više smrtonosna
  • 49:27 - 49:29
    što se više novcani tok razdvaja od proizvodnje
  • 49:29 - 49:31
    bilo cega.
  • 49:31 - 49:33
    Dakle, radi se o poremecaju sustava
  • 49:33 - 49:37
    i to poremecaju koji je, po svemu sudeci, fatalan.
  • 49:38 - 49:41
    [Dobrodošli u stroj]
  • 49:41 - 49:45
    U današnjem društvu, rijetko možemo cuti nekoga tko govori
  • 49:45 - 49:47
    o napretku svoje zemlje ili društva
  • 49:47 - 49:51
    u smislu fizicke blagodati, stanja srece,
  • 49:51 - 49:54
    povjerenja ili društvene stabilnosti.
  • 49:54 - 49:56
    Umjesto toga, mjere nam se predstavljaju
  • 49:56 - 49:58
    kroz ekonomske apstrakcije.
  • 49:58 - 50:01
    Imamo bruto domaci proizvod, indeks potrošackih cijena,
  • 50:01 - 50:04
    vrijednost tržišta dionica, stope inflacije...
  • 50:04 - 50:06
    itd.
  • 50:06 - 50:08
    No, govori li nam to išta o stvarnoj vrijednosti
  • 50:08 - 50:11
    u pogledu kvalitete života ljudi?
  • 50:11 - 50:13
    Ne. Sve ove mjere povezane su sa
  • 50:13 - 50:17
    samim tokom novca i nicim drugim.
  • 50:17 - 50:20
    Npr., bruto domaci proizvod (BDP) države
  • 50:20 - 50:23
    mjerilo je vrijednosti prodanih roba i usluga.
  • 50:24 - 50:26
    Smatra se kako njegova velicina korelira sa
  • 50:26 - 50:29
    "životnim standardom" ljudi neke države.
  • 50:29 - 50:32
    U SAD-u je za zdravstvo izdvojeno više
  • 50:32 - 50:35
    od 17% BDP-a u 2009. godini,
  • 50:35 - 50:38
    što predstavlja iznos veci od 2,5 bilijuna dolara;
  • 50:38 - 50:42
    tom je ekonomskom mjerom stvoren pozitivan ucinak.
  • 50:42 - 50:43
    Prema toj logici,
  • 50:43 - 50:46
    bilo bi još bolje za privredu SAD-a
  • 50:46 - 50:48
    kada bi se zdravstvene usluge povecale...
  • 50:48 - 50:51
    možda na 3... ili 5 bilijuna dolara,
  • 50:51 - 50:53
    jer bi to rezultiralo višim rastom,
  • 50:53 - 50:56
    vecim brojem radnih mjesta i blagonaklonošcu ekonomista
  • 50:56 - 50:59
    s obzirom na porast životnog standarda u njihovoj državi.
  • 50:59 - 51:01
    Ali, stanimo malo.
  • 51:01 - 51:04
    Što zdravstvene usluge ustvari predstavljaju?
  • 51:04 - 51:07
    Pa... LJUDE KOJI SU BOLESNI ILI UMIRU.
  • 51:07 - 51:11
    Tocno - što je više nezdravih ljudi u Americi,
  • 51:11 - 51:13
    tim bolje za privredu.
  • 51:13 - 51:17
    Ne radi se o pretjerivanju ili cinizmu.
  • 51:17 - 51:19
    U stvari, ako se dovoljno udaljimo,
  • 51:19 - 51:21
    shvatit cete kako BDP
  • 51:21 - 51:24
    ne samo da ne odražava stvarno javno ili društveno zdravlje
  • 51:24 - 51:26
    na bilo kakvoj opipljivoj razini,
  • 51:26 - 51:28
    vec je to poglavito mjera
  • 51:28 - 51:30
    industrijske neucinkovitosti
  • 51:30 - 51:32
    i propadanja društva.
  • 51:32 - 51:36
    Što više raste, tim stvari postaju gore
  • 51:36 - 51:38
    u pogledu osobnog, društvenog
  • 51:38 - 51:41
    i ekološkog integriteta.
  • 51:41 - 51:44
    Za stvaranje profita potrebno je stvoriti probleme.
  • 51:45 - 51:48
    Prema postojecem obrascu nema profita
  • 51:48 - 51:51
    u spašavanju života, vracanju ravnoteže na planet,
  • 51:51 - 51:53
    uspostavljanju pravde i mira ili bilo cega drugog.
  • 51:53 - 51:56
    U tome jednostavno nema zarade.
  • 51:56 - 51:58
    Postoji jedna stara izreka -
  • 51:58 - 52:00
    donesi zakon i stvorio si posao.
  • 52:00 - 52:03
    Stvorio si posao odvjetniku ili vec nekome.
  • 52:03 - 52:05
    Dakle, zlocin doista stvara
  • 52:05 - 52:07
    poslove kao što je i razaranje stvorilo
  • 52:07 - 52:09
    poslove na Haitiju.
  • 52:09 - 52:12
    U ovom trenutku imamo otprilike 2.000.000 zatvorenika
  • 52:12 - 52:13
    u državi (SAD),
  • 52:14 - 52:16
    a velik dio ih je u zatvorima
  • 52:16 - 52:17
    koje vode privatne korporacije:
  • 52:17 - 52:19
    Corrections Corporation of America i Wackenhut
  • 52:19 - 52:21
    trguju svojim dionicama na Wall Streetu,
  • 52:21 - 52:24
    a njihova vrijednost ovisi o tome koliko je ljudi u zatvoru.
  • 52:24 - 52:26
    To je bolesno.
  • 52:26 - 52:28
    Ali to je odraz onoga
  • 52:28 - 52:32
    što ovaj ekonomski obrazac zahtijeva.
  • 52:32 - 52:36
    Što tocno ovaj ekonomski obrazac zahtijeva?
  • 52:36 - 52:39
    Što to omogucava opstojnost našeg ekonomskog sustava?
  • 52:39 - 52:41
    Potrošnja.
  • 52:41 - 52:44
    Još preciznije - Kružna potrošnja.
  • 52:44 - 52:46
    Kada analiziramo
  • 52:46 - 52:48
    temelje klasicne tržišne ekonomije,
  • 52:48 - 52:50
    ostaje nam model novcane razmjene
  • 52:50 - 52:53
    koji se jednostavno ne smije zaustaviti
  • 52:53 - 52:55
    ili znacajno usporiti
  • 52:55 - 52:56
    želimo li da društvo kakvo poznajemo
  • 52:56 - 52:58
    ostane funkcionalno.
  • 52:58 - 53:01
    Na ekonomskoj pozornici postoje tri glavna glumca:
  • 53:01 - 53:03
    zaposlenik, poslodavac
  • 53:03 - 53:05
    i potrošac.
  • 53:05 - 53:08
    Zaposlenik prodaje poslodavcu svoj rad u zamjenu za dohodak.
  • 53:08 - 53:11
    Poslodavac prodaje svoje proizvodne usluge, dakle robu,
  • 53:11 - 53:13
    potrošacu u zamjenu za dohodak,
  • 53:13 - 53:16
    a potrošac je, naravno, jednostavno druga uloga
  • 53:16 - 53:18
    zaposlenika i poslodavca
  • 53:18 - 53:20
    koji troše unutar sustava
  • 53:20 - 53:23
    kako bi omogucili nastavak kružne potrošnje.
  • 53:23 - 53:25
    Drugim rijecima, globalni tržišni sustav temelji se na
  • 53:25 - 53:28
    pretpostavci kako ce uvijek biti dovoljno
  • 53:28 - 53:30
    potražnje za proizvodima u društvu
  • 53:30 - 53:32
    koja ce omogucavati dovoljnu stopu cirkulacije novca
  • 53:32 - 53:35
    za održavanje procesa potrošnje.
  • 53:35 - 53:37
    Što je veca stopa potrošnje,
  • 53:37 - 53:39
    više je pretpostavljenog tzv. ekonomskog rasta
  • 53:39 - 53:42
    i stroj ide dalje...
  • 53:42 - 53:44
    Ali, samo malo -
  • 53:44 - 53:47
    mislio sam da bi ekonomija trebala biti, ne znam...
  • 53:47 - 53:48
    "ekonomicnija"?
  • 53:49 - 53:51
    Nije li sam pojam povezan s ocuvanjem
  • 53:51 - 53:55
    i ucinkovitošcu te smanjenjem gubitaka?
  • 53:55 - 53:58
    Kako onda naš sustav, koji zahtijeva što vecu
  • 53:58 - 54:01
    potrošnju, može biti ucinkovit u ocuvanju
  • 54:01 - 54:03
    ili "ekonomican"?
  • 54:03 - 54:05
    Pa... ne može.
  • 54:05 - 54:09
    Cilj tržišnog sustava upravo je suprotan
  • 54:09 - 54:11
    onome što bi stvarna ekonomija trebala raditi -
  • 54:11 - 54:14
    ucinkovito i konzervativno usmjeravati
  • 54:14 - 54:16
    materijale za proizvodnju i raspodjelu
  • 54:16 - 54:18
    dobara nužnih za život.
  • 54:18 - 54:21
    Živimo na ogranicenom planetu s ogranicenim resursima
  • 54:21 - 54:23
    na kojemu su, primjerice, nafti koju koristimo
  • 54:23 - 54:25
    za nastanak trebali milijuni godina...
  • 54:25 - 54:29
    a mineralima koje koristimo milijarde godina.
  • 54:30 - 54:33
    Dakle... sustav koji namjerno promice
  • 54:33 - 54:35
    ubrzanje potrošnje
  • 54:35 - 54:38
    zbog tzv. "ekonomskog rasta"
  • 54:38 - 54:42
    odraz je cistog ekocidnog ludila.
  • 54:42 - 54:45
    Ucinkovitost bi se ogledala u odsutnosti otpada.
  • 54:45 - 54:47
    Odsutnost otpada?
  • 54:47 - 54:50
    Ovaj sustav rasipniji je od svih drugih
  • 54:50 - 54:53
    postojecih sustava u povijesti planete.
  • 54:53 - 54:56
    Svaka razina organizacije života i sustava života
  • 54:56 - 54:58
    u stanju je krize, izazova
  • 54:58 - 55:00
    i propadanja ili kolapsa.
  • 55:00 - 55:03
    U nijednom recenziranom casopisu u posljednjih 30 godina
  • 55:03 - 55:06
    necete procitati ništa drugo:
  • 55:06 - 55:09
    svi životni sustavi su u opadanju.
  • 55:09 - 55:11
    Isto vrijedi za društvene programe...
  • 55:11 - 55:13
    i kolicinu raspoložive vode.
  • 55:14 - 55:16
    Pokušajte navesti neku vrijednost od životne važnosti koja
  • 55:16 - 55:17
    nije ugrožena i pod prijetnjom...
  • 55:17 - 55:18
    Ne možete.
  • 55:19 - 55:22
    Takve vrijednosti nema, a to navodi na ocajanje.
  • 55:22 - 55:25
    Cak nismo ni otkrili uzrocni mehanizam.
  • 55:25 - 55:27
    Ne želimo se suociti s uzrocnim mehanizmom.
  • 55:27 - 55:30
    Samo želimo ici dalje. Znate, u tome je ludilo -
  • 55:30 - 55:32
    neprestano ponavljati jednu te istu stvar
  • 55:32 - 55:35
    premda ona ocigledno ne funkcionira.
  • 55:35 - 55:37
    Dakle,
  • 55:38 - 55:40
    nismo suoceni s ekonomskim sustavom
  • 55:40 - 55:44
    vec, usudit cu se reci, s anti-ekonomskim sustavom.
  • 55:45 - 55:47
    [Anti-ekonomija]
  • 55:47 - 55:49
    Postoji stara izreka koja kaže da
  • 55:49 - 55:51
    model tržišnog natjecanja nastoji
  • 55:51 - 55:55
    "stvoriti najbolju mogucu robu po najnižim mogucim cijenama".
  • 55:56 - 55:59
    Ova izreka je u osnovi stimulacijski koncept
  • 55:59 - 56:01
    koji opravdava tržišno natjecanje
  • 56:01 - 56:03
    na temelju pretpostavke kako ce ishod biti
  • 56:03 - 56:06
    proizvodnja robe više kvalitete.
  • 56:06 - 56:09
    Kada bih odlucio napraviti stol,
  • 56:09 - 56:11
    za ocekivati je da bih odabrao najbolje
  • 56:11 - 56:13
    i najizdržljivije dostupne materijale, zar ne?
  • 56:13 - 56:16
    Želio bih da stol traje što je duže moguce.
  • 56:17 - 56:19
    Zašto bih napravio nešto loše,
  • 56:19 - 56:21
    znajuci da cu to morati napraviti ponovno
  • 56:21 - 56:24
    te potrošiti još više materijala i energije?
  • 56:25 - 56:28
    Iako se to u fizickom svijetu cini razumnim,
  • 56:28 - 56:30
    u tržišnom svijetu
  • 56:30 - 56:32
    to ne samo da je sasvim nerazumno,
  • 56:32 - 56:34
    vec nije ni moguce.
  • 56:34 - 56:36
    Tehnicki je nemoguce proizvesti
  • 56:36 - 56:38
    najbolji moguci proizvod
  • 56:38 - 56:40
    ako tvrtka želi zadržati svoju konkurentnost
  • 56:41 - 56:43
    i time ostati cijenom pristupacna potrošacu.
  • 56:43 - 56:46
    Doslovno sve što je stvoreno i spremno za prodaju
  • 56:46 - 56:49
    u globalnoj ekonomiji postaje manje vrijedno
  • 56:49 - 56:51
    istog trenutka kad je proizvedeno,
  • 56:51 - 56:53
    jer matematicki je nemoguce
  • 56:53 - 56:56
    napraviti znanstveno najnaprednije, najefikasnije
  • 56:56 - 56:59
    i strateški održive proizvode.
  • 56:59 - 57:01
    Tako je zbog toga što tržišni sustav
  • 57:01 - 57:04
    zahtijeva odredenu "cjenovnu efikasnost",
  • 57:04 - 57:06
    odnosno, potrebu za smanjenjem troškova
  • 57:06 - 57:08
    u svakoj od faza proizvodnje.
  • 57:08 - 57:10
    Od cijene radne snage do cijene
  • 57:10 - 57:13
    sirovina, ambalaže itd.
  • 57:13 - 57:15
    Naravno, ta natjecateljska strategija
  • 57:15 - 57:18
    postoji kako bi kupci kupili njihove proizvode,
  • 57:18 - 57:21
    a ne proizvode konkurentnog proizvodaca
  • 57:21 - 57:23
    ...koji radi potpuno istu stvar:
  • 57:23 - 57:26
    nastoji uciniti svoje proizvode istovremeno konkurentnima i pristupacnima.
  • 57:27 - 57:30
    Tu nepromjenjivo rasipnu posljedicu sustava
  • 57:30 - 57:34
    mogli bismo nazvati "neminovna zastarjelost".
  • 57:34 - 57:37
    Medutim, to je tek dio veceg problema:
  • 57:38 - 57:41
    Temeljni prevladavajuci princip tržišnog gospodarstva
  • 57:41 - 57:44
    koji, naravno, necete pronaci niti u jednom udžbeniku,
  • 57:44 - 57:45
    je sljedeci:
  • 57:45 - 57:48
    "Nicemu proizvedenome nije dopušteno održavati životni vijek
  • 57:48 - 57:50
    duljim od onoga koji se može podnijeti
  • 57:50 - 57:54
    kako bi se nastavila kružna potrošnja."
  • 57:54 - 57:57
    Drugim rijecima, nužno je da se stvari pokvare,
  • 57:57 - 58:00
    propadnu i istekne im valjanost unutar odredenog vremenskog razdoblja.
  • 58:01 - 58:04
    To nazivamo "planirana zastarjelost".
  • 58:04 - 58:08
    Planirana zastarjelost okosnica je temeljne tržišne
  • 58:08 - 58:11
    strategije svake proizvodacke korporacije koja postoji.
  • 58:11 - 58:13
    Naravno, tek bi manjina proizvodaca
  • 58:13 - 58:15
    spremno priznala takvu strategiju;
  • 58:15 - 58:17
    umjesto toga, prikrivaju je pomocu
  • 58:17 - 58:20
    prethodno spomenute "neminovne zastarjelosti",
  • 58:20 - 58:23
    cesto ignorirajuci ili cak potiskujuci
  • 58:23 - 58:25
    nove tehnološke iskorake
  • 58:25 - 58:28
    pomocu kojih bismo mogli stvoriti održiviji, dugotrajniji proizvod.
  • 58:29 - 58:31
    Kao da nije dovoljno rasipan sustav
  • 58:31 - 58:33
    koji sam po sebi ne može omoguciti
  • 58:33 - 58:36
    proizvodnju najtrajnijih i najucinkovitijih artikala;
  • 58:36 - 58:38
    tu je i "planirana zastarjelost" koja
  • 58:38 - 58:41
    prepoznaje kako je dugotrajnost proizvoda
  • 58:41 - 58:45
    u negativnoj korelaciji s održavanjem kružne potrošnje,
  • 58:45 - 58:47
    a time i samog tržišta.
  • 58:48 - 58:50
    Drugim rijecima, održivost proizvoda
  • 58:50 - 58:54
    obrnuto je proporcionalna ekonomskom rastu
  • 58:54 - 58:57
    i zato postoji izravna, snažna stimulacija
  • 58:57 - 58:59
    u smjeru skracivanja vijeka trajanja
  • 58:59 - 59:01
    svih proizvedenih artikala.
  • 59:02 - 59:06
    Zapravo, sustav ne može funkcionirati nikako drugacije.
  • 59:06 - 59:09
    Jedan pogled na beskrajna odlagališta koja se trenutno šire
  • 59:09 - 59:12
    cijelim svijetom ukazuje na stvarnost zastarjelosti.
  • 59:13 - 59:15
    Postoje milijarde jeftino izradenih mobitela,
  • 59:15 - 59:17
    racunala i drugih tehnoloških naprava
  • 59:17 - 59:20
    punih dragocjenih, teško dostupnih sirovina
  • 59:20 - 59:22
    poput zlata, koltana, bakra...
  • 59:22 - 59:25
    a sada trunu u ogromnim hrpama,
  • 59:25 - 59:27
    obicno zbog pukog kvara ili zastarjelosti
  • 59:27 - 59:31
    malih dijelova koji bi u društvu orijentiranom na konzerviranje
  • 59:31 - 59:33
    mogli biti lako popravljeni ili nadogradeni
  • 59:33 - 59:36
    cime bi vijek trajanja proizvoda bio produljen.
  • 59:36 - 59:38
    Nažalost, koliko god to ucinkovito moglo izgledati
  • 59:38 - 59:41
    u našoj fizickoj stvarnosti života na
  • 59:41 - 59:43
    ogranicenom planetu s ogranicenim resursima,
  • 59:43 - 59:48
    smatra se izrazito neucinkovitim s obzirom na tržište.
  • 59:48 - 59:49
    Parafrazirat cu:
  • 59:49 - 59:52
    „Ucinkovitost, održivost i
  • 59:52 - 59:56
    ocuvanje neprijatelji su našega ekonomskog sustava“.
  • 59:56 - 59:59
    Takoder, baš poput fizickih dobara koje je potrebno neprestano
  • 59:59 - 60:01
    iznova proizvoditi
  • 60:01 - 60:03
    bez obzira na njihov ucinak na okoliš,
  • 60:04 - 60:07
    uslužne djelatnosti temelje se na istim principima.
  • 60:08 - 60:10
    Cinjenica je kako nema novcane koristi
  • 60:10 - 60:13
    od trajnog rješavanja bilo kojeg problema
  • 60:13 - 60:15
    koji se danas servisira.
  • 60:15 - 60:16
    Na kraju krajeva,
  • 60:16 - 60:19
    zadnja stvar koju zdravstvene organizacije uistinu žele
  • 60:19 - 60:22
    je lijecenje bolesti kao što je rak,
  • 60:22 - 60:27
    jer time bi se odrekle brojnih radnih mjesta i bilijuna dolara prihoda.
  • 60:27 - 60:28
    Kad smo vec na toj temi...
  • 60:29 - 60:32
    Kriminal i terorizam u ovom su sustavu poželjni!
  • 60:32 - 60:34
    Barem s ekonomskog stajališta...
  • 60:34 - 60:36
    Zapošljavaju policiju,
  • 60:36 - 60:39
    stvaraju visoko vrijednu robu za zaštitu,
  • 60:39 - 60:41
    da ne spominjemo vrijednost zatvora
  • 60:41 - 60:44
    koji su u profitabilnom, privatnom vlasništvu.
  • 60:44 - 60:45
    Što je s ratom?
  • 60:46 - 60:49
    Ratna industrija u Americi iznimno je snažan pokretac BDP-a -
  • 60:49 - 60:52
    jedna od najprofitabilnijih industrija -
  • 60:52 - 60:55
    a proizvodi oružja smrti i razaranja.
  • 60:55 - 60:58
    Omiljena igra ove industrije je uništavanje,
  • 60:58 - 61:01
    nakon cega se hvata obnove uništenog, za profit.
  • 61:01 - 61:04
    Vidjeli smo ovo u milijardama dolara vrijednim
  • 61:04 - 61:06
    ugovorima sklopljenima zahvaljujuci ratu u Iraku.
  • 61:07 - 61:09
    Zakljucak je kako su socijalno negativna
  • 61:09 - 61:11
    svojstva društva
  • 61:11 - 61:14
    postala pozitivno nagradeni pothvati za industriju
  • 61:14 - 61:17
    i bilo kakav interes za rješavanje problema
  • 61:17 - 61:20
    ili održivost i ocuvanje okoliša
  • 61:20 - 61:25
    suštinski se protivi ekonomskoj održivosti.
  • 61:26 - 61:27
    I zato
  • 61:27 - 61:31
    svaki put kada BDP u nekoj državi raste,
  • 61:31 - 61:33
    svjedocite porastu oskudice,
  • 61:33 - 61:35
    stvarne ili izmišljene,
  • 61:35 - 61:39
    a uzrok oskudice po definiciji je ukorijenjen u neucinkovitosti.
  • 61:39 - 61:44
    Dakle, povecanje oskudice podrazumijeva povecanje neucinkovitosti.
  • 61:45 - 61:47
    [Poremecaj sustava vrijednosti]
  • 61:48 - 61:49
    Americki san temelji se na
  • 61:49 - 61:51
    neobuzdanoj potrošnji.
  • 61:51 - 61:53
    Temelji se na cinjenici da su
  • 61:53 - 61:55
    državni mediji,
  • 61:55 - 61:57
    a posebno tržišno oglašavanje
  • 61:57 - 62:00
    - sve korporacije kojima treba beskonacan rast -
  • 62:00 - 62:03
    uvjerili, odnosno isprali mozgove
  • 62:03 - 62:06
    vecini ljudi u Americi i svijetu
  • 62:06 - 62:09
    kako moraju imati X materijalne imovine
  • 62:09 - 62:11
    i mogucnost stjecanja beskonacno vece kolicine
  • 62:11 - 62:14
    materijalne imovine da bi bili sretni.
