Hajde da uradimo neke jednačine koje se bave apsolutnim vrednostima. I samo kao malo pregleda, kada uzmete apsolutnu vrednost broja. Recimo da uzmemo apsolutnu vrednost od -1, Ono što zapravo radite je kažete, koliko je taj broj udaljen od 0? I u slučaju -1, ako nacrtamo brojnu pravu upravo ovde -- to je jedna veoma loše nacrtana brojna prava. Ako nacrtamo brojnu pravu upravo ovde, to je 0. Tu imate -1. To je 1 udaljeno od 0. Dakle, apsolutna vrednost od -1 je 1. A i apsolutna vrednost od 1 je takođe 1udaljeno od 0. To je takođe jednako 1. Na jedan način, apsolutna vrednost je razdaljina od 0. Ali drugi, pretpostavljam, jednostavniji način da razmišljate o tome, ona uvek potiče od pozitivne vrednosto broja. Apsolutna vrednost od -7,346 jednaka je 7,346. Sa tim na umu, hajde da pokušamo da rešimo neke jednačine sa apsolutnim vrednostima u njima. Recimo da imam jednačinu apsolutna vrednost od x -5 jednako je 10. Jedan način na koji možete protumačiti ovo, i ja želim da razmislite o ovome, ovo zapravo kaže da je razdaljina između x i 5 jednaka 10. Dakle, koliko ima brojeva koji su tačno 10 udaljeni od 5? I možete već smisliti rešenje ove jednačine, ali ja ću vam pokazati kako da je rešite sistematično. Ovo će sada biti jednako tačno u dvema situacijama. Ili je x-5 jednako +10. Ako se ovo izračuna u +10, onda kada uzmete apsolutnu vrednost toga, dobićete +10. Ili x - 5 možda evaluira u -10. Ako x - 5 evaluira u -10, dobili biste ponovo 10. Dakle, x - 5 bi takođe moglo biti jednako -10. Oba ova bi zadovoljila ovu jednačinu. Sada, da rešimo ovu, dodamo 5 obema stranama ove jednačine. Dobijete da je x jednako 15. Da bismo rešili ovo, dodamo 5 obema stranama jednačine. x je jednako -5. Dakle, naše rešenje, postoje dva x koja zadovoljavaju ovu jednačinu. x bi moglo biti jednako 15. 15 - 5 je 10, uzmite apsolutnu vrednost, dobićete 10, ili x bi moglo biti jednako -5. - 5 minus 5 je -10. Uzmite apsolutnu vrednost, dobićete 10. I primetite, oba ova broja su tačno 10 daleko od broja 5. Hajde da uradimo još jedan od ovih. Hajde da uradimo još jedan. Recimo da imamo apsolutna vrednost od x + 2 je jednako 6. Šta nam to govori? To nam govori da je ili x + 2, ova stvar unutar znaka apsolutne vrednosti, jednako 6. Ili je stvar unutar znaka apsolutne vrednosti, x + 2, takođe bi moglo biti jednako -6. Ako cela ova stvar evaluira u -6, uzimate apsolutnu vrednost, dobili biste 6. Dakle, ili bi x + 2 moglo biti jednako -6. I onda ako oduzmete 2 sa obe strane ove jednačine, dobijate da bi x moglo biti jednako 4. Ako oduzmete 2 sa obe strane ove jednačine, dobijete da bi x moglo bitijednako -8. Dakle, ovo su dva rešenja jednačine. I samo da ga nekako imate na umu, apsolutna vrednost, možete je nekako videti kao razdaljinu, mogli biste napisati ovaj problem kao apsolutna vrednost od x minus -2 jednako je 6. I onda, ovo me pita, koji su to x-evi koji su tačno za 6 udaljeni od -2? Zapamtite, ovde gore smo rekli, koji su to x-evi koji su tačno za 10 udaljeni od +5? Koji god broj da oduzimate od +5, oba ova su za 10 udaljena od +5. Ovde nas pita, šta je za tačno 6 udaljeno od -2? I to će biti 4, ili -8. Možete da probate sami ove brojeve. Hajde da uradimo još jedan od ovih. Uradićemo još jedan, i uradićemo ga u ljubičastoj. Recimo da imamo apsolutnu vrednost od 4x. Malo ću promeniti ovaj zadatak. 4x - 1. Apsolutna vrednost od 4x - 1, je jednaka- u stvari, zadržaču ovo- je jednaka 19. Dakle, kao i u poslednjih par zadataka, 4x -1 može biti jednako 19. Ili bi 4x - 1 moglo da se izračuna kao -19. Jer onda, kada uzmete apsolutnu vrednost, opet ćete dobiti 19. Ili bi 4x -1 mogli da se izračuna kao -19. Onda samo rešite ove dve jednačine. Dodate 1 na obe strane ove jednačine- možemo čak i da ih radimo uporedo. Dodate 1 na obe strane ovoga, dobijete da je 4x jednako 20. Dodate 1 na obe strane ove jednačine, dobijete da je 4x jednako -18. Podelite obe strane ovoga sa 4, dobijete da je x jednako 5. Podelite obe strane ovoga sa 4, dobijete da je x jednako -18/4, što je jednako -9/2. Dakle, obe ove vrednosti x zadovoljavaju jednačinu. Probajte. -9/2 x 4. Ovo će biti -18. -18 minus 1 je -19. Uzmite apsolutnu vrednost, dobijate 19. Stavite 5 ovde, 4 x 5 je 20. Minus 1 je +19. I uzmete apsolutnu vrednost. Ponovo, dobićete 19. Hajde da probamo da nacrtamo neku od ovih, radi zabave. Recimo da imam da je y jednako apsolutnoj vrednosti od x + 3. Dakle ovo je funkcija, ili grafikon, sa apsolutnom vrednošću. Hajde da razmislimo o dva slučaja. U jednom slučaju je ono unutar apsolutne vrednosti pozitivno. Znači, imate slučaj kada je x + 3 napisaću to ovde: x + 3 > 0. I onda imate slučaj kada je x + 3 < 0. Kada je x + 3 < 0, ovaj grafikon, ili ova linija - ili, pretpostavljam da ne možemo da je zovemo linija- ova funkcija, je isto što i y jednako x + 3. Ako je ovo ovde > 0, onda je znak apsolutne vrednosti nebitan. Onda je ova stvar isto što i y jednako x + 3. Ali kada je x + 3 > 0? Pa, ako oduzmete 3 sa obe strane, dobijete da je x > -3. Dakle, kada je x > -3, ovaj grafikon će izgledati baš kao y jednako x + 3. Sad, kada je x + 3 < 0.