  • 62:14 - 62:16
    To jednostavno nije istina.
  • 62:16 - 62:20
    Zašto onda ljudi nastavljaju kupovati na ovaj nacin
  • 62:20 - 62:22
    koji je prema svojim kumulativnim sustavnim ucincima
  • 62:22 - 62:25
    krajnje ekološki genocidan?
  • 62:25 - 62:28
    To je samo klasicno i operantno uvjetovanje.
  • 62:28 - 62:32
    Jednostavno, kao "ulaz", uvjetujete organizam
  • 62:32 - 62:36
    kako biste, kao "izlaz", postigli željena ponašanja,
  • 62:36 - 62:38
    ostvarili svrhu ili ciljeve.
  • 62:38 - 62:41
    Imaju sve tehnološke resurse
  • 62:41 - 62:43
    te se hvale kako
  • 62:43 - 62:44
    utjecu na umove dojencadi
  • 62:44 - 62:47
    jer ono što cuju vec ih
  • 62:47 - 62:49
    uvjetuje na odredene robne marke.
  • 62:49 - 62:52
    Tada shvatite, zbog toga su
  • 62:52 - 62:53
    ljudi tolike
  • 62:53 - 62:55
    ovce. Uce ih da budu ovce.
  • 62:55 - 62:59
    Radi se o poremecaju sustava vrijednosti.
  • 62:59 - 63:02
    Naime, ako postoji bilo kakvo svjedocanstvo o plasticnosti
  • 63:02 - 63:03
    ljudskog uma;
  • 63:03 - 63:06
    ako postoji bilo kakav dokaz o povodljivosti
  • 63:06 - 63:08
    ljudske misli i kako je lako
  • 63:08 - 63:10
    na temelju poticaja iz okoline
  • 63:10 - 63:13
    ljude uvjetovati i voditi
  • 63:13 - 63:15
    te kome to ustvari koristi:
  • 63:15 - 63:18
    svijet tržišnog oglašavanja taj je dokaz.
  • 63:18 - 63:21
    Jednostavno se morate diviti
  • 63:21 - 63:23
    razini na kojoj se odvija ispiranje mozga
  • 63:24 - 63:27
    zbog koje ovi programirani roboti koje nazivamo "potrošacima"
  • 63:28 - 63:29
    lutaju pejsažom
  • 63:29 - 63:33
    samo kako bi ušetali u trgovinu i potrošili
  • 63:33 - 63:36
    4000$ na torbicu
  • 63:36 - 63:38
    koja u izradi vjerojatno košta 10 dolara
  • 63:38 - 63:40
    u prekomorskim tvornicama s jeftinom radnom snagom.
  • 63:40 - 63:43
    Iskljuciva motivacija je prividni status koji ta robna marka
  • 63:43 - 63:46
    predstavlja u ovoj kulturi.
  • 63:46 - 63:48
    Možemo pomisliti i na stare društvene tradicije
  • 63:48 - 63:52
    koje povecavaju razinu povjerenja i zajedništva u društvu -
  • 63:52 - 63:55
    a koje sada nestaju zbog gramzivih
  • 63:55 - 63:57
    materijalistickih vrijednosti zbog kojih si mi danas nekoliko
  • 63:57 - 64:01
    puta godišnje medusobno poklanjamo beskorisno smece.
  • 64:01 - 64:04
    Možda se pitamo zašto u današnje vrijeme toliko ljudi ima
  • 64:04 - 64:06
    kompulzivne porive za kupovanjem i posjedovanjem,
  • 64:06 - 64:09
    a jasno je kako su od djetinjstva uvjetovani
  • 64:09 - 64:11
    da ocekuju materijalna dobra
  • 64:11 - 64:15
    koja ce biti znak njihovog statusa u ocima prijatelja i rodbine.
  • 64:15 - 64:18
    Cinjenica je kako su u temeljima svakog društva
  • 64:18 - 64:20
    vrijednosti koje podržavaju njegovo funkcioniranje,
  • 64:20 - 64:23
    a naše društvo, takvo kakvo jest,
  • 64:23 - 64:25
    može funkcionirati samo ako naše vrijednosti podržavaju
  • 64:25 - 64:28
    upadljivu potrošnju koja
  • 64:28 - 64:31
    je potrebna za opstanak tržišnog sustava.
  • 64:31 - 64:34
    Prije 75 godina, potrošnja u Americi
  • 64:34 - 64:37
    i u vecini zemalja Prvog svijeta bila je upola manja
  • 64:37 - 64:38
    od današnje, po osobi.
  • 64:39 - 64:41
    Današnja nova potrošacka kultura
  • 64:41 - 64:43
    osmišljena je i nametnuta
  • 64:43 - 64:46
    radi vrlo stvarne potrebe za sve
  • 64:46 - 64:48
    vecim razmjerima potrošnje.
  • 64:48 - 64:51
    Upravo zbog toga vecina korporacija troši
  • 64:52 - 64:55
    više novca na promidžbu nego na postupak
  • 64:55 - 64:57
    proizvodnje samog proizvoda.
  • 64:57 - 65:01
    Marljivo rade na stvaranju lažne potrebe koju trebate zadovoljiti.
  • 65:02 - 65:05
    I to u stvari funkcionira.
  • 65:05 - 65:07
    ["Ekonomisti"]
  • 65:08 - 65:12
    Vidite, ekonomisti ustvari uopce nisu ekonomisti.
  • 65:12 - 65:14
    Oni su promotori vrijednosti novca
  • 65:14 - 65:16
    i možete vidjeti kako se svi njihovi
  • 65:16 - 65:18
    modeli u osnovi svode na razmjenu
  • 65:18 - 65:21
    papira koji odgovaraju profitu
  • 65:22 - 65:24
    jedne strane ili obiju strana ili kako god,
  • 65:24 - 65:26
    ali su potpuno odvojeni od stvarnog svijeta proizvodnje
  • 65:26 - 65:28
    onoga što je uistinu potrebno za život.
  • 65:28 - 65:32
    U Ohiu jedan stariji covjek nije platio racun za struju,
  • 65:32 - 65:35
    možda vam je slucaj poznat, i u tvrtki
  • 65:35 - 65:38
    za distribuciju elektricne energije iskljucili su mu struju pa je umro.
  • 65:38 - 65:40
    Razlog iz kojeg su je iskljucili
  • 65:40 - 65:41
    je taj što ne bi bilo isplativo
  • 65:41 - 65:44
    držati je ukljucenom jer nije platio svoj racun.
  • 65:45 - 65:46
    Smatrate li kako je to bilo u redu?
  • 65:46 - 65:48
    Stvarna odgovornost ne leži na
  • 65:48 - 65:50
    tvrtki za distribuciju elektricne energije koja ju je iskljucila
  • 65:51 - 65:54
    nego na susjedima, prijateljima i poznanicima
  • 65:54 - 65:55
    tog covjeka
  • 65:55 - 65:57
    koji nisu bili dovoljno darežljivi
  • 65:57 - 65:59
    da bi njemu kao pojedincu omogucili
  • 65:59 - 66:01
    placanje racuna za struju.
  • 66:01 - 66:03
    HMMMMMM...
  • 66:03 - 66:04
    Jesam li dobro cuo?
  • 66:04 - 66:06
    Je li on upravo rekao kako je smrt covjeka
  • 66:06 - 66:08
    uzrokovana nedostatkom novca
  • 66:08 - 66:09
    bila odgovornost...
  • 66:09 - 66:11
    drugih ljudi...
  • 66:11 - 66:13
    govori li o milosrdu?
  • 66:14 - 66:15
    U tom slucaju trebat ce nam
  • 66:15 - 66:18
    citav niz reklamnih kampanja, malih otužnih
  • 66:18 - 66:22
    posuda s prorezom za kovanice na šalterima
  • 66:22 - 66:24
    i gomila staklenki za prikupljanje donacija
  • 66:24 - 66:26
    za milijardu ljudi na planetu
  • 66:26 - 66:28
    koji sada umiru od gladi...
  • 66:28 - 66:32
    zbog sustava koji je promovirao Milton Friedman.
  • 66:33 - 66:35
    Kad god imamo posla s filozofima kao što su
  • 66:35 - 66:37
    Milton Friedman, F. A. Hayek,
  • 66:37 - 66:39
    John Maynard Keynes, Ludwig von Mises
  • 66:39 - 66:42
    ili bilo koji drugi veci tržišni ekonomist,
  • 66:42 - 66:43
    njihov osnovni princip
  • 66:43 - 66:46
    rijetko kad izostavlja novcani tok.
  • 66:46 - 66:48
    Time podsjecaju na religiju.
  • 66:48 - 66:50
    Analize potrošnje, stabilizacijski propisi,
  • 66:50 - 66:53
    deficit potrošnje, agregirana potražnja...
  • 66:53 - 66:56
    postoje u obliku beskrajne, kružne
  • 66:56 - 66:59
    rasprave koja racionalizira samu sebe,
  • 66:59 - 67:03
    u kojoj se prema zadanim postavkama iskljucuju
  • 67:03 - 67:07
    univerzalne ljudske potrebe, prirodni resursi i bilo koji drugi
  • 67:07 - 67:09
    oblik fizickog života koji podržava ucinkovitost,
  • 67:09 - 67:12
    a zamjenjuje ih jedinstvena predodžba prema kojoj ljudi
  • 67:12 - 67:14
    nastoje postici prednost u odnosu na druge iskljucivo zbog novca,
  • 67:14 - 67:17
    motivirani vlastitim, ogranicenim interesom
  • 67:18 - 67:22
    koji bi na caroban nacin trebao stvoriti održivo, zdravo i uravnoteženo društvo.
  • 67:22 - 67:25
    U citavoj toj teoriji, u citavoj doktrini
  • 67:25 - 67:27
    nema poveznice sa životom.
  • 67:27 - 67:28
    Što oni rade?
  • 67:28 - 67:32
    Oni prate novcane tokove.
  • 67:32 - 67:35
    To je sve što rade, prate novcane tokove,
  • 67:35 - 67:39
    unaprijed pretpostavljajuci one bitne stvari.
  • 67:39 - 67:41
    Prvo: U tome nema poveznica sa životom...
  • 67:41 - 67:43
    Što... nema kakvih poveznica?
  • 67:43 - 67:46
    Drugo: Svi agenti razmišljaju
  • 67:46 - 67:49
    iskljucivo o povecanju vlastitog profita.
  • 67:49 - 67:51
    To znaci kako misle samo na sebe
  • 67:51 - 67:53
    i na ono što mogu izvuci za sebe.
  • 67:53 - 67:57
    To je osnovno stanovište racionalnosti:
  • 67:57 - 67:59
    odabir vlastitog povecanja,
  • 68:00 - 68:03
    a jedino što žele povecati je kolicina
  • 68:03 - 68:05
    novca ili robe.
  • 68:05 - 68:08
    A kako se u to uklapaju društveni odnosi?
  • 68:08 - 68:11
    Ne uklapaju se, osim u obliku razmjene radi povecanja.
  • 68:11 - 68:14
    Kako se uklapaju naši prirodni resursi?
  • 68:14 - 68:17
    Ne uklapaju se, osim u vidu iskorištavanja.
  • 68:17 - 68:22
    Kako se uklapa obitelj i mogucnost njenog preživljavanja?
  • 68:22 - 68:24
    Ne uklapa se. Moraju posjedovati
  • 68:24 - 68:27
    novac kako bi mogli kupili robu.
  • 68:27 - 68:28
    Ne bi li se ekonomija izmedu ostalog
  • 68:28 - 68:30
    trebala baviti ljudskim potrebama?
  • 68:30 - 68:35
    Nije li to osnovno pitanje?
  • 68:35 - 68:38
    Aha, rijec "potreba" niti ne postoji u vašem rjecniku.
  • 68:38 - 68:41
    Pretocili ste je u "želje"...
  • 68:41 - 68:43
    a što je želja? To je
  • 68:43 - 68:46
    novcana potražnja koja želi kupiti.
  • 68:46 - 68:48
    Pa, ako je to novcana potražnja koja želi kupiti,
  • 68:48 - 68:50
    onda to nema veze s potrebom,
  • 68:50 - 68:52
    jer kod odredene osobe možda ne postoji novcana potražnja,
  • 68:52 - 68:55
    ali zato postoji ocajnicka potreba za, primjerice, zalihama vode.
  • 68:55 - 68:59
    S druge strane, novcana potražnja može poželjeti zlatnu WC dasku.
  • 68:59 - 69:00
    Dakle, kamo sve to vodi?
  • 69:01 - 69:02
    Na zlatnu WC dasku.
  • 69:02 - 69:04
    I to se naziva ekonomijom?
  • 69:04 - 69:07
    Kada malo bolje razmislite o tome,
  • 69:07 - 69:10
    prepoznat cete jednu od najbizarnijih
  • 69:10 - 69:13
    obmana u povijesti ljudske misli.
  • 69:14 - 69:16
    [Monetarni sustav]
  • 69:16 - 69:20
    Dakle - do sada smo bili usredotoceni na tržišni sustav.
  • 69:20 - 69:22
    No, ovaj je sustav zapravo tek
  • 69:22 - 69:25
    polovica globalnog ekonomskog obrasca.
  • 69:25 - 69:28
    Druga polovica je "monetarni sustav".
  • 69:28 - 69:31
    Dok se tržišni sustav bavi interakcijom ljudi
  • 69:31 - 69:34
    koji se natjecu za profit kroz spektar
  • 69:34 - 69:36
    proizvodnje i raspodjele rada,
  • 69:36 - 69:40
    monetarni sustav predstavlja temeljni skup pravila
  • 69:40 - 69:42
    koji su odredile financijske institucije,
  • 69:42 - 69:44
    a kojima se izmedu ostalog
  • 69:44 - 69:46
    stvaraju uvjeti za tržišni sustav.
  • 69:46 - 69:49
    Kad se govori o monetarnom sustavu, cesto se spominju
  • 69:49 - 69:52
    i kamatne stope, pozajmice, dug, zaliha novca,
  • 69:52 - 69:55
    inflacija itd.
  • 69:55 - 69:57
    Premda biste mogli poželjeli išcupati kosu dok slušate
  • 69:57 - 70:00
    blebetanja monetarnih ekonomista:
  • 70:00 - 70:04
    "Skromne preventivne mjere mogle bi sprijeciti potrebu
  • 70:04 - 70:08
    za drasticnijim mjerama kasnije…",
  • 70:08 - 70:10
    priroda i ucinak ovog
  • 70:10 - 70:12
    sustava zapravo su prilicno jednostavni:
  • 70:13 - 70:14
    Našom ekonomijom...
  • 70:14 - 70:16
    odnosno, globalnom ekonomijom
  • 70:16 - 70:18
    upravljaju tri osnovne stvari.
  • 70:18 - 70:19
    Jedna od njih je bankarstvo frakcijskih rezervi
  • 70:19 - 70:22
    putem kojega banke tiskaju novac ni iz cega.
  • 70:22 - 70:24
    Izmedu ostalog, temelji se i na kamatama na kamatu.
  • 70:24 - 70:27
    Kada posudite novac, morate vratiti više
  • 70:27 - 70:30
    nego što ste posudili, što znaci kako se ustvari
  • 70:30 - 70:33
    ponovo stvara novac ni iz cega,
  • 70:33 - 70:37
    a koji se opet mora održavati stvaranjem još više novca.
  • 70:37 - 70:39
    Živimo unutar obrasca beskonacnog rasta.
  • 70:39 - 70:43
    Ekonomski obrazac u kojemu živimo je piramidalna shema.
  • 70:43 - 70:45
    Ništa ne raste vjecno.
  • 70:46 - 70:47
    To nije moguce.
  • 70:47 - 70:49
    Kao što je veliki psiholog James Hillman napisao,
  • 70:49 - 70:51
    "Jedino što raste u ljudskom tijelu nakon
  • 70:51 - 70:53
    odredene dobi je rak."
  • 70:54 - 70:56
    Nije samo kolicina novca ta koja mora nastaviti rasti,
  • 70:56 - 70:57
    isto vrijedi i za kolicinu potrošaca.
  • 70:57 - 71:00
    Potrošaci trebaju posudivati novac uz kamate
  • 71:00 - 71:03
    kako bi stvarali što više novca, a to ocito nije moguce
  • 71:03 - 71:05
    na ogranicenom planetu.
  • 71:05 - 71:08
    Ljudi su u osnovi sredstvo za stvaranje novca
  • 71:08 - 71:10
    koje mora stvoriti još novca
  • 71:10 - 71:12
    kako se cijela stvar ne bi raspala,
  • 71:12 - 71:15
    a upravo to se sada dogada.
  • 71:15 - 71:18
    U osnovi postoje samo dvije stvari koje bi svatko trebao znati
  • 71:18 - 71:20
    u vezi monetarnog sustava:
  • 71:20 - 71:23
    Prvo: Sav novac nastaje iz duga.
  • 71:23 - 71:26
    Novac je dug uoblicen u monetu,
  • 71:26 - 71:28
    bilo da je materijaliziran iz državnih obveznica,
  • 71:28 - 71:31
    ugovora o stambenom kreditu ili kreditnih kartica.
  • 71:31 - 71:33
    Drugim rijecima, kad bi se sav nepodmireni dug
  • 71:33 - 71:35
    otplatio upravo sad,
  • 71:35 - 71:39
    u optjecaju ne bi ostao niti jedan dolar.
  • 71:39 - 71:44
    Drugo: Kamata se naplacuje na gotovo sve odobrene zajmove,
  • 71:44 - 71:46
    a novac potreban za otplacivanje ove kamate
  • 71:46 - 71:49
    još ne postoji u novcanim zalihama.
  • 71:49 - 71:52
    Kroz zajmove je stvorena jedino glavnica
  • 71:52 - 71:55
    i glavnica je novcana zaliha.
  • 71:55 - 71:58
    Dakle, kad bi se sav ovaj dug vratio upravo sada,
  • 71:58 - 72:01
    ne samo da u optjecaju ne bi ostao nijedan dolar,
  • 72:01 - 72:04
    vec bi se stvorila ogromna kolicina dužnickog novca
  • 72:05 - 72:10
    koju bi bilo doslovce nemoguce otplatiti jer ne postoji.
  • 72:11 - 72:15
    Sve to neizbježnima cini dvije stvari:
  • 72:15 - 72:16
    Inflaciju
  • 72:16 - 72:18
    i Stecaj.
  • 72:18 - 72:22
    Što se inflacije tice, nju možemo shvatiti kao povijesni trend
  • 72:22 - 72:23
    u gotovo svakoj današnjoj državi
  • 72:23 - 72:25
    i lako ju je povezati s njenim uzrokom,
  • 72:25 - 72:28
    a to je trajno povecanje novcanih zaliha
  • 72:29 - 72:30
    koje je neophodno
  • 72:30 - 72:34
    radi pokrivanja kamatnih dugova i održavanja sustava.
  • 72:34 - 72:36
    Što se tice stecaja,
  • 72:36 - 72:39
    on dolazi u obliku dužnickog sloma.
  • 72:39 - 72:42
    Ovaj slom ce se neminovno dogoditi osobi,
  • 72:42 - 72:44
    poduzecu ili državi,
  • 72:44 - 72:47
    a obicno se dogada u trenutku u kojemu postane
  • 72:47 - 72:49
    nemoguce otplacivati kamate.
  • 72:50 - 72:52
    No postoji svijetla strana ove price...
  • 72:52 - 72:56
    barem za tržišni sustav.
  • 72:56 - 72:59
    Naime, dug stvara pritisak.
  • 72:59 - 73:01
    Dug stvara robove koji rade za placu.
  • 73:01 - 73:04
    Puno je vjerojatnije da osoba u dugovima prihvati posao s nižim primanjima
  • 73:04 - 73:06
    od osobe koja nije u dugovima,
  • 73:06 - 73:08
    cime postaje jeftin radnik,
  • 73:08 - 73:11
    a to je sjajno za korporacije jer dobivaju skupinu ljudi
  • 73:11 - 73:14
    koji nemaju financijsku neovisnost.
  • 73:14 - 73:18
    No - isto se može primijeniti i na citave države...
  • 73:18 - 73:21
    Svjetska banka i Medunarodni monetarni fond
  • 73:21 - 73:23
    koji uglavnom služe kao posrednici za
  • 73:23 - 73:26
    transnacionalne korporativne interese
  • 73:26 - 73:28
    daju ogromne pozajmice državama u nevolji
  • 73:28 - 73:30
    uz vrlo visoke kamatne stope
  • 73:30 - 73:32
    i onda, kada se države
  • 73:32 - 73:34
    duboko ukopaju i više im ne mogu isplacivati rate,
  • 73:34 - 73:36
    uvode oštre mjere -
  • 73:36 - 73:37
    ulijecu korporacije,
  • 73:38 - 73:41
    pokrecu izrabljivacke pogone i uzimaju si njihove prirodne resurse.
  • 73:41 - 73:45
    To se smatra tržišnom ucinkovitošcu.
  • 73:45 - 73:47
    Ali pricekajte - ima toga još:
  • 73:47 - 73:48
    imamo jedinstveni
  • 73:48 - 73:51
    hibrid monetarnog i tržišnog sustava
  • 73:51 - 73:53
    po nazivu burza
  • 73:53 - 73:56
    na kojoj se umjesto, recimo, proizvodnje stvarnih vrijednosti,
  • 73:56 - 73:59
    kupuje i prodaje sâm novac.
  • 74:00 - 74:02
    Pogodite što cine s dugom?
  • 74:02 - 74:05
    U pravu ste - trguju njime.
  • 74:05 - 74:09
    Doslovce kupuju i prodaju dug za profit.
  • 74:09 - 74:11
    Od zamjena kreditnih rizika
  • 74:11 - 74:14
    i obaveza kolateralnog duga za potrošacki dug
  • 74:14 - 74:16
    sve do kompleksnih derivativnih spekulacija kojima
  • 74:16 - 74:19
    mogu maskirati dug citave države,
  • 74:19 - 74:20
    a kao primjer imamo tajni dogovor izmedu
  • 74:20 - 74:23
    investicijske banke Goldman Sachs i Grcke
  • 74:23 - 74:26
    koji je gotovo potkopao cijelu europsku ekonomiju.
  • 74:26 - 74:29
    Dakle, kada je rijec o tržištu dionica i Wall Streetu,
  • 74:29 - 74:32
    imamo potpuno novu razinu ludila
  • 74:32 - 74:35
    koja je proistekla iz novcanog toka vrijednosti.
  • 74:36 - 74:37
    Sve što trebate znati o tržištima
  • 74:37 - 74:40
    napisano je u uvodniku casopisa Wall Street Journal
  • 74:41 - 74:42
    prije par godina
  • 74:42 - 74:45
    pod nazivom "Lekcije investitora oštecenog mozga".
  • 74:45 - 74:48
    U tom su clanku objasnili zašto su
  • 74:48 - 74:50
    osobe s blagim oštecenjem mozga
  • 74:50 - 74:52
    bolji ulagaci
  • 74:52 - 74:55
    od osoba ciji mozak normalno funkcionira.
  • 74:55 - 74:57
    Zašto? Zato što osoba
  • 74:57 - 74:59
    s blagim oštecenjem mozga nema suosjecanja.
  • 74:59 - 75:02
    U tome je stvar. Ako nemate nimalo suosjecanja,
  • 75:02 - 75:04
    bit cete dobar ulagac
  • 75:04 - 75:09
    te stoga Wall Street uzgaja ljude koji nemaju suosjecanja.
  • 75:09 - 75:11
    Oni odlaze tamo, donose odluke
  • 75:11 - 75:14
    i trguju bez grižnje savjesti,
  • 75:14 - 75:17
    uopce ne razmišljajuci o tome kako bi svojim postupcima
  • 75:17 - 75:19
    mogli utjecati na ostale ljude, svoje bližnje.
  • 75:19 - 75:21
    Dakle, oni uzgajaju te robote,
  • 75:21 - 75:24
    ljude bez duše.
  • 75:24 - 75:27
    Sada više ne žele placati ni te ljude,
  • 75:27 - 75:29
    vec uzgajaju robote – prave robote –
  • 75:29 - 75:31
    prave algoritamske trgovce.
  • 75:31 - 75:34
    Goldman Sachs u velikom trgovackom skandalu:
  • 75:34 - 75:37
    postavili su racunalo pored Njujorške burze.
  • 75:38 - 75:40
    To racunalo, to "kolocirano" racunalo, kako ga nazivaju,
  • 75:41 - 75:43
    unaprijed simulira sve transakcije na burzi i
  • 75:43 - 75:46
    napada burzu s velikim brojem naloga
  • 75:46 - 75:47
    tako da ju "odere"
  • 75:47 - 75:50
    izvlaceci novac malo po malo.
  • 75:50 - 75:52
    To je kao da cijeli dan ispumpavaju novac.
  • 75:52 - 75:55
    U jednom su kvartalu prošle godine tako radili 30
  • 75:55 - 75:58
    ili 60 dana zaredom, bez dana u minusu,
  • 75:58 - 76:00
    pritom svakodnevno zaradivši milijune dolara.
  • 76:00 - 76:04
    To je statisticki nemoguce!
  • 76:04 - 76:06
    Kad sam ja radio na Wall Streetu, služili smo se
  • 76:06 - 76:08
    podmicivanjem nadležnih.
  • 76:08 - 76:12
    Brokeri bi podmicivali upravitelja,
  • 76:12 - 76:15
    upravitelj bi podmicivao podrucnog upravitelja prodaje.
  • 76:15 - 76:17
    Podrucni upravitelj prodaje
  • 76:17 - 76:19
    podmicivao bi državnog upravitelja prodaje.
  • 76:19 - 76:20
    Takav je bio prešutni dogovor.
  • 76:20 - 76:24
    Za Božic, koji bi broker za Božic obicno dobio najvecu božicnicu
  • 76:24 - 76:26
    za odraden posao? Nadzorni službenik.
  • 76:26 - 76:29
    Nadzorni službenik sjedi tamo cijeli dan;
  • 76:29 - 76:30
    on bi trebao osigurati da
  • 76:30 - 76:32
    ne povrijedite nijedan propis
  • 76:32 - 76:34
    i da se "ravnate" prema zakonu.
  • 76:34 - 76:36
    Naravno, da, do mjere do koje
  • 76:36 - 76:38
    možete podmititi nadzornog službenika,
  • 76:38 - 76:41
    do te se mjere ravnate prema zakonu!
  • 76:41 - 76:43
    Kako je prevara postala sustav?
  • 76:43 - 76:45
    Ona više nije nusproizvod.
  • 76:45 - 76:46
    Ona je sustav.
  • 76:46 - 76:49
    To je kao u onom starom vicu Woddy Allena:
  • 76:49 - 76:52
    "Doktore, moj brat misli da je kokoš."
  • 76:52 - 76:54
    A doktor ce mu na to: "Neka uzme tabletu
  • 76:54 - 76:56
    i time ce riješiti problem".
  • 76:56 - 76:57
    On odvrati: "Ne, doktore, ne shvacate,
  • 76:57 - 76:59
    trebaju nam jaja".
  • 76:59 - 77:00
    Shvacate?
  • 77:01 - 77:03
    Dakle, neprestano trgovanje lažnim potraživanjima
  • 77:03 - 77:05
    izmedu banaka
  • 77:05 - 77:06
    radi generiranja pristojbi
  • 77:06 - 77:07
    radi generiranja bonusa
  • 77:07 - 77:11
    postalo je pokretac rasta BDP-a
  • 77:11 - 77:14
    i time ekonomije SAD-a
  • 77:14 - 77:17
    premda one u suštini trguju lažnim potraživanjima
  • 77:17 - 77:20
    za koja nema nade da ce ikada povratiti novac.
  • 77:20 - 77:23
    Banke ne obraduju, ne stvaraju i ne re-sekuritiziraju ništa.
  • 77:23 - 77:26
    Ako napišem 20 milijardi dolara na ubrusu
  • 77:26 - 77:28
    i prodam ga J. P. Morganu, a i J. P. Morgan napiše
  • 77:29 - 77:32
    20 milijardi dolara na ubrusu
  • 77:32 - 77:34
    i zatim razmijenimo ova dva ubrusa u baru
  • 77:34 - 77:38
    te ako si svaki isplati cetvrtinu od 1% kao naknadu,
  • 77:38 - 77:40
    zaradit cemo poprilicnu božicnicu.
  • 77:40 - 77:43
    Obojica smo proknjižili ubrus od 20 milijardi dolara
  • 77:43 - 77:47
    koji nema stvarnu vrijednost i tako sve do trenutka
  • 77:47 - 77:50
    u kojemu sustav više nece biti u stanju upijati lažne
  • 77:50 - 77:53
    ubruse, a u tom slucaju zatražit cemo od vlade
  • 77:53 - 77:55
    da nas izvuce.
  • 77:55 - 77:58
    Zbog Wall Streeta i globalnog tržišta dionica,
  • 77:58 - 78:01
    danas prema konzervativnoj procjeni postoji oko 700 bilijuna dolara
  • 78:01 - 78:04
    nepodmirenih lažnih potraživanja -
  • 78:04 - 78:06
    poznatih kao derivati -
  • 78:06 - 78:08
    koja tek trebaju propasti.
  • 78:08 - 78:10
    To je vrijednost 10 puta veca
  • 78:10 - 78:12
    od vrijednosti domaceg bruto proizvoda
  • 78:12 - 78:14
    cijelog planeta.
  • 78:14 - 78:16
    Vec smo svjedocili vladinom spašavanju
  • 78:16 - 78:18
    korporacija i banaka...
  • 78:19 - 78:21
    dok istovremeno svoj novac posuduju
  • 78:21 - 78:22
    od banaka, što pricu cini smiješnom.
  • 78:23 - 78:26
    Sada svjedocimo tome kako više država udruženim
  • 78:26 - 78:28
    snagama nastoji spasiti pojedine države
  • 78:28 - 78:30
    posredstvom medunarodnih banaka.
  • 78:31 - 78:34
    Ali kako novcem spasiti cijeli planet?
  • 78:34 - 78:38
    Više nema države koja nije prezadužena.
  • 78:39 - 78:42
    Izolirani slomovi u kojima se dug više nije mogao otplacivati
  • 78:42 - 78:46
    jedino mogu biti tek pocetak domino-efekta, uzmemo li u obzir cijelu racunicu.
  • 78:46 - 78:49
    Procijenjeno je kako bi samo u SAD-u
  • 78:49 - 78:53
    porez na dohodak morao biti podignut na 65%
  • 78:53 - 78:57
    po osobi samo kako bi se pokrile kamate u bliskoj buducnosti.
  • 78:57 - 79:00
    Ekonomisti predvidaju kako ce unutar nekoliko desetljeca
  • 79:01 - 79:05
    60% zemalja na planeti biti u stecaju.
  • 79:06 - 79:09
    Pricekajte malo - samo da vidim jesam li dobro razumio.
  • 79:09 - 79:12
    Svijet je pred stecajem,
  • 79:12 - 79:14
    kojeg god to vraga znacilo,
  • 79:14 - 79:16
    zbog ideje koju smo nazvali "dug",
  • 79:16 - 79:19
    a koja u fizickoj stvarnosti niti ne postoji.
  • 79:20 - 79:22
    To je tek dio igre koju smo izmislili...
  • 79:22 - 79:26
    a opet, blagostanje milijardi ljudi
  • 79:26 - 79:28
    trenutno je ugroženo.
  • 79:28 - 79:32
    Ekstremne stope otkaza - gradovi od šatora - porast siromaštva
  • 79:32 - 79:36
    Oštre mjere štednje - škole se zatvaraju -
  • 79:36 - 79:40
    djeca gladuju... i neimaština unutar obitelji na razlicitim razinama,
  • 79:40 - 79:44
    sve zbog te pomno osmišljene izmišljotine...
  • 79:44 - 79:47
    Jesmo li toliko jebeno glupi?!
  • 79:49 - 79:51
    Ej! Ej! Mars - stari moj.
  • 79:51 - 79:53
    Daj pomogni sestrici, ha?
  • 79:55 - 79:57
    Odrasti, mala.
  • 80:04 - 80:06
    Saturn! Što ima, stari?
  • 80:07 - 80:09
    Sjecaš li se one zgodne maglice s kojom sam te spojila
  • 80:09 - 80:10
    nedavno?
  • 80:12 - 80:13
    Uh - slušaj Zemljo.
  • 80:13 - 80:15
    Postaješ nam stvarno naporna.
  • 80:16 - 80:18
    Sve si dobila i sve si to potrošila.
  • 80:19 - 80:21
    Imaš obilje resursa i svjesna si toga.
  • 80:21 - 80:23
    Odrasti i prihvati
  • 80:23 - 80:25
    odgovornost, zaboga.
  • 80:25 - 80:27
    Rastužuješ svoju majku.
  • 80:33 - 80:34
    Prepuštena si sebi, mala.
  • 80:35 - 80:37
    Da, kakogod.
  • 80:43 - 80:45
    [Javno zdravlje]
  • 80:46 - 80:48
    Dakle, sa svim ovim na umu...
  • 80:48 - 80:51
    Od stroja za pustošenje koji nazivamo tržišnim sustavom -
  • 80:51 - 80:54
    do stroja za zaduživanje koji nazivamo monetarnim sustavom -
  • 80:54 - 80:57
    koji tvore monetarno-tržišni obrazac
  • 80:57 - 81:00
    koji definira današnju globalnu ekonomiju...
  • 81:00 - 81:03
    uvidamo jednu posljedicu koja proizlazi
  • 81:03 - 81:05
    iz cjelokupnog stroja:
  • 81:06 - 81:07
    Nejednakost.
  • 81:08 - 81:11
    Bilo da uzmemo tržišni sustav koji stvara prirodnu
  • 81:11 - 81:15
    gravitaciju ka monopolu i jacanju moci,
  • 81:15 - 81:18
    istovremeno stvarajuci ogranicene zone bogatih industrija
  • 81:18 - 81:20
    koje dominiraju nad ostalima,
  • 81:20 - 81:22
    bez obzira na svoju korisnost -
  • 81:22 - 81:24
    poput cinjenice da top menadžeri
  • 81:24 - 81:25
    spekulativnih fondova na Wall Streetu
  • 81:25 - 81:29
    trenutno odnose kucama preko 300 milijuna dolara godišnje,
  • 81:29 - 81:32
    ne doprinoseci doslovno nicemu.
  • 81:32 - 81:35
    Dok znanstvenik koji traži lijek za bolest,
  • 81:35 - 81:37
    pokušavajuci pomoci covjecanstvu,
  • 81:37 - 81:41
    možda zaradi 60 tisuca dolara godišnje, ako mu se posreci.
  • 81:41 - 81:44
    Ili uzmemo li u obzir monetarni sustav
  • 81:44 - 81:47
    u ciju je samu strukturu ugradena klasna podijeljenost.
  • 81:47 - 81:48
    Na primjer:
  • 81:49 - 81:52
    Ako imam milijun dolara viška i odlucim ih orociti
  • 81:52 - 81:54
    uz kamatu od 4% -
  • 81:54 - 81:56
    zaradit cu 40 000 dolara godišnje.
  • 81:56 - 81:59
    Nisam doprinio društvu - nisam ucinio ništa.
  • 81:59 - 82:02
    Medutim, ako sam iz niže klase i prisiljen sam dizati kredite
  • 82:02 - 82:04
    kako bih kupio automobil ili kucu,
  • 82:04 - 82:06
    placam kamatu iz koje ce se,
  • 82:06 - 82:07
    u teoriji,
  • 82:08 - 82:12
    isplatiti milijunaševih 4% kamata na orocenu štednju.
  • 82:12 - 82:15
    Ta krada od siromašnih kako bi se platilo bogatima
  • 82:15 - 82:19
    temeljni je aspekt koji je ugraden u monetarni sustav.
  • 82:19 - 82:23
    To bismo mogli nazvati "strukturalnom klasnom diskriminacijom".
  • 82:23 - 82:26
    Naravno, povijesno gledajuci, socijalna raslojavanja
  • 82:26 - 82:28
    oduvijek su smatrana nepoštenima,
  • 82:28 - 82:30
    ali ocito su globalno prihvacena
  • 82:30 - 82:35
    s obzirom da sada 1% populacije posjeduje 40% bogatstva planeta.
  • 82:36 - 82:38
    Ostavimo li materijalnu pravednost po strani,
  • 82:38 - 82:40
    postoji još nešto što se dogada
  • 82:40 - 82:42
    ispod površine nejednakosti
  • 82:42 - 82:47
    i uzrokuje nevjerojatno pogoršanje u javnom zdravlju u cjelini.
  • 82:47 - 82:50
    Dakle, mislim da ljude cesto buni kontrast
  • 82:50 - 82:53
    izmedu materijalnih uspjeha naših društava
  • 82:53 - 82:55
    - besprimjerne razine bogatstva -
  • 82:56 - 82:59
    i mnogih društvenih neuspjeha.
  • 82:59 - 83:02
    Ako pogledate stopu
  • 83:02 - 83:05
    drogiranja, nasilja ili samoozljedivanja
  • 83:05 - 83:08
    medu djecom ili stopu mentalnih bolesti,
  • 83:08 - 83:11
    ocigledno je kako je nešto
  • 83:11 - 83:13
    s našim društvima krenulo po zlu.
  • 83:13 - 83:16
    Podaci koje sam iznosio
  • 83:16 - 83:20
    jednostavno ukazuju na tu intuiciju koju su ljudi
  • 83:20 - 83:23
    imali stotinama godina, kako je nejednakost razorna
  • 83:23 - 83:25
    te nagriza društvo.
  • 83:25 - 83:29
    Medutim, ta je intuicija istinitija nego što bismo mogli pomisliti.
  • 83:29 - 83:32
    Postoje vrlo snažni psihološki i društveni ucinci
  • 83:32 - 83:35
    nejednakosti. Pretpostavljam kako su više povezani s osjecajima
  • 83:35 - 83:38
    superiornosti i inferiornosti.
  • 83:38 - 83:40
    Ta vrsta podjele...
  • 83:40 - 83:44
    a možemo govoriti i o poštovanju, odnosno nepoštovanju
  • 83:44 - 83:46
    koje osjecaju ljudi na koje se gleda svisoka.
  • 83:46 - 83:48
    Upravo je to razlog zašto je nasilje
  • 83:48 - 83:51
    ucestalije u manje ravnopravnim društvima.
  • 83:51 - 83:54
    Okidac za nasilje cesto je u tome što ljudi osjecaju
  • 83:54 - 83:56
    kako ih se omalovažava i ne poštuje.
  • 83:56 - 84:00
    Ukoliko postoji jedno nacelo koje bih mogao izdvojiti,
  • 84:00 - 84:04
    odnosno, najvažnije nacelo na kojemu se temelji
  • 84:04 - 84:07
    prevencija nasilja,
  • 84:07 - 84:10
    bila bi to "Jednakost".
  • 84:10 - 84:12
    Daleko najznacajniji faktor
  • 84:12 - 84:14
    koji utjece na stopu nasilja
  • 84:14 - 84:17
    je stupanj jednakosti, odnosno nejednakosti
  • 84:18 - 84:20
    u društvu.
  • 84:21 - 84:23
    Dakle, suoceni smo s nekom vrstom
  • 84:23 - 84:25
    opce društvene disfunkcije.
  • 84:25 - 84:28
    Ne radi se samo o jednoj ili dvije stvari koje su
  • 84:28 - 84:30
    s porastom nejednakosti pošle po zlu;
  • 84:30 - 84:32
    cini se kako se radi o svemu, bez obzira govorimo li o
  • 84:32 - 84:35
    kriminalu, zdravlju, mentalnim bolestima ili necemu drugom.
  • 84:35 - 84:38
    Ono što uistinu uznemiruje u vezi javnog zdravlja
  • 84:38 - 84:43
    je to kako si ni pod koju cijenu ne smijete dopustiti siromaštvo.
  • 84:43 - 84:45
    Ili biti roden u siromaštvu.
  • 84:45 - 84:48
    To cete platiti svojim zdravljem na bezbroj nacina,
  • 84:48 - 84:52
    a pojavu nazivamo "društveno-ekonomski gradijent zdravlja".
  • 84:52 - 84:54
    Kako se spuštamo od najvišeg društvenog sloja
  • 84:54 - 84:57
    prema dolje, silazeci zamišljenim društveno-ekonomskim
  • 84:57 - 84:59
    stubištem, zdravstveno stanje se pogoršava
  • 84:59 - 85:01
    i pojavljuju se brojne nove bolesti.
  • 85:01 - 85:03
    Ocekivani životni vijek se skracuje.
  • 85:03 - 85:05
    Stopa smrtnosti novorodencadi se povecava -
  • 85:05 - 85:06
    ma što god pogledate, pogoršava se.
  • 85:06 - 85:09
    Dakle, veliko pitanje je
  • 85:09 - 85:12
    zašto taj gradijent postoji.
  • 85:12 - 85:14
    Jednostavan, ocigledan odgovor bio bi sljedeci:
  • 85:14 - 85:16
    ako ste kronicno bolesni, necete
  • 85:16 - 85:19
    biti vrlo produktivni, dakle
  • 85:19 - 85:22
    zdravstveni problemi uzrokuju društveno-ekonomske razlike.
  • 85:22 - 85:23
    Medutim, tomu nije tako -
  • 85:23 - 85:25
    na vrlo jednostavnoj razini
  • 85:25 - 85:26
    možete pogledati
  • 85:26 - 85:28
    društveno-ekonomski status jednog desetogodišnjaka
  • 85:28 - 85:31
    i zatim predvidjeti kakvog ce biti zdravlja
  • 85:31 - 85:32
    nakon nekoliko desetljeca.
  • 85:32 - 85:34
    To je pravi smjer uzrocnosti.
  • 85:34 - 85:37
    Sljedeci "savršeno ocigledan" zakljucak bio bi -
  • 85:37 - 85:39
    siromašni si ljudi ne mogu priuštiti odlazak kod lijecnika...
  • 85:39 - 85:41
    Je li problem u dostupnosti zdravstvene skrbi?
  • 85:41 - 85:42
    Nikako,
  • 85:42 - 85:44
    jer isti gradijenti prisutni su i u
  • 85:44 - 85:46
    državama s univerzalnom zdravstvenom skrbi i
  • 85:46 - 85:48
    socijalnim zdravstvenim sustavima.
  • 85:48 - 85:50
    Na redu je sljedece "jednostavno objašnjenje":
  • 85:50 - 85:52
    U prosjeku, što ste siromašniji,
  • 85:52 - 85:54
    veca je vjerojatnost kako cete pušiti,
  • 85:54 - 85:58
    piti i život opcenito zaciniti rizicnim faktorima.
  • 85:58 - 86:02
    Istina, to pridonosi, ali pažljiva su istraživanja pokazala
  • 86:02 - 86:04
    kako time možete objasniti možda trecinu varijabilnosti.
  • 86:04 - 86:06
    A što je s ostatkom?
  • 86:06 - 86:09
    Ostatak je u ogromnoj mjeri povezan
  • 86:09 - 86:11
    sa STRESOM siromaštva.
  • 86:11 - 86:15
    Dakle, što ste siromašniji, pocevši od osobe
  • 86:15 - 86:18
    koja jedan dolar zaostaje za dohotkom Billa Gatesa...
  • 86:18 - 86:20
    što ste u ovoj zemlji siromašniji,
  • 86:20 - 86:22
    tim ce vam zdravlje u prosjeku biti gore.
  • 86:22 - 86:24
    To nam govori nešto vrlo važno:
  • 86:24 - 86:26
    povezanost zdravlja sa siromaštvom
  • 86:26 - 86:30
    ne leži u siromaštvu, vec u osjecaju siromaštva.
  • 86:30 - 86:36
    Sve više prepoznajemo kako kronicni stres
  • 86:36 - 86:38
    ima bitan utjecaj na zdravlje,
  • 86:38 - 86:41
    ali najznacajniji izvor stresa
  • 86:41 - 86:43
    je kvaliteta društvenih odnosa.
  • 86:44 - 86:45
    A ako nešto možemo okriviti za
  • 86:45 - 86:47
    smanjenje kvalitete društvenih odnosa,
  • 86:48 - 86:51
    to je onda društveno-ekonomsko raslojavanje društva.
  • 86:51 - 86:53
    Znanost nam je pokazala kako
  • 86:53 - 86:55
    bez obzira na materijalnu imucnost,
  • 86:55 - 86:59
    stres samog života u raslojenom društvu
  • 86:59 - 87:03
    vodi ka golemom rasponu problema javnog zdravlja
  • 87:03 - 87:07
    koji povecanjem nejednakosti postaju tim gori.
  • 87:07 - 87:11
    Ocekivani životni vijek: dulji u ravnopravnijim državama.
  • 87:12 - 87:15
    Zlouporaba droge: manja u ravnopravnijim državama.
  • 87:16 - 87:20
    Mentalne bolesti: manje ih je u ravnopravnijim državama.
  • 87:20 - 87:22
    Društveni kapital - u smislu
  • 87:22 - 87:25
    veceg uzajamnog povjerenja medu ljudima:
  • 87:25 - 87:28
    naravno, veci u ravnopravnijim državama.
  • 87:28 - 87:32
    Razina obrazovanja: viša u ravnopravnijim državama.
  • 87:32 - 87:37
    Stope ubojstava: niže u ravnopravnijim državama.
  • 87:37 - 87:39
    Kriminal i stopa uhicenja:
  • 87:39 - 87:42
    niži u ravnopravnijim državama.
  • 87:42 - 87:44
    Niz se nastavlja:
  • 87:44 - 87:48
    Smrtnost novorodencadi - pretilost - ucestalost tinejdžerskih trudnoca:
  • 87:48 - 87:50
    niži su u ravnopravnijim državama.
  • 87:50 - 87:52
    Možda najzanimljivije od svega:
  • 87:52 - 87:56
    Inovacije: zastupljenije su u ravnopravnijim državama.
  • 87:56 - 88:00
    To dovodi u pitanje uvriježenu predodžbu prema kojoj je kompetitivno
  • 88:00 - 88:04
    raslojeno društvo na neki nacin kreativnije i inventivnije.
  • 88:05 - 88:07
    Štoviše, istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji,
  • 88:07 - 88:08
    tzv. studija WhiteHall,
  • 88:08 - 88:11
    potvrdilo je kako postoji društvena raspodjela bolesti
  • 88:11 - 88:14
    promatramo li društveno-ekonomsku ljestvicu od vrha
  • 88:14 - 88:15
    prema dnu.
  • 88:15 - 88:18
    Primjerice, otkriveno je kako onima na najnižim razinama
  • 88:18 - 88:20
    hijerarhije prijeti cetverostruko viši postotak
  • 88:20 - 88:23
    smrtnosti uzrokovane srcanim bolestima
  • 88:23 - 88:25
    usporedimo li ih s onima na najvišim razinama.
  • 88:25 - 88:29
    Ovaj obrazac postoji neovisno o pristupu zdravstvenoj skrbi.
  • 88:29 - 88:33
    Dakle - što je financijsko stanje pojedinca gore,
  • 88:33 - 88:36
    u toj ce mjeri i njegovo zdravlje u prosjeku biti lošije.
  • 88:36 - 88:39
    Taj je obrazac ukorijenjen u pojavi koju bismo mogli nazvati
  • 88:39 - 88:41
    psihosocijalnim stresom,
  • 88:41 - 88:44
    a nalazi se u osnovi najvecih društvenih deformacija
  • 88:44 - 88:47
    koje muce današnje društvo.
  • 88:47 - 88:48
    Što ju uzrokuje?
  • 88:48 - 88:51
    Monetarno-tržišni sustav.
  • 88:52 - 88:54
    Ne dajte se prevariti:
  • 88:54 - 88:56
    Najveci uništavac ekologije...
  • 88:56 - 89:00
    najveci izvor otpada, iscrpljivanja resursa i zagadenja...
  • 89:00 - 89:02
    najveci mecena nasilja -
  • 89:03 - 89:07
    ratova - kriminala - siromaštva - zlostavljanja životinja i nehumanosti...
  • 89:07 - 89:11
    najveci generator društvenih i osobnih neuroza...
  • 89:11 - 89:14
    mentalnih poremecaja - depresije i tjeskobe...
  • 89:14 - 89:18
    I da ne spominjemo, najveci izvor društvene paralize
  • 89:18 - 89:21
    koja nas sprecava u tome da pocnemo koristiti nove metode
  • 89:21 - 89:24
    za poboljšanje osobnog zdravlja, globalne održivosti
  • 89:24 - 89:27
    i napretka na ovom planetu -
  • 89:27 - 89:31
    nije neka korumpirana vlada ili pravosude...
  • 89:31 - 89:35
    ni neka mutna korporacija ili bankarski kartel...
  • 89:35 - 89:37
    niti neka mana u ljudskoj prirodi...
  • 89:38 - 89:42
    i nije neko skriveno, tajno udruženje koje kontrolira svijet.
  • 89:43 - 89:44
    To je u biti:
  • 89:44 - 89:46
    Sâm društveno-ekonomski sustav
  • 89:46 - 89:49
    u svojoj srži.
  • 90:05 - 90:10
    [3. dio: Projekt Zemlja]
  • 90:11 - 90:13
    Zamislimo na trenutak da imamo mogucnost
  • 90:13 - 90:16
    od temelja redizajnirati ljudsku civilizaciju.
  • 90:16 - 90:18
    Što kada bismo, hipotetski govoreci,
  • 90:18 - 90:21
    otkrili savršenu kopiju planeta Zemlje,
  • 90:21 - 90:23
    a jedina razlika izmedu
  • 90:23 - 90:25
    tog novog planeta i našeg trenutnog
  • 90:25 - 90:27
    je u tome da ljudi nikada nisu evoluirali.
  • 90:27 - 90:29
    Planet je prazan list papira.
  • 90:29 - 90:33
    Bez država, bez gradova, bez zagadenja, bez republikanaca...
  • 90:33 - 90:35
    samo iskonsko, slobodno okruženje.
  • 90:36 - 90:38
    Što bismo prvo ucinili?
  • 90:38 - 90:40
    Prvo nam treba "cilj", zar ne?
  • 90:40 - 90:44
    Taj bi cilj zasigurno bilo preživljavanje.
  • 90:44 - 90:48
    Ne puko preživljavanje, vec preživljavanje na optimalan, zdrav
  • 90:48 - 90:49
    i napredan nacin.
  • 90:49 - 90:52
    Vecina ljudi, dakako, želi živjeti i
  • 90:52 - 90:54
    to po mogucnosti bez patnje.
  • 90:54 - 90:57
    Prema tome, temelj ove civilizacije
  • 90:57 - 90:59
    treba što više podržavati ljudski život, a time
  • 90:59 - 91:01
    stvarati i što vecu mogucu održivost -
  • 91:01 - 91:04
    uzimajuci u obzir materijalne potrebe
  • 91:04 - 91:05
    svih ljudi na svijetu,
  • 91:05 - 91:07
    a istovremeno pokušavajuci ukloniti sve ono
  • 91:07 - 91:09
    što bi dugorocno gledano moglo biti štetno.
  • 91:10 - 91:14
    Nakon što smo shvatili osnovni cilj "maksimalne održivosti",
  • 91:14 - 91:17
    na redu je sljedece pitanje koje se odnosi na našu "metodu".
  • 91:17 - 91:19
    Koji cemo pristup odabrati?
  • 91:19 - 91:20
    Razmislimo - prema posljednjim saznanjima,
  • 91:20 - 91:25
    na Zemlji društvenim djelovanjem upravlja politika...
  • 91:25 - 91:28
    Što nam doktrine republikanaca, liberala,
  • 91:28 - 91:32
    konzervativaca ili socijalista imaju za reci o društvenom dizajnu?
  • 91:33 - 91:36
    Hmmm... apsolutno ništa.
  • 91:36 - 91:38
    Dobro onda - a što je s religijom?
  • 91:38 - 91:42
    Nesumnjivo je veliki tvorac negdje ostavio nekakve nacrte...
  • 91:42 - 91:44
    Ne... nisam pronašao ništa takvoga.
  • 91:44 - 91:47
    Dobro onda - što nam je preostalo?
  • 91:47 - 91:50
    Jedna stvar zvana "znanost".
  • 91:50 - 91:54
    Znanost je jedinstvena po tome što njene metode ne zahtijevaju samo
  • 91:54 - 91:57
    testiranje i repliciranje predloženih ideja...
  • 91:57 - 92:01
    ali svakom znanstvenom otkricu svojstvena je i mogucnost opovrgavanja.
  • 92:01 - 92:04
    Drugim rijecima, za razliku od religije i politike
  • 92:04 - 92:06
    znanost nema ego
  • 92:06 - 92:09
    i za sve što predlaže prihvaca mogucnost
  • 92:09 - 92:11
    da se s vremenom može pokazati kao pogrešno.
  • 92:11 - 92:14
    Nicega se ne drži cvrsto i neprestano se razvija.
  • 92:15 - 92:17
    Meni to zvuci sasvim prirodno.
  • 92:17 - 92:21
    Dakle - temeljem trenutne razine znanstvenih spoznaja,
  • 92:21 - 92:22
    na pocetku 21. stoljeca,
  • 92:23 - 92:25
    uz cilj "maksimalne održivosti"
  • 92:25 - 92:27
    za cjelokupno stanovništvo,
  • 92:27 - 92:31
    kako možemo zapoceti stvarni proces izgradnje?
  • 92:31 - 92:33
    Pa, prvo pitanje koje treba postaviti jest:
  • 92:33 - 92:35
    Što nam je potrebno kako bismo preživjeli?
  • 92:35 - 92:38
    Naravno, odgovor je: planetarni resursi.
  • 92:39 - 92:42
    Bez obzira je li to voda koju pijemo, energija kojom se koristimo
  • 92:42 - 92:46
    ili sirovine koje upotrebljavamo kako bismo nacinili oruda i zaklone,
  • 92:46 - 92:49
    planet pruža niz resursa,
  • 92:49 - 92:52
    od kojih su mnogi neophodni za naš opstanak.
  • 92:52 - 92:54
    Dakle, nakon što uzmemo to u obzir,
  • 92:54 - 92:59
    od presudne je važnosti saznati što sve postoji i gdje se nalazi.
  • 92:59 - 93:01
    To podrazumijeva potrebu za ispitivanjem.
  • 93:01 - 93:05
    Jednostavno na planetu lociramo i identificiramo sve fizicke resurse
  • 93:05 - 93:09
    koje možemo, uz odredivanje kolicina dostupnih na pojedinoj lokaciji,
  • 93:09 - 93:13
    od ležišta bakra, preko najpotentnijih lokacija za
  • 93:13 - 93:15
    vjetrovne farme za proizvodnju energije,
  • 93:15 - 93:17
    prirodnih izvora pitke vode i
  • 93:17 - 93:20
    procjena kolicine ribe u oceanima,
  • 93:20 - 93:25
    pa do najplodnijeg zemljišta za uzgoj hrane itd.
  • 93:25 - 93:27
    Medutim, pošto cemo te resurse
  • 93:27 - 93:29
    trošiti tijekom vremena,
  • 93:29 - 93:34
    uvidamo kako ih nije dovoljno tek locirati i identificirati -
  • 93:34 - 93:36
    potrebno ih je i pratiti.
  • 93:36 - 93:39
    Moramo se pobrinuti da nam necega ne ponestane...
  • 93:39 - 93:40
    to bi bilo loše.
  • 93:40 - 93:43
    To ne ukljucuje samo pracenje brzine iskorištavanja,
  • 93:43 - 93:46
    vec i brzinu obnavljanja zemlje,
  • 93:46 - 93:49
    npr. koliko je vremena potrebno kako bi, recimo,
  • 93:49 - 93:52
    izraslo stablo ili se obnovio izvor.
  • 93:52 - 93:56
    To nazivamo "dinamicka ravnoteža".
  • 93:56 - 94:00
    Drugim rijecima, ako sijecemo stabla brže nego što mogu ponovno izrasti -
  • 94:00 - 94:04
    imamo ozbiljan problem, jer to je neodrživo stanje.
  • 94:04 - 94:07
    Postavlja se pitanje kako pratiti stanje zaliha,
  • 94:07 - 94:09
    pogotovo kada znamo
  • 94:09 - 94:11
    kako su rasute posvuda.
  • 94:12 - 94:15
    U Africi postoje velika nalazišta minerala,
  • 94:15 - 94:18
    na Bliskom Istoku velike koncentracije energenata,
  • 94:18 - 94:21
    veliki plimni potencijal na Atlanskoj obali Sjeverne Amerike,
  • 94:21 - 94:26
    najvece zalihe pitke vode u Brazilu, itd.
  • 94:26 - 94:30
    Dobra stara znanost ponovno nudi prijedlog:
  • 94:30 - 94:32
    zove se teorija sustava.
  • 94:32 - 94:36
    Teorija sustava prepoznaje kako je grada prirodnog svijeta
  • 94:36 - 94:39
    od ljudske biologije do zemaljske biosfere,
  • 94:39 - 94:43
    pa sve do gravitacijskog privlacenja samog suncevog sustava
  • 94:43 - 94:48
    jedan sinergijski povezan sustav - potpuno umrežen.
  • 94:48 - 94:51
    Baš kao što se stanice povezuju kako bi oblikovale organe,
  • 94:51 - 94:53
    a organi kako bi oblikovali tijelo,
  • 94:53 - 94:56
    a pošto naša tijela ne mogu živjeti bez zemaljskih resursa;
  • 94:56 - 95:01
    hrane, zraka i vode, istinski smo povezani sa Zemljom.
  • 95:01 - 95:03
    I tako dalje.
  • 95:03 - 95:06
    Dakle, kao što priroda predlaže, uzet cemo sve te zalihe
  • 95:06 - 95:10
    i podatke pracenja i stvoriti "sustav" da njima upravlja.
  • 95:10 - 95:14
    "Sustav za upravljanje globalnim resursima" koji
  • 95:14 - 95:17
    ce pratiti svaki važan resurs na planetu.
  • 95:17 - 95:21
    Tome jednostavno nema logicke alternative ako nam je kao vrsti cilj
  • 95:21 - 95:26
    dugorocno preživljavanje. Moramo pratiti cjelinu.
  • 95:26 - 95:30
    Nakon toga možemo razmatrati proizvodnju.
  • 95:30 - 95:31
    Kako cemo sve to koristiti?
  • 95:31 - 95:35
    Kakav ce biti naš proces proizvodnje i što trebamo
  • 95:35 - 95:38
    uzeti u obzir kako bismo osigurali da bude optimiziran
  • 95:38 - 95:42
    za maksimalan porast održivosti?
  • 95:42 - 95:45
    Prva stvar koja upada u oci je stalna
  • 95:45 - 95:47
    potreba za ocuvanjem.
  • 95:48 - 95:51
    Resursi planeta su u osnovi ograniceni.
  • 95:51 - 95:54
    Stoga je važno igrati "strateški".
  • 95:54 - 95:57
    "Strateško ocuvanje" je kljucno.
  • 95:57 - 96:00
    Nakon toga uocit cemo kako odredeni resursi
  • 96:00 - 96:03
    s obzirom na svoje karakteristike nisu upotrebljivi kao neki drugi.
  • 96:03 - 96:06
    U biti, upotrebom odredenih stvari
  • 96:06 - 96:08
    možemo pogubno utjecati na okoliš,
  • 96:08 - 96:10
    time neizbježno utjecuci i na vlastito zdravlje.
  • 96:11 - 96:15
    Na primjer: nafta i fosilna goriva, kako god okrenemo,
  • 96:15 - 96:19
    u okoliš ispuštaju neke prilicno štetne tvari.
  • 96:19 - 96:22
    Stoga je kljucno da damo sve od sebe kako bismo takve stvari koristili
  • 96:22 - 96:26
    samo onda kad je to neizbježno - ako uopce.
  • 96:26 - 96:31
    Srecom po nas, imamo mnoštvo solarnih - vjetrovnih - plimnih - valnih -
  • 96:31 - 96:35
    toplinsko diferencijalnih i geotermalnih mogucnosti za proizvodnju energije,
  • 96:35 - 96:39
    tako da možemo objektivno planirati što cemo koristiti i gdje
  • 96:39 - 96:44
    te izbjeci ono što bismo mogli nazvati "negativna retroaktivnost"
  • 96:44 - 96:47
    ili bilo što što bi proizlazilo iz proizvodnje ili upotrebe,
  • 96:47 - 96:51
    a što je štetno za okoliš, a time i za nas.
  • 96:51 - 96:54
    Ovo cemo nazvati "strateškom sigurnošcu"
  • 96:54 - 96:58
    i povezati sa "strateškim ocuvanjem".
  • 96:58 - 97:00
    No što se tice strategije proizvodnje, to nije sve.
  • 97:00 - 97:03
    Trebat ce nam "strategija ucinkovitosti"
  • 97:04 - 97:07
    za samu mehaniku proizvodnje.
  • 97:07 - 97:09
    Uvidamo kako postoje otprilike
  • 97:09 - 97:12
    tri specificna protokola kojih se moramo pridržavati:
  • 97:12 - 97:15
    Prvo: svaka roba koja se proizvodi mora biti
  • 97:15 - 97:17
    osmišljena tako da traje što je dulje moguce.
  • 97:17 - 97:19
    Naravno, što se stvari više kvare
  • 97:20 - 97:23
    trebat ce više resursa da ih se zamijeni,
  • 97:23 - 97:25
    a time se proizvodi i više otpada.
  • 97:25 - 97:27
    Drugo: kad se stvari pokvare
  • 97:27 - 97:30
    ili iz bilo kojeg drugog razloga prestanu biti upotrebljive,
  • 97:30 - 97:35
    svakako ih je potrebno iskoristiti ili reciklirati u najvecoj mogucoj mjeri.
  • 97:35 - 97:38
    Dakle, ovo je potrebno uzeti u obzir
  • 97:38 - 97:41
    u najranijim fazama dizajniranja proizvoda.
  • 97:42 - 97:46
    Trece: tehnologije koje brzo napreduju, kao što je elektronika,
  • 97:46 - 97:50
    koje su podložne najbržem tehnološkom zastarijevanju,
  • 97:50 - 97:52
    trebaju biti dizajnirane na nacin koji
  • 97:52 - 97:55
    predvida i omogucava buducu fizicku nadogradnju.
  • 97:55 - 97:59
    Zadnje što želimo uciniti je baciti citav racunalni
  • 97:59 - 98:03
    sustav samo zato jer mu se pokvario ili zastario jedan dio.
  • 98:03 - 98:07
    Stoga cemo jednostavno dizajnirati komponente tako da se mogu lako
  • 98:07 - 98:11
    nadogradivati standardiziranim i univerzalno izmjenjivim dijelovima
  • 98:11 - 98:16
    koji ce biti najavljeni trenutnim trendom tehnoloških promjena.
  • 98:16 - 98:19
    Nakon što shvatimo kako su mehanizmi "strateškog ocuvanja",
  • 98:19 - 98:23
    "strateške sigurnosti" i "strateške ucinkovitosti"
  • 98:23 - 98:26
    cisto tehnicke prirode,
  • 98:26 - 98:29
    bez primjesa ljudskog mišljenja ili pristranosti,
  • 98:29 - 98:32
    možemo jednostavno programirati te strategije u racunalo
  • 98:32 - 98:35
    koje može odmjeriti i izracunati sve bitne varijable,
  • 98:35 - 98:37
    omogucavajuci nam time da uvijek dodemo do
  • 98:37 - 98:41
    apsolutno najbolje metode za održivu proizvodnju
  • 98:41 - 98:43
    na temelju trenutnih spoznaja.
  • 98:44 - 98:46
    I dok to možda zvuci složeno,
  • 98:46 - 98:49
    u biti se radi o malo mocnijem kalkulatoru;
  • 98:49 - 98:50
    takvi se kombinirani
  • 98:50 - 98:53
    sustavi za donošenje odluka i nadgledanje
  • 98:53 - 98:55
    vec danas koriste diljem svijeta
  • 98:55 - 99:00
    za specificne namjene. Potrebno ih je samo globalno ukomponirati.
  • 99:00 - 99:01
    Dakle...
  • 99:01 - 99:05
    Sada imamo sustav za upravljanje resursima
  • 99:05 - 99:08
    i sustav za upravljanje proizvodnjom,
  • 99:08 - 99:10
    a oba se mogu lako racunalno automatizirati
  • 99:10 - 99:14
    kako bismo ucinkovitost, ocuvanje resursa i sigurnost doveli na najvišu razinu.
  • 99:14 - 99:17
    Realno, informacijski kapacitet ljudskog uma,
  • 99:17 - 99:21
    ili cak umova više ljudi, nije dovoljan za pracenje svega što je potrebno.
  • 99:21 - 99:25
    To mogu i moraju ciniti racunala.
  • 99:26 - 99:29
    To nas dovodi do slijedece razine: distribucije.
  • 99:29 - 99:32
    Koje strategije održivosti ovdje imaju smisla?
  • 99:32 - 99:34
    Pošto znamo kako je najkraca
  • 99:34 - 99:37
    udaljenost izmedu dvije tocke pravac
  • 99:37 - 99:41
    te kako je za pokretanje transportnih strojeva potrebna energija,
  • 99:41 - 99:44
    manja udaljenost znaci i vecu ucinkovitost.
  • 99:44 - 99:48
    Proizvodnja dobara na jednom kontinentu i njihov transport na drugi
  • 99:48 - 99:51
    imaju smisla jedino ako se ta dobra naprosto ne mogu
  • 99:51 - 99:54
    proizvesti na ciljanom podrucju.
  • 99:54 - 99:57
    U suprotnom je to obicna rasipnost.
  • 99:57 - 100:00
    Potrebno je lokalizirati proizvodnju kako bismo distribuciju ucinili
  • 100:00 - 100:03
    jednostavnom, brzom i ne previše energetski zahtjevnom.
  • 100:04 - 100:06
    To možemo nazvati "strategijom udaljenosti",
  • 100:06 - 100:08
    a ona jednostavno podrazumijeva maksimalno
  • 100:08 - 100:10
    skracivanje puta koji dobra moraju prijeci,
  • 100:10 - 100:14
    bez obzira na to radi li se o sirovinama ili gotovim proizvodima.
  • 100:14 - 100:17
    Naravno, bilo bi važno znati
  • 100:17 - 100:20
    koja dobra prevozimo i zašto...
  • 100:20 - 100:23
    a to ulazi pod kategoriju "potražnje".
  • 100:23 - 100:25
    Potražnja je, naprosto, ono što je ljudima potrebno za
  • 100:25 - 100:28
    održavanje zdravlja i visoke kvalitete života.
  • 100:28 - 100:30
    Raspon materijalnih potreba ljudi
  • 100:30 - 100:33
    krece od osnovnih životnih potreba
  • 100:33 - 100:36
    kao što su hrana, cista voda i sklonište...
  • 100:37 - 100:40
    do društvenih i rekreacijskih dobara koja omogucavaju opuštanje
  • 100:40 - 100:43
    i osobni - društveni užitak -
  • 100:43 - 100:48
    oba bitna cimbenika osobnog i društvenog zdravlja uopce.
  • 100:48 - 100:50
    Dakle - vrlo jednostavno - napravimo još jedno istraživanje.
  • 100:50 - 100:53
    Ljudi opisuju svoje potrebe, procjenjuje se
  • 100:53 - 100:56
    potražnja i na temelju toga pocinje proizvodnja.
  • 100:56 - 100:59
    S obzirom da ce se razina potražnje razlicitih roba
  • 100:59 - 101:03
    prirodno kolebati i mijenjati u razlicitim podrucjima,
  • 101:03 - 101:07
    potrebno je stvoriti "sustav pracenja potražnje / raspodjele"
  • 101:07 - 101:10
    kako bi se izbjegli viškovi i pomanjkanja.
  • 101:10 - 101:12
    Naravno, ova ideja je vec poznata
  • 101:12 - 101:15
    i koristi se u svakom vecem trgovinskom lancu
  • 101:15 - 101:18
    s ciljem osiguranja pracenja zaliha.
  • 101:18 - 101:22
    Samo što bi ovaj put to pracenje bilo na globalnoj razini.
  • 101:22 - 101:26
    Ali stanite malo. Ne možemo u potpunosti razumjeti potražnju
  • 101:26 - 101:30
    ako ne uzmemo u obzir stvarnu upotrebu same robe.
  • 101:30 - 101:34
    Je li logicno i održivo za svakog pojedinog covjeka, recimo,
  • 101:34 - 101:39
    napraviti po jedan primjerak od svega? Bez obzira na upotrebu?
  • 101:39 - 101:43
    Ne. To bi jednostavno bilo rasipno i neucinkovito.
  • 101:43 - 101:47
    Ako osoba ima potrebu za nekom robom, ali joj je potrebna
  • 101:47 - 101:49
    u prosjeku samo 45 minuta dnevno,
  • 101:49 - 101:51
    bilo bi puno ucinkovitije kada
  • 101:51 - 101:53
    bi taj proizvod bio dostupan njoj
  • 101:53 - 101:56
    i drugima prema potrebi.
  • 101:56 - 101:59
    Mnogi zaboravljaju kako ono što uistinu žele nije proizvod,
  • 101:59 - 102:01
    vec svrha tog proizvoda.
  • 102:01 - 102:03
    Kada shvatimo kako je sam proizvod
  • 102:03 - 102:05
    bitan koliko i njegova korisnost,
  • 102:05 - 102:08
    uvidamo kako je njegovo "zadržavanje"
  • 102:08 - 102:11
    ili ono što danas nazivamo "vlasništvo"
  • 102:11 - 102:14
    u osnovnom, ekonomskom smislu
  • 102:14 - 102:18
    ekstremno rasipno i ekološki nerazborito.
  • 102:18 - 102:23
    Dakle, trebamo razviti strategiju po nazivu "strateška dostupnost".
  • 102:23 - 102:25
    To bi bio temelj našeg
  • 102:25 - 102:27
    "sustava pracenja potražnje / raspodjele"
  • 102:27 - 102:29
    koji osigurava da možemo zadovoljiti
  • 102:29 - 102:30
    potražnji gradanskih potreba
  • 102:30 - 102:35
    za dostupnost bilo cega što trebaju, kada to trebaju.
  • 102:35 - 102:38
    Što se tice fizickog preuzimanja robe,
  • 102:38 - 102:40
    centralizirani i regionalni pristupni
  • 102:40 - 102:42
    centri cine se razumnim, a vecinom bi bili
  • 102:42 - 102:46
    smješteni u neposrednoj blizini stanovništva
  • 102:46 - 102:49
    i osoba bi jednostavno ušla, uzela predmet,
  • 102:49 - 102:52
    upotrijebila ga i kad bi završila, vratila ga ako joj više ne bi trebao...
  • 102:52 - 102:55
    slicno kao što danas rade knjižnice.
  • 102:55 - 102:57
    Ustvari, ti centri ne bi postojali
  • 102:57 - 103:00
    u zajednici na nacin kako danas vidimo lokalne trgovine
  • 103:00 - 103:04
    nego bi specijalizirani pristupni centri postojali u odredenim podrucjma
  • 103:04 - 103:07
    gdje se cesto koristi odredena roba
  • 103:07 - 103:11
    štedeci više energije zbog manje ucestalog transporta.
  • 103:11 - 103:14
    I jednom kada je uspostavljen sustav pracenja potražnje
  • 103:14 - 103:17
    veže se uz naš sustav upravljanja proizvodnjom
  • 103:17 - 103:20
    i, naravno, uz naš sustav upravljanja resursima
  • 103:20 - 103:23
    time stvarajuci ujedinjeni, globalni ekonomski
  • 103:23 - 103:26
    upravljacki stroj koji se dinamicki nadograduje,
  • 103:26 - 103:29
    a jednostavno osigurava da ostanemo održivi,
  • 103:29 - 103:33
    pocevši s osiguravanjem integriteta naših ogranicenih resursa
  • 103:33 - 103:36
    kako bi bili sigurni da stvaramo samo strateški
  • 103:36 - 103:38
    najbolju mogucu robu
  • 103:38 - 103:40
    dok se sve distribuira na
  • 103:40 - 103:43
    najinteligentniji i najucinkovitiji nacin.
  • 103:43 - 103:47
    Jedinstveni rezultat ovog pristupa zasnovanog na ocuvanju,
  • 103:47 - 103:50
    koji je intuitivno mnogima neshvatljiv,
  • 103:50 - 103:53
    je taj da bi logican, temeljni
  • 103:53 - 103:56
    empirijski proces ocuvanja i ucinkovitosti,
  • 103:56 - 104:01
    koji može samo definirati pravu ljudsku održivost na planetu,
  • 104:01 - 104:06
    vjerojatno omogucio nešto nevideno u ljudskoj povijesti.
  • 104:06 - 104:08
    Obilje dostupnosti...
  • 104:08 - 104:11
    ne samo za mali dio globalnog stanovništva...
  • 104:11 - 104:15
    nego za citavu civilizaciju.
  • 104:16 - 104:18
    Ovaj ekonomski model, kako je upravo poopcen...
  • 104:18 - 104:21
    Ovaj odgovorni, sustavni pristup raspolaganju cjelokupnim
  • 104:21 - 104:24
    Zemljinim resursima te postupcima
  • 104:24 - 104:26
    osmišljenim da ne rade ništa drugo nego
  • 104:26 - 104:28
    da se brinu o covjecanstvu kao cjelini
  • 104:28 - 104:31
    na najucinkovitiji i najodrživiji nacin
  • 104:31 - 104:32
    mogao bi se nazvati:
  • 104:32 - 104:35
    „EKONOMIJA BAZIRANA NA RESURSIMA“.
  • 104:35 - 104:38
    Ideju je 1970-ih definirao
  • 104:38 - 104:41
    društveni inženjer - Jacque Fresco.
  • 104:41 - 104:44
    On je vec tada shvatio da je društvo u sukobu
  • 104:44 - 104:49
    sa prirodom i sobom - neodrživo na svakom nivou
  • 104:49 - 104:51
    i ako se stvari ne promijene,
  • 104:51 - 104:54
    da cemo uništiti sami sebe, na ovaj ili onaj nacin.
  • 104:54 - 104:56
    Sve ove stvari koje govorite, Jacque...
  • 104:56 - 104:59
    mogu li biti napravljene s ovim što znamo danas?
  • 104:59 - 105:03
    Ili nagadate... na temelju onoga što znamo danas.
  • 105:03 - 105:06
    Ne, sve te stvari mogu biti napravljene s onim što znamo danas.
  • 105:06 - 105:09
    Trebalo bi 10 godina da se promijeni površina Zemlje.
  • 105:09 - 105:12
    Da pretvorimo svijet u drugi rajski vrt.
  • 105:12 - 105:14
    Odluka leži na vama.
  • 105:14 - 105:16
    Glupost utrke u nuklearnom naoružanju...
  • 105:16 - 105:18
    razvoja oružja...
  • 105:18 - 105:20
    pokušaja rješavanja vaših problema kroz politiku,
  • 105:20 - 105:23
    birajuci ovu politicku stranku ili onu politicku stranku...
  • 105:23 - 105:26
    sva politika je uronjena u korupciju.
  • 105:26 - 105:27
    Dopustite mi da kažem opet:
  • 105:27 - 105:30
    Komunizam, socijalizam, fašizam... Demokrati,
  • 105:30 - 105:34
    liberali - oni žele uvuci ljudska bica.
  • 105:34 - 105:37
    Sve organizacije koje vjeruju u bolji život covjeka:
  • 105:37 - 105:40
    ne postoje problemi crnaca ili problemi Poljaka
  • 105:40 - 105:42
    ili problemi Židova ili problemi Grka
  • 105:42 - 105:45
    ili žena - to su ljudski problemi!
  • 105:45 - 105:48
    Ne bojim se nikoga; ne radim ni za koga;
  • 105:48 - 105:49
    nitko me ne može otpustiti.
  • 105:49 - 105:51
    Nemam šefa.
  • 105:51 - 105:54
    Bojim se živjeti u društvu u kojem živimo danas.
  • 105:54 - 105:58
    Naše društvo ne može se održati uz ovakav tip nesposobnosti.
  • 105:58 - 106:00
    Bio je odlican - sustav slobodnog poduzetništva -
  • 106:00 - 106:03
    prije oko 35 godina. Tad je posljednji put bio koristan.
  • 106:03 - 106:07
    Sada, moramo promijeniti naš nacin razmišljanja ili išceznuti.
  • 106:08 - 106:12
    U buducnosti ce filmovi strave prikazivati naše društvo...
  • 106:12 - 106:14
    nacin na koji nije funkcioniralo
  • 106:14 - 106:15
    i politika...
  • 106:15 - 106:18
    bili bi dijelovi filma strave.
  • 106:20 - 106:25
    Pa, mnogo se ljudi danas koristi terminom "hladna znanost"
  • 106:25 - 106:27
    zbog toga što je ona analiticka,
  • 106:27 - 106:30
    no oni uopce niti ne znaju što analiticka znaci.
  • 106:30 - 106:33
    Znanost znaci: tocnija procjena
  • 106:33 - 106:35
    nacina na koji svijet uistinu funkcionira.
  • 106:36 - 106:39
    Stoga, priopcavanje istine je ono što ona jest.
  • 106:39 - 106:42
    Znanstvenik se ne nastoji slagati sa ljudima.
  • 106:42 - 106:44
    On im prenosi svoja saznanja.
  • 106:44 - 106:47
    On mora preispitati sve što se može zamisliti,
  • 106:47 - 106:51
    pa ako jedan znanstvenik osmisli eksperiment koji dokazuje
  • 106:51 - 106:54
    kako odredeni materijali imaju odredene kvalitete,
  • 106:54 - 106:56
    drugi znanstvenici moraju biti u mogucnosti ponoviti
  • 106:56 - 106:59
    taj eksperiment i doci do istih rezultata.
  • 106:59 - 107:03
    Cak i ako znanstvenik nakon matematike ili kalkulacija
  • 107:03 - 107:06
    smatra da krilo zrakoplova
  • 107:06 - 107:08
    može izdržati zadanu kolicinu tereta,
  • 107:08 - 107:11
    on ce ga svejedno opteretiti vrecama pijeska
  • 107:11 - 107:13
    kako bi vidio kad ce se slomiti, pa ce reci:
  • 107:13 - 107:16
    "Znate, moje kalkulacije su bile tocne ili, one nisu bile tocne".
  • 107:16 - 107:20
    Volim takav sustav zato što je nepristran
  • 107:20 - 107:23
    i osloboden mišljenja da matematika može riješiti sve probleme.
  • 107:23 - 107:26
    Morate i svoju matematiku testirati.
  • 107:26 - 107:29
    Smatram da bi se svaki sustav koji se može
  • 107:29 - 107:32
    testirati trebao testirati.
  • 107:32 - 107:36
    I da bi sve odluke trebale biti temeljene na istraživanju.
  • 107:37 - 107:39
    Ekonomija bazirana na resursima je naprosto
  • 107:39 - 107:42
    znanstvena metoda primijenjena na probleme društva -
  • 107:42 - 107:45
    pristup u potpunosti izostavljen u današnjem svijetu.
  • 107:45 - 107:48
    Društvo je tehnicki izum.
  • 107:48 - 107:51
    A najucinkovitije metode za optimiziranje ljudskog zdravlja,
  • 107:51 - 107:55
    fizicke proizvodnje, raspodjele, gradske infrastrukture i tome slicno
  • 107:55 - 107:58
    pripadaju podrucju znanosti i
  • 107:58 - 108:01
    tehnologije - a ne politike i monetarne ekonomije.
  • 108:01 - 108:05
    Ona funkcionira na isti sustavan nacin kao primjerice zrakoplov,
  • 108:05 - 108:09
    a ne postoji liberalni ili republikanski nacin izgradnje zrakoplova.
  • 108:09 - 108:11
    Isto tako, sama priroda je
  • 108:11 - 108:14
    fizicki oznacitelj kojeg koristimo kako bismo potvrdili našu znanost
  • 108:14 - 108:16
    koja je utvrden sustav -
  • 108:16 - 108:19
    sustav koji proizlazi samo iz našeg boljeg razumijevanja prirode.
  • 108:20 - 108:22
    U stvari, nju se ne tice što ti
  • 108:22 - 108:25
    subjektivno misliš ili vjeruješ da je istina.
  • 108:25 - 108:27
    Ona ti radije daje izbor:
  • 108:27 - 108:29
    možeš uciti i poceti prihvacati njezine
  • 108:29 - 108:31
    prirodne zakone i ponašati se u skladu s njima -
  • 108:31 - 108:34
    neprestano stvarajuci dobro zdravlje i održivost...
  • 108:34 - 108:38
    ili možeš ici protiv struje - bez koristi.
  • 108:38 - 108:40
    Nije važno koliko vjeruješ kako možeš ovog trena
  • 108:40 - 108:42
    ustati i hodati po zidu pored sebe;
  • 108:42 - 108:45
    zakon gravitacije to nece dopustiti.
  • 108:45 - 108:47
    Ukoliko ne jedeš - umrijet ceš
  • 108:47 - 108:50
    Ukoliko nisi dodirivan kao dijete - umrijet ceš.
  • 108:50 - 108:54
    Koliko god okrutno zvucalo, priroda je diktatura
  • 108:54 - 108:57
    i mi je možemo ili slušati i živjeti u skladu s njom
  • 108:57 - 109:00
    ili podnositi neizbježne, štetne posljedice.
  • 109:00 - 109:03
    Stoga, ekonomija bazirana na resursima nije ništa više
  • 109:03 - 109:07
    nego skup dokazanih spoznaja o održavanju života,
  • 109:07 - 109:09
    u kojoj su sve odluke utemeljene na
  • 109:09 - 109:13
    optimiziranoj ljudskoj i okolišnoj održivosti.
  • 109:13 - 109:16
    Ona uzima u obzir empirijski "Životni temelj"
  • 109:16 - 109:19
    kojeg svako ljudsko bice dijeli kao potrebu
  • 109:19 - 109:23
    neovisno, opet, o njegovoj politickoj ili vjerskoj filozofiji.
  • 109:23 - 109:26
    U ovom pristupu nema mjesta kulturnom relativizmu.
  • 109:26 - 109:29
    Ovdje nije stvar mišljenja.
  • 109:29 - 109:31
    Ljudske potrebe su ljudske potrebe
  • 109:31 - 109:35
    i imati pristup životnim potrebama, kao što su cist zrak,
  • 109:35 - 109:37
    zdrava hrana i cista voda
  • 109:37 - 109:41
    zajedno sa stabilnom, nenasilnom okolinom
  • 109:41 - 109:45
    koja pozitivno potkrepljuje i njeguje, neophodno je
  • 109:45 - 109:47
    za naše mentalno i fizicko zdravlje,
  • 109:47 - 109:49
    našu evolucijsku kondiciju
  • 109:49 - 109:52
    pa stoga i za preživljavanje same vrste.
  • 109:52 - 109:55
    Ekonomija bazirana na resursima
  • 109:55 - 109:58
    bila bi temeljena na raspoloživim resursima.
  • 109:58 - 110:01
    Ne možete samo tako dovesti velik broj ljudi na otok
  • 110:01 - 110:07
    ili sagraditi grad od 50, 000 stanovnika bez mogucnosti pristupa
  • 110:07 - 110:09
    životnim potrebama.
  • 110:09 - 110:13
    Stoga, kada koristim izraz 'sveobuhvatan sustavni pristup',
  • 110:13 - 110:18
    govorim kako prvo treba obaviti inventuru podrucja
  • 110:18 - 110:21
    i odrediti što taj prostor može opskrbljivati -
  • 110:21 - 110:23
    ne samo arhitektonski pristup -
  • 110:23 - 110:26
    ne samo planerski pristup -
  • 110:26 - 110:30
    planiranje se mora temeljiti na svim potrebama
  • 110:30 - 110:31
    koje unaprijeduju ljudski život
  • 110:31 - 110:35
    i to je ono što podrazumijevam pod integriranim nacinom razmišljanja.
  • 110:35 - 110:38
    Hrana, odjeca, sklonište, toplina, ljubav -
  • 110:38 - 110:41
    Sve su te stvari neophodne
  • 110:41 - 110:43
    i ako zakinete ljude za ijednu od njih,
  • 110:44 - 110:49
    dobijete manje ispunjeno ljudsko bice, manje sposobno za funkcioniranje.
  • 110:49 - 110:53
    Kako je prije naglašeno, od temelja gradena ekonomija bazirana na
  • 110:53 - 110:58
    resursima koristi globalni, sustavni pristup ekstrakciji, produkciji i
  • 110:58 - 111:03
    distribuciji koji se bazira na grupi istinitih ekonomskih mehanizama ili
  • 111:03 - 111:05
    "strategija" koje garantiraju ucinkovitost i
  • 111:05 - 111:09
    održivost u svakom podrucju ekonomije.
  • 111:09 - 111:12
    Nastavljajuci istim slijedom misli što se tice logickog planiranja,
  • 111:12 - 111:14
    koja je naša sljedeca jednadžba?
  • 111:14 - 111:17
    Gdje se ovo sve materijalizira?
  • 111:17 - 111:18
    Gradovi.
  • 111:18 - 111:22
    Pojava grada definira znacajke moderne civilizacije.
  • 111:22 - 111:26
    Njegova uloga je omoguciti ucinkoviti pristup životnim potrebama
  • 111:26 - 111:31
    zajedno s povecanom društvenom potporom i interakcijom zajednice.
  • 111:31 - 111:34
    Pa kako bismo mi pristupili planiranju idealnog grada?
  • 111:34 - 111:36
    Kakvog bi oblika bio?
  • 111:36 - 111:38
    Kvadratnog? Trapezoidnog?
  • 111:38 - 111:40
    Buduci da cemo se morati kretati po njemu,
  • 111:40 - 111:43
    trebali bismo ga napraviti što više jednakostranicnim, zbog lakoce kretanja...
  • 111:44 - 111:46
    dakle, kružnog oblika.
  • 111:46 - 111:48
    Što bi grad trebao sadržavati?
  • 111:48 - 111:52
    Naravno, trebamo stambenu zonu, robno-proizvodni kompleks,
  • 111:52 - 111:55
    zonu energetskih postrojenja; poljoprivrednu zonu.
  • 111:56 - 111:59
    Takoder, kao ljudima, potreban nam je i odgoj - stoga, kultura,
  • 111:59 - 112:02
    priroda, rekreacija i obrazovanje.
  • 112:02 - 112:04
    Pa ubrojimo i lijepi otvoreni park,
  • 112:04 - 112:09
    zabavno-priredbenu zonu za kulturne svrhe i druženja
  • 112:09 - 112:11
    te obrazovne i istraživacke ustanove.
  • 112:11 - 112:14
    A s obzirom da radimo unutar kruga,
  • 112:14 - 112:16
    cini se racionalno da stavimo ove funkcije u Pojaseve,
  • 112:16 - 112:19
    vodeci racuna o tome koliko površine je potrebno za pojedine ciljeve,
  • 112:20 - 112:22
    ukljucujuci i lakocu uporabe.
  • 112:22 - 112:23
    Vrlo dobro.
  • 112:24 - 112:26
    A sada, da se osvrnemo na pojedinosti:
  • 112:26 - 112:28
    Prvo trebamo uzeti u obzir jezgru
  • 112:28 - 112:31
    infrastrukture, tj. utrobu gradskog organizma.
  • 112:31 - 112:33
    To bi bili kanali za prijenos vode,
  • 112:33 - 112:36
    dobara, otpada i energije.
  • 112:36 - 112:39
    Kao što danas imamo vodovodne i kanalizacijske sustave ispod naših gradova,
  • 112:40 - 112:42
    proširili bismo ovu ideju kanaliziranja i
  • 112:42 - 112:45
    upotpunili recikliranjem otpada i dostavom kao takvom.
  • 112:45 - 112:48
    Nema više poštara ili smetlara.
  • 112:48 - 112:50
    Sve je ugradeno. Mogli bismo cak koristiti
  • 112:50 - 112:53
    automatizirane pneumatske cijevi i slicne tehnologije.
  • 112:54 - 112:55
    Isto vrijedi i za prijevoz.
  • 112:55 - 112:59
    Mora biti uklopljen i strateški planiran da smanji
  • 112:59 - 113:03
    ili cak i ukloni potrebu za rasipnickim, samostalnim automobilima.
  • 113:03 - 113:06
    Elektricni tramvaji, prijenosnici, transporteri i
  • 113:06 - 113:08
    maglev vlakovi koji vas doslovno mogu odvesti na
  • 113:08 - 113:10
    bilo koje mjesto u gradu, cak i gore - dolje,
  • 113:10 - 113:14
    a pored toga vas povezivati i sa drugim gradovima.
  • 113:14 - 113:17
    I naravno, u slucaju potrebe za automobilom,
  • 113:17 - 113:20
    bio bi automatiziran putem satelita zbog sigurnosti i ispravnosti.
  • 113:20 - 113:24
    Zapravo, ova se automatizacijska tehnologija može upotrijebiti upravo sada.
  • 113:24 - 113:29
    Prometne nesrece ubiju oko 1.2 milijuna ljudi godišnje;
  • 113:29 - 113:31
    a ozlijedi ih se oko 50 milijuna.
  • 113:31 - 113:34
    Ovo je besmisleno i ne mora se dogadati.
  • 113:34 - 113:38
    Kombinacijom ucinkovitog gradskog dizajna i automatiziranih auta bez vozaca
  • 113:38 - 113:41
    ovaj broj žrtava se doslovno može eliminirati.
  • 113:41 - 113:43
    Poljoprivreda.
  • 113:43 - 113:46
    Danas, kroz naše nasumicne industrijske metode rezanja troškova
  • 113:46 - 113:50
    korištenjem pesticida, prekomjernih kolicina gnojiva i ostalih sredstava,
  • 113:50 - 113:52
    uspješno smo uništili velik dio
  • 113:52 - 113:54
    obradivog tla na ovom planetu,
  • 113:54 - 113:58
    a da ne spominjemo i znacajno trovanje naših tijela.
  • 113:58 - 114:01
    Ustvari, industrijski i poljoprivredni kemijski otrovi
  • 114:01 - 114:07
    sada se pojavljuju u doslovno svakom testiranom ljudskom bicu, ukljucujuci novorodencad.
  • 114:07 - 114:10
    Srecom, postoji sjajna alternativa -
  • 114:10 - 114:14
    mediji bez zemlje u obliku hidroponickih i aeroponickih farmi
  • 114:14 - 114:17
    koje uz to smanjuju i potrebu za hranjivim tvarima i vodom,
  • 114:17 - 114:20
    do 75 % u odnosu na sadašnju potrošnju.
  • 114:20 - 114:24
    Hrana se sada može organski uzgajati na veliko,
  • 114:24 - 114:27
    u ogradenim vertikalnim farmama.
  • 114:27 - 114:30
    Poput parcela od pola hektra na 50 katova -
  • 114:30 - 114:32
    doslovno eliminirajuci potrebu za
  • 114:32 - 114:35
    pesticidima i ugljikovodicima opcenito.
  • 114:35 - 114:38
    Ovo je buducnost industrijskog uzgoja hrane.
  • 114:38 - 114:40
    Efikasna, cista i obilna.
  • 114:40 - 114:43
    Stoga, takvi napredni sustavi bili bi, dijelom,
  • 114:43 - 114:46
    ono što cini naš poljoprivredni pojas
  • 114:46 - 114:50
    proizvodeci svu hranu za stanovništvo citavog grada,
  • 114:50 - 114:53
    bez potrebe za uvozom bilo cega izvana
  • 114:53 - 114:56
    štedeci vrijeme, otpad i energiju.
  • 114:56 - 114:58
    A što se Energije tice -
  • 114:58 - 115:01
    Energetski bi pojas radio sustavnim pristupom
  • 115:01 - 115:04
    crpeci elektricnu energiju iz naših obilnih obnovljivih medija
  • 115:04 - 115:09
    - posebice iz vjetrenih, suncevih, geotermalnih i toplinskih diferencijala,
  • 115:09 - 115:12
    a u blizini vode - iz energije plime i oseke, te energije valova.
  • 115:13 - 115:15
    Kako bi izbjegli povremene prekide opskrbe i bili sigurni
  • 115:15 - 115:17
    kako ce doci do pozitivnog povrata energije,
  • 115:17 - 115:20
    ovi bi mediji radili u integriranom sustavu
  • 115:20 - 115:22
    napajajuci se medusobno prema potrebi,
  • 115:22 - 115:25
    dok bi pohranjivali višak energije u velike
  • 115:25 - 115:27
    super kondenzatore ispod zemlje
  • 115:27 - 115:29
    cime bi iskoristivost energije bila potpuna.
  • 115:29 - 115:32
    Ne samo da bi grad napajao sam sebe,
  • 115:32 - 115:35
    vec bi se i pojedine konstrukcije takoder napajale samostalno,
  • 115:35 - 115:38
    te stvarale elektricnu energiju kroz fotonaponske premaze,
  • 115:38 - 115:42
    strukturne pretvarace tlaka, efekt termoelemenata
  • 115:42 - 115:45
    i druge postojece, ali slabo korištene tehnologije.
  • 115:46 - 115:47
    Ali, naravno, ovo dovodi do pitanja:
  • 115:48 - 115:50
    kako ce se ova tehnologija, te proizvodi
  • 115:50 - 115:52
    opcenito, uopce izradivati?
  • 115:52 - 115:54
    Time dolazimo do Proizvodnje:
  • 115:54 - 115:57
    Industrijski pojas, osim što bi sadržavao bolnice i slicno,
  • 115:57 - 116:00
    bio bi i centar tvornicke proizvodnje.
  • 116:00 - 116:01
    U cijelosti lokaliziran,
  • 116:01 - 116:04
    on bi se, naravno, opskrbljivao sirovinama putem
  • 116:04 - 116:07
    upravo spomenutog globalnog sustava za gospodarenje resursima -
  • 116:08 - 116:12
    na nacin da potražnju odreduje stanovništvo samoga grada.
  • 116:12 - 116:14
    Što se tice same mehanike proizvodnje,
  • 116:14 - 116:17
    moramo razgovarati o novom, mocnom fenomenu
  • 116:17 - 116:20
    koji se tek nedavno pojavio u ljudskoj povijesti,
  • 116:20 - 116:23
    a na putu je da izmijeni sve.
  • 116:24 - 116:26
    Zove se Mehanizacija
  • 116:26 - 116:28
    ili automatizacija rada.
  • 116:28 - 116:31
    Ako pogledate oko sebe, primjetit cete da je skoro
  • 116:31 - 116:34
    sve što danas koristimo
  • 116:34 - 116:37
    napravljeno automatizirano.
  • 116:37 - 116:42
    Vaše cipele, vaša odjeca, vaši kucanski aparati, vaš auto, itd...
  • 116:42 - 116:48
    napravljeni su strojno automatiziranim nacinom.
  • 116:49 - 116:52
    Možemo li reci kako na društvo nisu
  • 116:52 - 116:56
    utjecali ovi veliki tehnološki napretci?
  • 116:56 - 116:57
    Naravno da ne.
  • 116:57 - 117:02
    Ti sustavi zaista diktiraju nove strukture
  • 117:02 - 117:08
    i nove potrebe te cine i mnoge druge stvari zastarjelima.
  • 117:08 - 117:12
    Dakle, napredovali smo u razvoju
  • 117:12 - 117:16
    i korištenju tehnologije na eksponencijalan nacin.
  • 117:16 - 117:21
    Dakle, automatizacija ce se zasigurno nastaviti. Ne možete sprijeciti
  • 117:22 - 117:24
    tehnologije koje jednostavno imaju smisla.
  • 117:24 - 117:28
    Automatizacija rada kroz tehnologiju je uzrok
  • 117:28 - 117:31
    svake velike društvene promjene u ljudskoj povijesti.
  • 117:31 - 117:34
    Od poljoprivredne revolucije i izuma pluga
  • 117:34 - 117:38
    do industrijske revolucije i izuma pogonskog stroja
  • 117:38 - 117:41
    do informacijskog doba u kojem sada živimo
  • 117:41 - 117:45
    u osnovi pomocu izuma napredne elektronike i racunala.
  • 117:45 - 117:48
    I s obzirom na današnje napredne metode proizvodnje,
  • 117:48 - 117:51
    mehanizacija se sada razvija samostalno.
  • 117:51 - 117:54
    Odmicuci se dalje od tradicionalne metode
  • 117:54 - 117:56
    sastavljanja dijelova u cjelinu -
  • 117:57 - 117:59
    u naprednu metodu stvaranja
  • 117:59 - 118:02
    cijelih proizvoda u jedinstvenom procesu.
  • 118:02 - 118:06
    Kao vecina inženjera, ocaran sam biologijom jer
  • 118:06 - 118:10
    obiluje primjerima izvanrednog inženjerstva.
  • 118:10 - 118:16
    Biologija je - to je proucavanje stvari koje se same umnožavaju.
  • 118:16 - 118:18
    To je najbolja definicija života koju imamo.
  • 118:18 - 118:20
    No, kao inženjer, uvijek sam bio
  • 118:20 - 118:23
    opcinjen idejom o strojevima koji se sami umnožavaju.
  • 118:23 - 118:26
    Rep-Rap je trodimenzionalni pisac -
  • 118:26 - 118:29
    to znaci da je to pisac kojeg spojite na svoje racunalo i
  • 118:29 - 118:32
    umjesto stvaranja dvodimenzionalnih uzoraka na listovima papira,
  • 118:32 - 118:35
    on stvara prave, fizicke, trodimenzionalne predmete.
  • 118:36 - 118:37
    No, u tome nema ništa novoga.
  • 118:37 - 118:40
    3-D pisaci postoje vec oko 30 godina.
  • 118:40 - 118:45
    Glavna stvar kod Rep-Rap-a je da ispisuje vecinu svojih dijelova.
  • 118:45 - 118:47
    Stoga, ako imate jedan, ne samo da možete
  • 118:47 - 118:48
    napraviti još jedan i pokloniti ga prijatelju,
  • 118:48 - 118:51
    nego i tiskati mnoštvo korisnih stvari.
  • 118:51 - 118:55
    Od jednostavnog ispisivanja osnovnih kucanskih potrepština u svojem domu
  • 118:55 - 118:59
    sve do ispisivanja cijelokupne karoserije automobila u jednom potezu
  • 118:59 - 119:02
    napredno, automatizirano 3D ispisivanje sada ima
  • 119:02 - 119:05
    potencijal preobraziti skoro svaku granu proizvodnje.
  • 119:05 - 119:07
    Ukljucujuci izgradnju kuce.
  • 119:08 - 119:10
    Contour Crafting je
  • 119:10 - 119:13
    zapravo tehnologija proizvodnje -
  • 119:13 - 119:17
    takozvani 3D ispis - kada direktno iz racunalnih modela
  • 119:17 - 119:21
    gradite 3D objekte.
  • 119:21 - 119:24
    Koristeci Contour Crafting, izgradnja kuce
  • 119:24 - 119:27
    od 200 kvadratnih metara bit ce moguca
  • 119:27 - 119:31
    u cijelosti pomocu strojeva, u jednome danu.
  • 119:31 - 119:36
    Razlog zbog kojeg su ljudi zainteresirani za automatsku izgradnju
  • 119:36 - 119:39
    je taj da ona doista donosi mnogo koristi.
  • 119:39 - 119:43
    Na primjer, izgradnja je poprilicno težak fizicki rad
  • 119:43 - 119:50
    te iako pruža zapošljavanje odredenom sektoru društva,
  • 119:50 - 119:55
    isto tako sadrži probleme i komplikacije.
  • 119:55 - 120:00
    Na primjer, izgradnja je najopasniji posao koji postoji.
  • 120:00 - 120:03
    Gora je od rudarstva i poljoprivrede.
  • 120:03 - 120:07
    Izgradnja ima najviši stupanj smrtnosti u skoro svakoj zemlji.
  • 120:08 - 120:10
    Sljedeci problem je otpad.
  • 120:10 - 120:15
    Izgradnjom prosjecne kuce u SAD-u nastaje izmedu 3 i 7 tona otpada.
  • 120:16 - 120:21
    To je ogromna kolicina ako pogledamo utjecaj izgradnje
  • 120:21 - 120:25
    znajuci da se oko 40% svih materijala
  • 120:25 - 120:28
    u svijetu koristi u izgradnji.
  • 120:28 - 120:31
    Dakle, velik gubitak energije i resursa
  • 120:31 - 120:34
    te takoder velika šteta za okoliš.
  • 120:34 - 120:39
    Izgradnja kuca pomocu cekica, cavala i drveta
  • 120:39 - 120:44
    uz današnju tehnologiju je zaista apsurdna
  • 120:44 - 120:47
    i kretat ce se nizbrdo kao i radnicka klasa
  • 120:47 - 120:50
    u odnosu na proizvodnju u SAD-u.
  • 120:51 - 120:56
    Nedavno se pojavila studija ekonomista Davida Autora s MIT-a
  • 120:56 - 121:00
    koja tvrdi je naša srednja klasa zastarjela
  • 121:00 - 121:03
    i zamjenjuje se automatizacijom.
  • 121:04 - 121:07
    Vrlo jednostavno, mehanizacija je danas puno produktivnija,
  • 121:07 - 121:10
    djelotvornija i održivija od ljudske radne snage
  • 121:10 - 121:13
    u gotovo svakoj grani ekonomije.
  • 121:13 - 121:17
    Strojevi nemaju potrebu za odmorom, pauzama, osiguranjem, mirovinama
  • 121:17 - 121:19
    i mogu raditi 24 sata dnevno, svaki dan.
  • 121:20 - 121:22
    Proizvodni potencijal i preciznost su,
  • 121:22 - 121:25
    u odnosu na ljudsku radnu snagu, neusporedivi.
  • 121:26 - 121:29
    Bit je u ovome: ponavljajuci ljudski rad polagano zastarijeva
  • 121:29 - 121:31
    i postaje nepraktican diljem svijeta,
  • 121:31 - 121:34
    a nezaposlenost koju vidite danas
  • 121:34 - 121:37
    je zapravo rezultat ove
  • 121:37 - 121:40
    evolucije u ucinkovitosti tehnologije.
  • 121:40 - 121:44
    Tržišni ekonomisti godinama su odbacivali ovaj rastuci uzorak
  • 121:44 - 121:47
    koji bi se mogao nazvati "Tehnološka nezaposlenost",
  • 121:47 - 121:50
    zbog cinjenice da su se novi sektori uvijek nekako
  • 121:50 - 121:53
    pojavljivali kako bi ponovo prihvatili istisnute radnike.
  • 121:53 - 121:56
    Danas je uslužni sektor jedino, stvarno, preostalo cvorište
  • 121:56 - 122:00
    i trenutacno zapošljava više od 80% americke radne snage
  • 122:00 - 122:04
    i vecina industrijaliziranih zemalja prate slican omjer.
  • 122:04 - 122:06
    Ipak, ovaj je sektor danas
  • 122:06 - 122:09
    sve više pod prijetnjom automatiziranih kioska -
  • 122:09 - 122:13
    automatiziranih restorana pa cak i automatiziranih trgovina.
  • 122:13 - 122:15
    Danas, ekonomisti napokon
  • 122:15 - 122:17
    potvrduju ono što su osporavali godinama:
  • 122:17 - 122:21
    ne samo da tehnološka nezaposlenost pogoršava trenutacnu
  • 122:21 - 122:23
    radnu krizu koju vidimo diljem
  • 122:23 - 122:26
    svijeta usred globalnog ekonomskog pada,
  • 122:26 - 122:28
    nego što se više recesija produbljuje
  • 122:28 - 122:31
    to se industrija sve brže mehanizira.
  • 122:31 - 122:33
    Kvaka, koja nije shvacena,
  • 122:33 - 122:36
    je u tome da što se oni brže mehaniziraju kako bi sacuvali novac,
  • 122:36 - 122:38
    to više istiskuju ljude -
  • 122:38 - 122:41
    to više smanjuju javnu platežnu moc.
  • 122:41 - 122:43
    Što znaci da, dok korporacije
  • 122:43 - 122:45
    mogu proizvesti sve po manjim cijenama,
  • 122:45 - 122:48
    sve manje i manje ljudi ce u stvarnosti imati novac za kupovinu bilo cega,
  • 122:48 - 122:51
    bez obzira koliko to jeftino bilo.
  • 122:51 - 122:54
    Bit je u tome kako se igra "rad za
  • 122:54 - 122:57
    prihod" polako bliži kraju.
  • 122:57 - 122:59
    U stvari, ako uzmete trenutak kako biste razmislili
  • 122:59 - 123:02
    o poslovima koji danas postoje i koje bi
  • 123:02 - 123:05
    automatizacija mogla preuzeti odmah sada, ako bi je primijenili,
  • 123:06 - 123:08
    75% svjetske radne snage bi vec sutra moglo
  • 123:08 - 123:11
    biti zamijenjeno mehanizacijom.
  • 123:12 - 123:15
    Iz tog razloga u ekonomiji baziranoj na resursima
  • 123:15 - 123:18
    ne postoji novcano-tržišni sustav.
  • 123:18 - 123:20
    Uopce nema novca...
  • 123:20 - 123:21
    jer za njim nema ni potrebe.
  • 123:21 - 123:23
    Ekonomija bazirana na resursima
  • 123:23 - 123:26
    prepoznaje ucinkovitost mehanizacije
  • 123:26 - 123:28
    i prihvaca ju zbog onoga što nudi.
  • 123:28 - 123:30
    Ne bori se s njom kao što mi radimo danas.
  • 123:31 - 123:33
    Zašto? Zato jer je neodgovorno ne pokazati
  • 123:33 - 123:37
    nikakvo zanimanje za efikasnost i održivost.
  • 123:38 - 123:41
    A to nas vraca do našeg gradskog sustava.
  • 123:41 - 123:43
    U središtu je centralna kupola
  • 123:43 - 123:45
    koja ne udomljuje samo
  • 123:45 - 123:48
    odgojno-obrazovne ustanove i prijevozno cvorište -
  • 123:48 - 123:50
    vec je takoder domacin središnjeg racunala koji
  • 123:50 - 123:52
    vodi tehnicke operacije grada.
  • 123:52 - 123:56
    Grad je, ustvari, jedan veliki automatizirani stroj.
  • 123:56 - 123:58
    Ima senzore u svim tehnickim pojasevima
  • 123:58 - 124:00
    koji prate razvoj arhitekture -
  • 124:00 - 124:04
    prikupljanje energije, proizvodnju, distribuciju i slicno.
  • 124:04 - 124:07
    Onda, hoce li biti potrebni ljudi da nadgledaju ove
  • 124:07 - 124:10
    operacije u slucaju kvara ili necega slicnog?
  • 124:10 - 124:11
    Najvjerojatnije: da.
  • 124:11 - 124:13
    Ali taj broj bi se smanjivao tijekom
  • 124:13 - 124:15
    vremena kako bi se nastavljao napredak.
  • 124:15 - 124:17
    Medutim, kako danas stvari stoje,
  • 124:17 - 124:19
    možda bi 3% gradskog stanovništva
  • 124:20 - 124:22
    bilo potrebno za ovaj posao.
  • 124:22 - 124:24
    Mogu vam zajamciti:
  • 124:24 - 124:26
    kako u ekonomskom sustavu koji
  • 124:26 - 124:28
    je stvarno osmišljen da se brine o vama
  • 124:29 - 124:31
    i osigurava vaše blagostanje
  • 124:31 - 124:33
    bez da se morate potcinjavati
  • 124:33 - 124:35
    svakodnevnoj privatnoj diktaturi...
  • 124:35 - 124:38
    obicno prema poslu koji je ili
  • 124:38 - 124:40
    tehnicki nepotreban ili društveno besmislen
  • 124:41 - 124:44
    dok se cesto mucite s dugom koji ne postoji
  • 124:44 - 124:46
    samo kako bi mogli spojiti kraj s krajem...
  • 124:46 - 124:50
    Jamcim vam: ljudi ce rado volontirati na sve strane
  • 124:50 - 124:53
    kako bi održavali i poboljšavali sustav
  • 124:53 - 124:56
    koji se stvarno brine o njima.
  • 124:57 - 125:00
    A povezano s ovim problemom 'poticaja' -
  • 125:00 - 125:02
    dolazi opca pretpostavka da
  • 125:02 - 125:04
    ako ne postoji vanjski pritisak na covjeka
  • 125:04 - 125:07
    da mora "raditi za život",
  • 125:07 - 125:09
    on ce samo sjediti, ne raditi ništa
  • 125:09 - 125:12
    i postati debela ljencuga.
  • 125:12 - 125:14
    To je besmislica.
  • 125:14 - 125:17
    Radni sustav kojeg danas imamo je
  • 125:17 - 125:19
    ustvari generator lijenosti -
  • 125:19 - 125:22
    a ne njezin rješavatelj.
  • 125:22 - 125:24
    Kad se prisjetite vremena kada ste bili dijete -
  • 125:24 - 125:27
    puni života, zainteresirani za razumijevanje novih stvari -
  • 125:27 - 125:30
    vjerojatno stvarali i istraživali...
  • 125:30 - 125:33
    ali kako je vrijeme prolazilo, sustav vas je gurao
  • 125:33 - 125:36
    u žarište pronalaženja nacina kako zaraditi novac.
  • 125:36 - 125:38
    I od ranog obrazovanja
  • 125:38 - 125:41
    do studija na fakultetu, ogranicavaju vas.
  • 125:41 - 125:44
    Samo da bi postali stvorenje koje služi
  • 125:44 - 125:46
    kao zubac na zupcaniku u modelu koji
  • 125:46 - 125:49
    prosljeduje plodove gornjim 1%.
  • 125:49 - 125:52
    Znanstvene studije su pokazale da ljudi, ustvari,
  • 125:52 - 125:55
    nisu motivirani novcanom nagradom
  • 125:55 - 125:58
    kada se radi o domišljatosti i stvaranju.
  • 125:58 - 126:00
    Stvaranje je samo po sebi nagrada.
  • 126:01 - 126:04
    Novac, ustvari, izgleda da samo služi kao poticaj
  • 126:04 - 126:06
    za ponavljajuce, zemaljske radnje -
  • 126:06 - 126:10
    uloga za koju smo upravo pokazali da može biti zamjenjena strojem.
  • 126:10 - 126:12
    Kada se radi o inovaciji,
  • 126:12 - 126:15
    stvarnoj upotrebi ljudskog uma,
  • 126:15 - 126:18
    novcani poticaj je dokazan kao prepreka
  • 126:18 - 126:21
    koja ometa i odvlaci od kreativnog razmišljanja.
  • 126:21 - 126:24
    A to može objasniti zašto Nikola Tesla, braca Wright
  • 126:24 - 126:27
    i drugi izumitelji koji su silno pridonijeli
  • 126:27 - 126:28
    našem suvremenom svijetu
  • 126:28 - 126:32
    nikad nisu tražili novcani poticaj da to cine.
  • 126:32 - 126:35
    Novac je, ustvari, lažan poticaj
  • 126:35 - 126:38
    i uzrokuje 100 puta više poremecaja
  • 126:38 - 126:40
    nego što pridonosi.
  • 126:42 - 126:45
    Dobro jutro razrede. Sjednite, molim.
  • 126:45 - 126:48
    Prva stvar koju bih želio uciniti je proci ucionicom
  • 126:48 - 126:52
    i sve vas pitati što biste voljeli biti kada odrastete.
  • 126:52 - 126:54
    Tko želi prvi krenuti?
  • 126:54 - 126:56
    U redu, što bi ti željela raditi, Sarah?
  • 126:56 - 127:01
    Kad odrastem, želim raditi u McDonald'su poput moje mame!
  • 127:01 - 127:04
    Aha, obiteljska tradicija, znaci?
  • 127:04 - 127:06
    Što bi ti željela raditi, Linda?
  • 127:06 - 127:08
    Kad ja odrastem, bit cu
  • 127:08 - 127:11
    prostitutka na ulicama New Yorka!
  • 127:11 - 127:13
    Oh! Glamurozna cura, ha?
  • 127:13 - 127:15
    Veoma ambiciozno.
  • 127:15 - 127:17
    Što bi ti želio raditi, Tommy?
  • 127:17 - 127:19
    Kad odrastem, postat cu
  • 127:19 - 127:21
    bogati elitisticki biznismen koji radi
  • 127:21 - 127:23
    na Wall Streetu i zaraduje na
  • 127:23 - 127:25
    slomovima stranih ekonomija.
  • 127:25 - 127:26
    Poduzetništvo...
  • 127:26 - 127:30
    I lijepo je vidjeti ponešto interesa za multikulturalnost!
  • 127:32 - 127:34
    [Žrtve kulture]
  • 127:34 - 127:36
    Kao što je vec receno, ekonomija bazirana
  • 127:36 - 127:40
    na resursima primjenjuje znanstvenu metodu na društvena pitanja
  • 127:40 - 127:43
    i to nije ograniceno samo na tehnicku ucinkovitost.
  • 127:44 - 127:46
    Takoder izravno uzima u obzir i
  • 127:46 - 127:49
    ljudsku i društvenu dobrobit i sve ono što ju sacinjava.
  • 127:50 - 127:52
    Koliko vrijedi društveni sustav ako u svojoj konacnici
  • 127:52 - 127:56
    ne stvara srecu i miroljubiv suživot.
  • 127:56 - 127:58
    Dakle, važno je istaknuti da bismo
  • 127:58 - 128:00
    uklanjanjem monetarnog sustava
  • 128:00 - 128:03
    i osiguranim životnim potrebama
  • 128:03 - 128:05
    vidjeli globalno smanjenje
  • 128:05 - 128:08
    zlocina za otprilike 95%, gotovo odmah,
  • 128:08 - 128:12
    jer ne bi bilo nicega za ukrasti, pronevjeriti, smuljati i slicno.
  • 128:12 - 128:15
    95% svih ljudi danas u zatvorima, završilo je tamo
  • 128:15 - 128:18
    zbog nekog zlocina vezanog za novac ili zlouporabu droga,
  • 128:18 - 128:23
    a zlouporaba droga je poremecaj - nije zlocin.
  • 128:23 - 128:25
    Dakle, što je s preostalih 5%?
  • 128:25 - 128:27
    Uistinu nasilnih...
  • 128:27 - 128:29
    Za koje se nekima cesto cini da su
  • 128:29 - 128:31
    nasilni samo da budu nasilni...
  • 128:31 - 128:35
    Jesu li oni naprosto "zli" ljudi?
  • 128:35 - 128:40
    Razlog zbog kojeg iskreno mislim da je gubitak vremena
  • 128:40 - 128:44
    ukljuciti se u osudivanje moralnih vrijednosti
  • 128:44 - 128:47
    vezanih za nasilje medu ljudima je
  • 128:47 - 128:50
    taj što to niti najmanje ne unaprjeduje
  • 128:50 - 128:54
    naše shvacanje niti povoda
  • 128:54 - 128:58
    niti prevencije nasilnog ponašanja.
  • 128:58 - 129:02
    Ljudi me ponekad pitaju vjerujem li u "opraštanje" kriminalcima.
  • 129:02 - 129:04
    Moj odgovor je:
  • 129:04 - 129:07
    "Ne, ne vjerujem u oprost ništa više
  • 129:07 - 129:10
    no što vjerujem u osudu".
  • 129:10 - 129:13
    Samo ako kao društvo
  • 129:13 - 129:16
    možemo zauzeti isti stav prema tretiranju nasilja kao
  • 129:16 - 129:20
    da je problem javnog zdravstva i preventivne medicine,
  • 129:20 - 129:23
    a ne kao da je moralno "zlo"...
  • 129:23 - 129:26
    Tek kad na taj nacin promijenimo
  • 129:26 - 129:28
    vlastite stavove, pretpostavke i vrijednosti,
  • 129:28 - 129:32
    tek tada cemo zaista uspjeti u smanjivanju
  • 129:32 - 129:35
    razine nasilja, umjesto da ju stimuliramo -
  • 129:35 - 129:37
    a to je ono što trenutno cinimo.
  • 129:37 - 129:40
    Što više tražimo pravdu, to više stradavamo,
  • 129:40 - 129:42
    jer nešto poput pravde ne postoji .
  • 129:42 - 129:46
    Postoji što god se oko nas nalazi. I to je to.
  • 129:46 - 129:50
    Drugim rijecima, ako su ljudi uvjetovani da budu zadrti rasisti -
  • 129:50 - 129:53
    ako su odgajani u okruženju koje potice takvo ponašanje,
  • 129:53 - 129:55
    kako možemo okriviti pojedinca za to?
  • 129:55 - 129:58
    Oni su žrtve subkulture.
  • 129:58 - 130:00
    Zato im se mora pomoci.
  • 130:00 - 130:04
    Kljuc je u redizajniranju okoline
  • 130:04 - 130:06
    koja proizvodi devijantno ponašanje.
  • 130:06 - 130:07
    U tome je problem.
  • 130:07 - 130:09
    A ne trpati ljude u zatvor.
  • 130:10 - 130:13
    To je razlog zašto su koncepti sudaca,
  • 130:13 - 130:15
    odvjetnika ili "slobode izbora"
  • 130:15 - 130:20
    ustvari opasni - zato što nam daju pogrešne informacije.
  • 130:20 - 130:23
    Da je covjek "loš"... ili da je covjek "serijski ubojica".
  • 130:23 - 130:25
    Serijski ubojice su stvoreni,
  • 130:25 - 130:30
    baš kao što i vojnici postanu serijski ubojice sa strojnicom.
  • 130:30 - 130:33
    Oni postaju strojevi za ubijanje, ali nitko
  • 130:33 - 130:35
    na njih ne gleda kao na ubojice ili atentatore,
  • 130:35 - 130:37
    zbog toga što je to "prirodno".
  • 130:37 - 130:39
    A mi krivimo ljude.
  • 130:39 - 130:42
    Kažemo, "Pa, ovaj tip je bio nacist - mucio je Židove".
  • 130:42 - 130:45
    Ne, odgojen je da muci Židove.
  • 130:45 - 130:48
    Jednom kad prihvatite kako ljudi
  • 130:48 - 130:51
    donose osobne odluke i kako su slobodni
  • 130:51 - 130:53
    donositi odluke; a slobodno donositi
  • 130:53 - 130:56
    odluke znaci ne biti pod utjecajem drugih;
  • 130:56 - 130:58
    ja to uopce ne mogu razumjeti.
  • 130:58 - 131:02
    Svi smo mi u svojim odlukama pod utjecajem
  • 131:02 - 131:05
    kulture u kojoj živimo, naših roditelja
  • 131:05 - 131:07
    i dominantnih vrijednosti.
  • 131:07 - 131:11
    Dakle, pod utjecajem smo - što znaci da ne može biti "slobodnih" odluka.
  • 131:11 - 131:14
    "Koja je najbolja zemlja na svijetu?" - pravi odgovor:
  • 131:14 - 131:16
    "Nisam bio po cijelom svijetu i ne znam
  • 131:16 - 131:20
    dovoljno o raznim kulturama da bih odgovorio na to pitanje."
  • 131:20 - 131:22
    Ne poznajem nikoga tko tako govori.
  • 131:22 - 131:25
    Kažu: "To je dobri stari SAD!
  • 131:25 - 131:26
    najbolja zemlja na svijetu!"
  • 131:26 - 131:29
    Bez razmatranja... "Jesi li bio u Indiji?" - "Ne."
  • 131:29 - 131:30
    "Jesi li bio u Engleskoj?" - "Ne."
  • 131:30 - 131:32
    "Jesi li bio u Francuskoj?" - "Ne."
  • 131:32 - 131:34
    "Na cemu onda temeljiš svoje pretpostavke?"
  • 131:34 - 131:36
    Nemaju odgovor - naljute se na vas.
  • 131:36 - 131:37
    Kažu: "Prokletstvo! Tko si kvragu
  • 131:37 - 131:40
    ti da meni govoriš što da mislim?!"
  • 131:40 - 131:42
    Znate... Ne smijemo zaboraviti: imamo posla s devijantnim ljudima.
  • 131:42 - 131:45
    Oni nisu odgovorni za svoje odgovore;
  • 131:45 - 131:48
    oni su žrtve kulture, a to znaci
  • 131:48 - 131:51
    da su bili pod utjecajem svoje kulture.
  • 132:09 - 132:16
    [4. Dio: Uspon]
  • 132:18 - 132:20
    Kada razmatramo ekonomiju baziranu na resursima
  • 132:20 - 132:23
    obicno iskrsnu mnogi argumenti...
  • 132:23 - 132:25
    [EH!] (Prekinuto)
  • 132:25 - 132:27
    [Eh! Hej!]
  • 132:27 - 132:29
    [Cekaj malo!]
  • 132:29 - 132:34
    [Znam ja što je to. To se zove Marksizam, prijatelju.]
  • 132:34 - 132:38
    [Staljin je ubio 800 milijardi ljudi zbog ovakvih ideja...]
  • 132:38 - 132:42
    [Moj otac je umro u Gulagu!]
  • 132:42 - 132:44
    [Komunist! Fašist!]
  • 132:44 - 132:46
    [Ne voliš Ameriku, trebao bi otici odavde!]
  • 132:46 - 132:47
    U redu, smirite se...
  • 132:47 - 132:49
    [Smrt Novom svjetskom poretku!]
  • 132:49 - 132:51
    [Smrt Novom svjetskom poretku!]
  • 132:51 - 132:53
    I kako je iracionalnost
  • 132:53 - 132:55
    publike rasla, u šoku i zbunjen,
  • 132:55 - 132:58
    pripovjedac je iznenada doživio fatalni srcani udar.
  • 133:00 - 133:05
    A naizgled komunistickog propagandnog filma više nije bilo.
  • 133:06 - 133:09
    [Greška u sustavu]
  • 133:11 - 133:13
    [Sigurnosna kopija pokrenuta - Vraceno]
  • 133:14 - 133:17
    Ali znate, govorio sam takve stvari ljudima
  • 133:17 - 133:19
    u okruženjima poput "think tankova",
  • 133:19 - 133:23
    znate one organizacije poput Rimskog kluba i slicnih...
  • 133:23 - 133:25
    Oni kažu: "Marksist!"
  • 133:25 - 133:27
    Što? Marksist? Otkud sad to?
  • 133:27 - 133:30
    Samo su prihvatili tu ikonu koje se cvrsto drže -
  • 133:30 - 133:33
    ona je njihov Sveti Gral,
  • 133:33 - 133:35
    i to jako jeftin, znate.
  • 133:35 - 133:38
    Kad me ljudi pitaju jesam li socijalist, komunist ili kapitalist
  • 133:38 - 133:41
    odgovaram da nisam ništa od navedenog. Zašto
  • 133:41 - 133:43
    misliti da su to jedine opcije?
  • 133:43 - 133:45
    Sve su te politicke konstrukcije
  • 133:45 - 133:47
    stvorili pisci koji su pretpostavili da
  • 133:47 - 133:50
    živimo na planetu s neiscrpnim resursima.
  • 133:50 - 133:53
    Nijedna od tih politickih filozofija ni ne
  • 133:53 - 133:57
    razmišlja o tome kako bi moglo doci do nestašice icega.
  • 133:57 - 134:01
    Vjerujem da su komunizam, socijalizam, slobodno poduzetništvo, fašizam
  • 134:01 - 134:04
    dio društvene evolucije.
  • 134:04 - 134:06
    Ne možemo napraviti ogroman korak
  • 134:06 - 134:08
    iz jedne kulture u drugu -
  • 134:08 - 134:10
    postoje medu-sustavi.
  • 134:10 - 134:12
    Prije ikakvog "-izma", imamo životni temelj,
  • 134:12 - 134:14
    a životni temelj obuhvaca, kao što sam upravo opisao,
  • 134:14 - 134:16
    najjednostavnije receno, sve uvjete
  • 134:16 - 134:17
    potrebne za novi udah,
  • 134:17 - 134:20
    koji ukljucuju zrak koji udišemo,
  • 134:20 - 134:23
    vodu koju dobivamo, sigurnost koju imamo,
  • 134:23 - 134:25
    obrazovanje koje nam je dostupno - sve
  • 134:25 - 134:28
    te stvari koje dijelimo i koristimo, i bez kojih
  • 134:28 - 134:31
    život u nijednoj kulturi ne može funkcionirati.
  • 134:31 - 134:35
    Dakle moramo se vratiti na životni temelj,
  • 134:35 - 134:38
    a životni temelj više nije nijedan "-izam".
  • 134:38 - 134:41
    On je "analiza životnih vrijednosti."
  • 134:42 - 134:43
    [Izvan ogradenog prostora]
  • 134:44 - 134:46
    Jednostavno, povijesna je cinjenica
  • 134:46 - 134:49
    da dominantna intelektualna kultura
  • 134:49 - 134:51
    bilo kojeg promatranog društva odražava
  • 134:51 - 134:54
    interese dominantne skupine u tom društvu.
  • 134:54 - 134:56
    U robovlasnickom društvu,
  • 134:56 - 134:59
    uvjerenja o ljudskim bicima, ljudskim pravima
  • 134:59 - 135:03
    i slicno, odražavat ce potrebe robovlasnika.
  • 135:03 - 135:05
    I opet, u društvu koje se temelji na
  • 135:05 - 135:11
    moci odredenih ljudi da kontroliraju i profitiraju od
  • 135:11 - 135:14
    života i rada milijuna drugih,
  • 135:14 - 135:16
    dominantna intelektualna kultura
  • 135:16 - 135:19
    odražavat ce potrebe dominantne grupe.
  • 135:19 - 135:22
    Dakle, uzevši sve u obzir,
  • 135:22 - 135:25
    ideje koje prožimaju i psihologiju
  • 135:25 - 135:28
    i sociologiju i povijest
  • 135:28 - 135:31
    i politicku ekonomiju i politicku znanost
  • 135:31 - 135:35
    fundamentalno odražavaju odredene interese elite.
  • 135:35 - 135:38
    A clanovi akademske zajednice koji postavljaju previše pitanja
  • 135:38 - 135:41
    obicno završe gurnuti u stranu ili
  • 135:41 - 135:44
    se na njih gleda kao na neku vrstu "radikala".
  • 135:44 - 135:46
    Dominantne vrijednosti kulture
  • 135:46 - 135:48
    obicno podržavaju i ovjekovjecuju
  • 135:48 - 135:50
    ono što se nagraduje u toj kulturi.
  • 135:50 - 135:52
    A kako se u ovom društvu uspjeh i
  • 135:52 - 135:55
    status mjere materijalnim bogatstvom
  • 135:55 - 135:57
    umjesto društvenim doprinosom,
  • 135:57 - 136:02
    lako je uvidjeti zašto je svijet u ovakvom stanju u kakvom jest.
  • 136:02 - 136:04
    Imamo posla s poremecajem sustava vrijednosti
  • 136:04 - 136:06
    - u potpunosti denaturiranan sustav -
  • 136:06 - 136:09
    u kojemu je prioritet osobnog i društvenog zdravlja
  • 136:09 - 136:12
    došao na drugo mjesto, iza ideja
  • 136:12 - 136:15
    umjetnog bogatstva i neogranicenog rasta.
  • 136:15 - 136:17
    Poput virusa, ovaj poremecaj sada
  • 136:17 - 136:20
    prodire u svaki aspekt vlade,
  • 136:20 - 136:24
    medija za informiranje, zabave, pa cak i sveucilišta.
  • 136:24 - 136:26
    A u tu strukturu su ugradeni
  • 136:26 - 136:28
    mehanizmi zaštite
  • 136:28 - 136:30
    od bilo cega što bi se izvana moglo umiješati.
  • 136:30 - 136:33
    Sljedbenici monetarno-tržišne religije,
  • 136:33 - 136:36
    samoprozvani cuvari statusa quo,
  • 136:36 - 136:40
    neprestano traže nacine izbjegavanja bilo kojih misaonih formi
  • 136:40 - 136:43
    koje bi mogle pomutiti njihova uvjerenja.
  • 136:43 - 136:47
    Najcešci nacin je: projicirani dualizam.
  • 136:47 - 136:50
    Ako niste republikanac, morate biti demokrat.
  • 136:50 - 136:53
    Ako niste kršcanin, mogli biste biti sotonist.
  • 136:53 - 136:55
    Što ako pak smatrate da se društvo može uvelike unaprijediti
  • 136:55 - 136:57
    razmatranjem da se, možda - ne znam -
  • 136:57 - 136:59
    pobrinemo o svim ljudima?
  • 136:59 - 137:01
    Onda ste samo "utopist".
  • 137:01 - 137:04
    I možda najpodmukliji od svih:
  • 137:04 - 137:06
    ako niste za "slobodno tržište"
  • 137:06 - 137:09
    onda ste zasigurno protiv same slobode.
  • 137:09 - 137:11
    Ja vjerujem u slobodu!
  • 137:11 - 137:13
    Svaki put kad cujete bilo gdje izgovorene
  • 137:13 - 137:15
    rijeci "sloboda" ili "uskakanje vlade"
  • 137:15 - 137:20
    to znaci, dešifrirano:
  • 137:20 - 137:23
    ogranicavanje investicija privatnih posjednika novca,
  • 137:23 - 137:27
    u kojima iz postojeceg stvaraju još novca.
  • 137:28 - 137:30
    I to je to. Svaka druga fraza koju ce izreci:
  • 137:30 - 137:31
    "ah, trebamo više dobara za ljude",
  • 137:31 - 137:36
    "ah, ovo je sloboda protiv tiranije" i tako dalje,
  • 137:36 - 137:38
    svaki put kad cujete slicno, sebi to možete dešifrirati i svesti na receno,
  • 137:38 - 137:41
    i mislim da cete pronaci uzajamnost - jedan-na-jedan,
  • 137:41 - 137:43
    svaki put kad takve fraze upotrijebe.
  • 137:43 - 137:46
    U ovom slucaju, ovo možemo nazvati
  • 137:46 - 137:51
    Sintaksom. Sintaksa koja upravlja razumijevanjem i vrijednostima.
  • 137:51 - 137:54
    Dakle, ona upravlja ispod razine njihove moci njenog prepoznavanja,
  • 137:54 - 137:56
    tako da bi oni mogli kazati: "Ma ne, to uopce nisam mislio!",
  • 137:56 - 137:58
    dok zapravo cine upravo to.
  • 137:58 - 138:00
    Upravo kao što možemo govoriti gramaticki ispravno,
  • 138:00 - 138:02
    gdje postoje gramaticka pravila koja slijedimo,
  • 138:02 - 138:04
    a bez da ta pravila prepoznajemo...
  • 138:04 - 138:08
    I tako dobijemo ono što nazivam Sintaksom vladajuce vrijednosti,
  • 138:08 - 138:12
    koja je ovome temelj. Dakle, svaki put kad se koriste rijeci:
  • 138:12 - 138:15
    "uskakanje vlade"; "nedostatak slobode"; "sloboda";
  • 138:15 - 138:18
    "napredak"; ili "razvoj";
  • 138:18 - 138:23
    one mogu biti dešifrirane tako da znace ono prethodno receno.
  • 138:23 - 138:26
    Naravno, kad cujemo rijec "sloboda"
  • 138:26 - 138:28
    ona se cesto nalazi u istoj recenici
  • 138:28 - 138:30
    s necim što se zove "demokracija".
  • 138:30 - 138:33
    Fascinantno je kako ljudi danas stvarno vjeruju
  • 138:33 - 138:35
    da imaju bitan utjecaj
  • 138:35 - 138:38
    na ono što njihova vlada radi,
  • 138:38 - 138:40
    zaboravljajuci kako je u prirodi našeg sustava
  • 138:40 - 138:43
    sve stavljati na prodaju.
  • 138:43 - 138:46
    Jedini glas koji vrijedi je glas novca
  • 138:46 - 138:48
    i nevažno je koliko bilo koji
  • 138:48 - 138:51
    aktivist prosvjeduje o etici i odgovornosti.
  • 138:51 - 138:55
    U tržišnom sustavu, na prodaju je svaki politicar,
  • 138:55 - 138:58
    svaki zakon, a time i svaka vlada.
  • 138:58 - 139:02
    Cak i nakon pokušaja spašavanja banaka sa 20 bilijuna dolara
  • 139:02 - 139:04
    koje je zapocelo 2007.,
  • 139:04 - 139:06
    a to je kolicina novca koja je mogla, recimo, izmijeniti
  • 139:06 - 139:09
    globalnu energetsku infrastrukturu
  • 139:09 - 139:10
    u potpuno obnovljive energetske metode
  • 139:10 - 139:13
    da nije bila usmjerena prema nizu institucija
  • 139:13 - 139:15
    koje doslovce ne rade ništa da pomognu društvu -
  • 139:15 - 139:17
    institucije koje bi sutra
  • 139:17 - 139:20
    mogli bespovratno ukloniti...
  • 139:20 - 139:22
    slijepa uvjetovanost ljudi kako politika i
  • 139:22 - 139:28
    politicari postoje za dobrobit gradana i dalje se nastavlja.
  • 139:28 - 139:31
    Stvar je u tome da je politika biznis
  • 139:31 - 139:34
    - nimalo drugaciji od bilo kojeg dugog biznisa u tržišnom sustavu,
  • 139:34 - 139:38
    a njihovi se osobni interesi nalaze ispred svega ostalog.
  • 139:38 - 139:43
    Iskreno, duboko u sebi ne vjerujem u politicko djelovanje.
  • 139:43 - 139:46
    Smatram kako se sustav sužava i širi po volji.
  • 139:46 - 139:48
    I prilagodava se tim promjenama.
  • 139:48 - 139:50
    Na pokret civilnih prava gledam kao na prilagodbu
  • 139:50 - 139:52
    onih koji posjeduju ovu državu.
  • 139:52 - 139:55
    Mislim da oni vide gdje im leže osobni interesi;
  • 139:55 - 139:58
    vide kako je odredena kolicina slobode dobra stvar
  • 139:58 - 140:01
    - iluzija slobode - svake godine daju ljudima dan za glasanje
  • 140:01 - 140:04
    tako da imaju iluziju izbora koji je, ustvari, beznacajan.
  • 140:04 - 140:08
    Beznacajan izbor - odemo poput robova i kažemo:
  • 140:08 - 140:11
    "Oh, glasao sam". Ogranicenja rasprave u ovoj su zemlji uspostavljena
  • 140:11 - 140:13
    i prije nego što rasprava uopce zapocne, a svi
  • 140:13 - 140:15
    ostali su marginalizirani i obilježeni da izgledaju
  • 140:15 - 140:18
    ili kao komunisti ili kao neka vrsta nelojalnih osoba
  • 140:18 - 140:20
    - "teoreticari zavjere" - to je pravi izraz...
  • 140:20 - 140:22
    I sada je to "zavjera". Vidite - oni su to izmislili.
  • 140:22 - 140:25
    Nešto što se ne smije niti na trenutak razmatrati:
  • 140:25 - 140:28
    kako bi se mocni ljudi mogli okupiti i imati plan!
  • 140:28 - 140:33
    To se ne dogada! Ti si "cudak"! Ti si "ovisnik o zavjerama"!
  • 140:34 - 140:37
    Od svih obrambenih mehanizama ovog sustava
  • 140:37 - 140:40
    dva se stalno pojavljuju.
  • 140:40 - 140:44
    Prvi je ideja da je sustav bio "uzrok"
  • 140:44 - 140:47
    materijalnog napretka kojeg smo vidjeli na ovom planetu.
  • 140:47 - 140:49
    E pa... Nije.
  • 140:49 - 140:52
    U osnovi postoje dva temeljna uzroka koja
  • 140:52 - 140:55
    su stvorila povecanje takozvanog "bogatstva"
  • 140:55 - 140:57
    i rast broja stanovnika koji vidimo danas.
  • 140:58 - 141:01
    Prvi: eksponencijalni napredak proizvodne tehnologije;
  • 141:01 - 141:04
    dakle znanstvena domišljatost.
  • 141:04 - 141:09
    I drugi: polazno otkrice obilne ugljikovodicne energije
  • 141:09 - 141:13
    - koja je danas temelj cjelokupnog socio-ekonomskog sustava.
  • 141:13 - 141:15
    Slobodno tržište / kapitalisticki / monetarni
  • 141:15 - 141:18
    tržišni sustav - kako ga god želite nazvati -
  • 141:18 - 141:21
    nije ucinio ništa osim što je jahao na valovima ovih pojava
  • 141:21 - 141:25
    s iskrivljenim sustavom poticaja i nasumicnom,
  • 141:25 - 141:30
    odvratno nejednakom metodom korištenja i raspodjele plodova.
  • 141:30 - 141:34
    Druga obrana je ratoborna društvena predrasuda
  • 141:34 - 141:36
    prouzrocena godinama propagande
  • 141:36 - 141:39
    koja na bilo koji drugi društveni sustav gleda
  • 141:39 - 141:41
    kao na pravac prema takozvanoj "tiraniji",
  • 141:41 - 141:45
    razbacujuci se raznim imenima poput Staljina, Maoa, Hitlera...
  • 141:45 - 141:47
    i brojem smrti koje su prouzrocili.
  • 141:47 - 141:50
    Pa, koliki god ovi ljudi bili despoti,
  • 141:50 - 141:54
    skupa s društvenim pristupima koje su održavali...
  • 141:54 - 141:56
    kada je rijec o igri smrti
  • 141:56 - 141:58
    - kada je rijec o sustavnom
  • 141:58 - 142:00
    svakodnevnom masovnom ubijanju ljudskih bica -
  • 142:00 - 142:05
    ništa se u povijesti ne može usporediti s onim što imamo danas.
  • 142:05 - 142:10
    Gladovanja - u posljednjem stoljecu naše povijesti, ako ne i ranije,
  • 142:10 - 142:13
    nisu bila uzrokovana nedostatkom hrane.
  • 142:13 - 142:16
    Bila su uzrokovana relativnim siromaštvom.
  • 142:16 - 142:20
    Ekonomska sredstva su bila tako neravnopravno rasporedena
  • 142:20 - 142:24
    da siromašni jednostavno nisu imali dovoljno novca
  • 142:24 - 142:26
    za kupovinu hrane, koja bi pak bila
  • 142:26 - 142:29
    dostupna da su si ju mogli priuštiti.
  • 142:30 - 142:32
    To bi bio primjer strukturalnog nasilja.
  • 142:32 - 142:37
    Još jedan primjer: u Africi i drugim podrucjima -
  • 142:37 - 142:40
    posebno cu se usredotociti na Afriku -
  • 142:40 - 142:43
    deseci miljuna ljudi umiru od AIDS-a.
  • 142:43 - 142:45
    Zašto umiru?
  • 142:45 - 142:47
    Ne zato što ne znamo kako lijeciti AIDS.
  • 142:47 - 142:51
    Postoje milijuni ljudi u bogatim zemljama
  • 142:51 - 142:55
    koji se zacudujuce dobro nose s njom jer
  • 142:55 - 142:57
    imaju lijekove kojima ga lijece.
  • 142:57 - 143:00
    Ljudi u Africi koji umiru od AIDS-a
  • 143:00 - 143:03
    ne umiru zbog virusa HIV-a,
  • 143:03 - 143:06
    oni umiru jer nemaju novac
  • 143:06 - 143:09
    kojim bi platili lijekove koji bi ih održali na životu.
  • 143:09 - 143:11
    Gandhi je uocio ovo; rekao je:
  • 143:11 - 143:16
    "Najsmrtonosniji oblik nasilja je siromaštvo".
  • 143:16 - 143:18
    I to je potpuno tocno.
  • 143:18 - 143:23
    Siromaštvo ubija daleko više ljudi nego svi ratovi u povijesti;
  • 143:23 - 143:26
    više nego svi ubojice u povijesti;
  • 143:26 - 143:29
    više nego sva samoubojstva u povijesti...
  • 143:29 - 143:32
    Ne samo da strukturalno nasilje ubija više ljudi
  • 143:32 - 143:35
    od svih drugih oblika nasilnickog ponašanja zajedno,
  • 143:35 - 143:38
    strukturalno nasilje je i
  • 143:38 - 143:41
    glavni uzrok nasilnog ponašanja.
  • 143:43 - 143:46
    [Iza vrhunca]
  • 143:47 - 143:51
    Nafta utemeljuje i
  • 143:51 - 143:55
    prožima izgradnju ljudske civilizacije.
  • 143:55 - 144:00
    10 kalorija energije ugljikovodika - nafte i prirodnog plina - uloži se
  • 144:00 - 144:04
    u svakoj kaloriji hrane koju vi i ja pojedemo u industrijaliziranom svijetu.
  • 144:04 - 144:07
    Gnojiva se proizvode od prirodnog plina.
  • 144:07 - 144:09
    Pesticidi se proizvode od nafte.
  • 144:09 - 144:12
    Vozite strojeve na naftni pogon da bi sadili - orali - navodnjavali - žnjeli
  • 144:12 - 144:14
    prevozili - pakirali. Zamotavate hranu
  • 144:14 - 144:17
    u plastiku - ona je nafta. Sva plastika je nafta.
  • 144:17 - 144:19
    U svakoj gumi nalazi se 7 galona nafte.
  • 144:19 - 144:23
    Nafta je posvuda; sveprisutna je. Samo zbog
  • 144:23 - 144:25
    nafte danas živi 7 milijardi, odnosno,
  • 144:25 - 144:28
    gotovo 7 milijardi ljudi na ovom planetu.
  • 144:28 - 144:30
    Dolazak ove jeftine i lako dostupne energije,
  • 144:30 - 144:32
    koja, usput receno, može zamijeniti
  • 144:32 - 144:36
    milijarde robova koji rade dan i noc,
  • 144:36 - 144:40
    radikalno je promijenio svijet tijekom posljednjeg stoljeca,
  • 144:40 - 144:43
    a broj stanovnika se povecao 10 puta.
  • 144:43 - 144:48
    Medutim, do 2050., zalihe nafte mogu podržavati
  • 144:48 - 144:50
    manje od polovice sadašnjeg svjetskog
  • 144:50 - 144:52
    stanovništva uz njihov današnji nacin života.
  • 144:52 - 144:57
    Dakle, razmjer prilagodavanja drugacijem nacinu života naprosto je ogroman.
  • 144:57 - 145:01
    Svijet danas troši šest barela nafte na svaki pronadeni barel.
  • 145:01 - 145:03
    Prije pet godina trošila su se cetiri
  • 145:03 - 145:05
    barela nafte na svaki pronadeni barel.
  • 145:05 - 145:07
    Sljedece godine trošiti ce se
  • 145:07 - 145:09
    osam barela nafte na svaki pronadeni barel.
  • 145:09 - 145:11
    Ono što je za mene uznemirujuce je
  • 145:11 - 145:16
    nedostatak bilo kakvog stvarnog napora vlada
  • 145:16 - 145:20
    i industrijskih lidera širom svijeta da poduzmu nešto drukcije.
  • 145:20 - 145:24
    Postoje nekakvi pokušaji da se izgradi više vjetroelektrana
  • 145:24 - 145:27
    i da se možda nešto ucini s plimom...
  • 145:27 - 145:31
    imamo i pokušaje da automobili postanu nešto ucinkovitiji,
  • 145:31 - 145:34
    ali nema niceg što stvarno ukazuje
  • 145:34 - 145:36
    da zapocinje revolucija - sve su ovo sitnice,
  • 145:36 - 145:38
    a to je mislim prilicno zastrašujuce.
  • 145:38 - 145:42
    Vlade pak kojima upravljaju ovi ekonomisti
  • 145:42 - 145:45
    koji zaista ne cijene ono o cemu govorimo,
  • 145:45 - 145:50
    pokušavaju poticati potrošnju ne bi li povratili prijašnji prosperitet,
  • 145:50 - 145:53
    u nadi da mogu vratiti prošlo vrijeme.
  • 145:53 - 145:57
    Tiskaju još više novca bez ikakvog pokrica.
  • 145:57 - 145:59
    Tako da, ako se ekonomija poboljša i
  • 145:59 - 146:01
    oporavi i slavni rast se vrati,
  • 146:01 - 146:03
    biti ce kratkoga vijeka jer ce
  • 146:04 - 146:07
    u kratkom vremenskom periodu izraženom u mjesecima
  • 146:07 - 146:11
    a ne godinama, opet udariti u prepreku ponude;
  • 146:11 - 146:13
    biti ce još jedan udar cijena -
  • 146:13 - 146:15
    i još dublja recesija. Dakle mislim
  • 146:15 - 146:17
    da se vrtimo u nizu zacaranih krugova;
  • 146:17 - 146:19
    imamo ekonomski rast u usponu - zatim cijene
  • 146:19 - 146:21
    skacu - i sve se zatvara. A tu smo danas.
  • 146:21 - 146:25
    Sve opet pocinje rasti, no ono što imamo je
  • 146:25 - 146:29
    zona u kojoj više nema mogucnosti proizvodnje jeftine energije.
  • 146:29 - 146:32
    Na vrhuncu smo - s proizvodnjom nafte sada idemo nizbrdo.
  • 146:32 - 146:35
    Nema šanse da cemo išta više dobiti iz zemlje, niti išta brže
  • 146:35 - 146:39
    što znaci da se stvari zatvaraju, cijena nafte pada
  • 146:39 - 146:45
    što se i dogodilo pocetkom 2009.; ali onda, kad dode do "oporavka",
  • 146:45 - 146:47
    cijena nafte pocinje se vracati.
  • 146:47 - 146:49
    U posljednje vrijeme lebdi na oko 80 dolara
  • 146:49 - 146:52
    po barelu, a vidimo da si ju cak i sa sadašnjih 80 dolara
  • 146:52 - 146:54
    po barelu, uz financijski i ekonomski slom,
  • 146:54 - 146:56
    ljudi teško mogu priuštiti.
  • 146:56 - 147:01
    Trenutna svjetska proizvodnja nafte iznosi oko 86 milijuna barela po danu.
  • 147:01 - 147:04
    U periodu od 10 godina, suoceni smo s
  • 147:04 - 147:08
    približno 14 milijuna barela dnevno koje moramo nadomjestiti.
  • 147:09 - 147:12
    Ne postoji ništa što bi moglo
  • 147:12 - 147:15
    zadovoljiti ni 1% takve vrste potražnje.
  • 147:15 - 147:17
    Ako nešto ne poduzmemo vrlo uskoro,
  • 147:17 - 147:21
    doci ce do ogromnog pomanjkanja energije.
  • 147:21 - 147:25
    Smatram da je velika pogreška što se nije prije oko
  • 147:25 - 147:29
    desetljeca prepoznalo da treba uložiti
  • 147:29 - 147:30
    zajednicki trud kako bi se razvili
  • 147:30 - 147:32
    ovi održivi oblici energije.
  • 147:32 - 147:35
    Mislim da je to nešto cega ce se naši unuci prisjecati
  • 147:35 - 147:40
    u potpunoj nevjerici. "Vi ste znali
  • 147:40 - 147:42
    da imate posla s ogranicenom potrošnom robom...
  • 147:42 - 147:45
    kako ste uopce mogli izgraditi svoju ekonomiju
  • 147:45 - 147:49
    oko necega što ce nestati?"
  • 147:49 - 147:51
    Sada, prvi put u ljudskoj povijesti
  • 147:51 - 147:55
    vrsta je suocena s pražnjenjem temeljnog resursa,
  • 147:55 - 147:58
    kljucnog u sadašnjem sustavu za preživljavanje.
  • 147:58 - 148:00
    A neocekivana poanta cijele stvari je
  • 148:00 - 148:02
    da ce cak i uz naftu koja postaje sve rjeda
  • 148:02 - 148:05
    ekonomski sustav nastaviti slijepo gurati
  • 148:05 - 148:07
    svoj kancerogeni model rasta...
  • 148:07 - 148:11
    tako da ljudi mogu izaci van i kupovati još automobila na naftu
  • 148:11 - 148:16
    te da bi se tako generirao BDP i radna mjesta... raspirujuci propadanje.
  • 148:16 - 148:18
    Postoje li rješenja za zamjenu
  • 148:18 - 148:20
    konstrukcije ekonomije bazirane na ugljikovodicima?
  • 148:20 - 148:21
    Naravno.
  • 148:22 - 148:24
    Ali put koji je potreban da bi se ostvarile ove promjene
  • 148:24 - 148:28
    nece se manifestirati kroz potrebne protokole tržišnog sustava,
  • 148:28 - 148:31
    pošto u njemu nova rješenja mogu biti
  • 148:31 - 148:34
    provedena samo kroz mehanizam profita.
  • 148:34 - 148:37
    Ljudi ne ulažu u obnovljive izvore energije
  • 148:37 - 148:40
    zbog toga što u njima nema ni dugorocne ni kratkorocne zarade.
  • 148:40 - 148:43
    A predanost koja je potrebna kako bi se to ostvarilo
  • 148:43 - 148:46
    može se dogoditi samo uz ozbiljne financijske gubitke.
  • 148:46 - 148:49
    Dakle, ne postoji novcana motivacija, a ako
  • 148:49 - 148:53
    u ovom sustavu ona izostane, stvari se ne odvijaju.
  • 148:54 - 148:56
    I povrh svega, vrhunac proizvodnje nafte je
  • 148:56 - 148:59
    samo jedna od mnogih posljedica koje isplivavaju
  • 148:59 - 149:03
    iz ove okolišno-društvene olupine koja danas dobiva na brzini.
  • 149:03 - 149:05
    Ostala pogoršanja ukljucuju svježu vodu
  • 149:05 - 149:07
    - samo tkivo naše egzistencije -
  • 149:07 - 149:09
    kod koje se u ovom trenutku pokazuje
  • 149:09 - 149:11
    nedostatak za 2.8 milijardi ljudi,
  • 149:12 - 149:16
    a na putu je da dostigne 4 milijarde do 2030.
  • 149:16 - 149:18
    Proizvodnja hrane:
  • 149:18 - 149:22
    Uništavanje obradive zemlje za usjev, od koje
  • 149:22 - 149:25
    danas dolazi 99.7% ukupne ljudske hrane,
  • 149:25 - 149:29
    odvija se do 40 puta brže nego ponovno obogacivanje,
  • 149:29 - 149:32
    te je u posljednjih 40 godina 30%
  • 149:32 - 149:34
    obradive zemlje postalo neproduktivno.
  • 149:35 - 149:38
    Da ne spominjemo kako su ugljikovodici oslonac
  • 149:38 - 149:40
    današnje poljoprivrede, a kako ona opada...
  • 149:40 - 149:43
    takoder ce se smanjiti i opskrba hranom.
  • 149:43 - 149:44
    Što se tice resursa opcenito,
  • 149:44 - 149:48
    prema današnjem obrascu potrošnje, do 2030.
  • 149:48 - 149:51
    trebat ce nam 2 planeta kako bismo mogli nastaviti ovom brzinom.
  • 149:51 - 149:53
    Isto tako, neprestano uništavanje
  • 149:53 - 149:56
    biološke raznolikosti koja podržava život,
  • 149:56 - 149:58
    uzrokuje nalete izumiranja i
  • 149:58 - 150:01
    destabilizaciju okoliša širom svijeta.
  • 150:01 - 150:03
    A uz sva ova narušavanja,
  • 150:03 - 150:05
    imamo gotovo eksponencijalan rast populacije
  • 150:05 - 150:08
    i do 2030. moglo bi biti preko
  • 150:08 - 150:11
    8 milijardi ljudi na ovom planetu.
  • 150:11 - 150:14
    Proizvodnja energije sama za sebe treba se
  • 150:14 - 150:18
    povecati za 44% do 2030. da zadovolji toliku potražnju.
  • 150:18 - 150:22
    I opet, buduci da je novac jedini pokretac djelovanja -
  • 150:22 - 150:24
    možemo li ocekivati da ce si ijedna
  • 150:24 - 150:26
    država na svijetu moci priuštiti
  • 150:26 - 150:30
    ogromne promjene potrebne za revolucioniranje poljoprivrede,
  • 150:30 - 150:33
    preradu vode, proizvodnju energije i slicno?
  • 150:33 - 150:35
    Dok piramidalna struktura globalnog zaduženja
  • 150:35 - 150:38
    polako gasi citav svijet...
  • 150:38 - 150:39
    Na stranu to što ce
  • 150:39 - 150:41
    nezaposlenost koju danas vidimo
  • 150:41 - 150:43
    postati normalnost zbog same
  • 150:43 - 150:46
    prirode tehnološke nezaposlenosti.
  • 150:46 - 150:48
    Radna mjesta se nece vratiti.
  • 150:48 - 150:51
    I konacno, šira društvena perspektiva.
  • 150:51 - 150:54
    Od 1970. do 2010., siromaštvo se na ovom
  • 150:54 - 150:57
    planetu udvostrucilo zbog ovog sustava...
  • 150:57 - 150:59
    Uzmemo li u obzir trenutno stanje,
  • 150:59 - 151:01
    mislite li uistinu kako cemo dobiti
  • 151:01 - 151:03
    išta manje od novih udvostrucenja...
  • 151:03 - 151:07
    još više patnje i masovne gladi?
  • 151:07 - 151:08
    [Pocetak]
  • 151:09 - 151:11
    Nece biti nikakvog oporavka.
  • 151:11 - 151:13
    Ovo nije neka duga depresija
  • 151:13 - 151:16
    iz koje cemo se jednog dana išcupati.
  • 151:16 - 151:18
    Mislim da ce nakon iduceg kruga ekonomskih slomova
  • 151:18 - 151:21
    uslijediti faza gradanskih nemira ogromnih proporcija.
  • 151:21 - 151:23
    Kad se naknade za nezaposlene prestanu
  • 151:23 - 151:26
    isplacivati jer država više nema novca,
  • 151:26 - 151:30
    i kada stvari postanu tako loše da ljudi izgube povjerenje
  • 151:30 - 151:34
    u svoje izabrane vode, ljudi ce tražiti promjene,
  • 151:34 - 151:37
    osim ako se medusobno ne poubijamo u tom procesu
  • 151:37 - 151:39
    ili ne uništimo okoliš.
  • 151:39 - 151:43
    Bojim se da bismo mogli doci do tocke nakon koje nema povratka...
  • 151:43 - 151:46
    i to me neprestano muci.
  • 151:46 - 151:50
    Radimo sve što možemo ne bismo li izbjegli takvo stanje.
  • 151:51 - 151:56
    Ocito je da se nalazimo na rubu velike promjene u ljudskom životu...
  • 151:57 - 152:00
    Sada se suocavamo s temeljnom promjenom
  • 152:00 - 152:03
    života kakvog smo poznavali tijekom prošlog stoljeca.
  • 152:03 - 152:06
    Mora postojati poveznica izmedu ekonomije i
  • 152:06 - 152:08
    resursa na ovom planetu;
  • 152:08 - 152:12
    resursi su, naravno, sav životinjski i biljni svijet;
  • 152:12 - 152:15
    zdravlje oceana i sve ostalo.
  • 152:15 - 152:18
    Ovo je monetarni obrazac koji nece
  • 152:18 - 152:22
    popustiti sve dok ne ubije i posljednje ljudsko bice.
  • 152:23 - 152:27
    "Oni" ce uciniti baš sve ne bi li ostali na poziciji moci
  • 152:27 - 152:30
    i to je ono što morate imati na umu.
  • 152:30 - 152:32
    Koristiti ce se i vojskom i mornaricom i lažima...
  • 152:32 - 152:36
    i što god morali koristiti kako bi zadržali tu moc.
  • 152:36 - 152:38
    Oni ju ne misle predati samo tako
  • 152:38 - 152:43
    jer ne poznaju niti jedan drugi sustav koji bi održavao njihovu vrstu.
  • 153:39 - 153:42
    [Uživo iz New Yorka]
  • 153:52 - 154:00
    [Globalni protesti zaustavljaju svjetsku ekonomiju]
  • 154:07 - 154:10
    [London - uživo]
  • 154:10 - 154:13
    [Kina - uživo]
  • 154:13 - 154:16
    [Južna Afrika - uživo]
  • 154:16 - 154:20
    [Španjolska - uživo]
  • 154:20 - 154:24
    [Rusija - uživo]
  • 154:24 - 154:29
    [Kanada - uživo]
  • 154:29 - 154:35
    [Saudijska Arabija - uživo]
  • 154:48 - 154:50
    [Stopa kriminala na Zapadu strahovito raste]
  • 154:50 - 154:53
    [UN proglašava globalno izvanredno stanje]
  • 154:53 - 154:56
    [Globalna nezaposlenost dostiže 65%]
  • 154:56 - 154:59
    [Strah od Svjetskog rata se nastavlja]
  • 154:59 - 155:01
    [Dužnicki slom uzrokuje nestašice hrane]
  • 156:54 - 156:59
    [Vratimo svoje]
  • 157:30 - 157:34
    [Dok još uvijek nije zabilježeno nasilje
  • 157:34 - 157:37
    i prosvjedi bez presedana se nastavljaju...
  • 157:37 - 157:40
    cini se kako se novac brojiv u bilijunima dolara
  • 157:40 - 157:44
    sustavno povlaci s bankovnih racuna
  • 157:44 - 157:46
    širom svijeta i zauzvrat...
  • 157:46 - 157:50
    sad se ocigledno izbacuje
  • 157:50 - 157:53
    ispred svjetskih središnjih banaka.]
  • 158:48 - 158:55
    [OVO JE TVOJ SVIJET]
  • 158:57 - 159:02
    [OVO JE NAŠ SVIJET]
  • 159:04 - 159:10
    [REVOLUCIJA JE SADA]
  • 159:12 - 159:22
    [WWW.THEZEITGEISTMOVEMENT.COM]
Title:
ZEITGEIST: MOVING FORWARD | OFFICIAL RELEASE | 2011
Description:

This is the Official Online (Youtube) Release of "Zeitgeist: Moving Forward" by Peter Joseph. [30 subtitles pending]

On Jan. 15th, 2011, "Zeitgeist: Moving Forward" was released theatrically to sold out crowds in 60 countries; 31 languages; 295 cities and 341 Venues. It has been noted as the largest non-profit independent film release in history.

This is a non-commercial work and is available online for free viewing and no restrictions apply to uploading/download/posting/linking - as long as no money is exchanged.

A Free DVD Torrent of the full 2 hr and 42 min film in 30 languages is also made available through the main website [below], with instructions on how one can download and burn the movie to DVD themselves. His other films are also freely available in this format.

Website:
www.zeitgeistmovingforward.com
www.zeitgeistmovie.com

Release Map:
http://zeitgeistmovingforward.com/zmap

$5 DVD:
http://zeitgeistmovingforward.com/dvd

Movement:
www.thezeitgeistmovement.com
more » « less
Video Language:
Greek
Duration:
02:41:25
There has been no activity on this language so far.

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.