Adaptacija srpskog prevoda
Aleksandar Uroevic - urke@users.sf.net
Bio sam na Agendi 2000
i jedan od ljudi koji su bili tamo bio
je Craig Mundie,
koji je na nekom visokom
poloaju u Microsoftu,
valjda podpredsednik za klijentske
proizvode ili tako neto.
Naleteo sam na njega u liftu.
I gledam ja njegovu znacku pa kaem,
"Oh, vidim da radite za Microsoft."
A on me pogleda i kae,
"Oh da, a ta vi radite?"
Zvucalo je nekako podcenjivacki.
Ono znate, gospodin u smokingu
gleda u zaputenog hakera.
Zagledam se ja tako
na kratko u njega pa mu kaem,
"Ja sam tvoj najgori komar!"
Wonderview Productions
Predstavlja
Film
J.T.S. Moore-a
REVOLUCIONARNI OS
U kratkoj, ali burnoj istoriji,
kompjuterskom industrijom dominirao je
operativni sistem Windows.
To bi uskoro moglo da se promeni,
jer se Windows suocava
sa jakom konkurencijom Linuxa.
Silikonska Dolina je dugo bila mesto
za razvoj novih tehnologija,
otvaranja novih kompanija
i sticanja velikog bogatstva.
Danas je Dolina mesto revolucije
koja se bori protiv politicke
nepravde idejom za:
SOPSTVENU SLOBODU.
Danju i nocu, savez
hakera i programera pie delove
kompjuterskog koda, po celom
svetu, kako bi napravili alat
za oslobadanje kompjuterskih korisnika
koristeci pritom slobodne informacije
i tehnologije za razmenu podataka,
kako bi dostigli svoj cilj.
Ova revolucija je pocela 80-tih
godina prolog veka sa
Pokretom za slobodan softver
i GNU projektom,
a danas se vezuje za
Linux i Open Source pokret.
ta je to Linux?
Imamo jedan sektor koji
danas shvatamo ozbiljno.
To je sektor povezan sa Linuxom.
Mislim da je ovo
prava prilika da objasnim.
"ta je to Linux?"
Odgovoricu vam na to pitanje.
Mnogi od vas to verovatno vec znaju.
Linux koristi 12 miliona korisnika.
To je kompjuterski operativni sistem
koji su razvile stotine
programera saradujuci preko Interneta.
Linux je izazov za Microsoft Windows NT.
Vrlo je popularan zbog svoje brzine,
i to je ono to je
najcudnije oko svega ovoga.
Da bih objasnio ta je Linux,
prvo moram
da objasnim ta je to operativni sistem.
Operativni sistem realno
ne moe da se vidi.
Jer...
niko od vas u stvari
ne koristi operativni sistem,
ljudi koriste... programe...
na svojim racunarima.
A jedini cilj operativnog sistema
u "ivotu"
je da pomae tim
programima pri izvravanju.
On nikada ne radi nita samovoljno.
Samo ceka da programi
zatrae odredene resurse ili
odredene datoteke na disku
ili daje mogucnost programima da se
povezuju sa spoljanim svetom.
Tu uskace operativni sistem,
pokuavajuci ljudima da olaka
pisanje programa.
I, ta je to Open Source?
Open Source je nacin
na koji ljudi saraduju
na softveru bez razmiljanja o
problemima oko intelektualne svojine,
da ne moraju da pregovaraju o ugovoru,
svaki put kada kupuju deo softvera,
sa armijom advokata umeanih u sve to.
U globalu, mi samo elimo
softver koji radi,
i ljude
koji ce samovoljno raditi
razne dodatke za njega, itd.
Na neki nacin mi rtvujemo
prava intelektualne svojine,
i dozvoljavamo citavom svetu
da koristi taj softver.
Za razvoj Linux-a
Zasluan je i Richard Stallman i
Fondacija za slobodan softver (FSF).
Ljud misle da je Richard Stallman...
veliki filozof, zar ne.
Ja mislim da je on inenjer
Richard Stallman je osnivac i otac
ideje o slobodnom softveru.
Kroz svoja nastojanja da napravi
GNU operativni sistem,
napravio je legalnu, filozofsku
i tehnicku fondaciju
koja se bori za slobodan softver.
Bez njegovih doprinosa,
teko da bi se Linux i Open Source
razvili do dananjih razmera.
Pridruio sam se MIT Laboratoriji
za vetacku inteligenciju 1971.,
Pridruio sam se...
uspenoj hakerskoj zajednici,
ljudima koji vole programiranje,
vole da istrauju ta sve moe
da se uradi pomocu racunara.
Oni su sami napravili
citav operativni sistem,
kompletno napisan u toj laboratoriji.
Tako sam postao deo njih, i
nastavio da radim na tom operativnom
sistemu, dodajuci nove mogucnosti.
To je bio moj posao i oboavao sam ga,
svi smo ga oboavali. Zato ga i radimo.
Na operativni sistem smo nazvali
"the Incompatible Time Sharing System"
("Nekompatibilni sistem deljenja vremena")
to je primer
razigranog duha
koji je odlika svakog hakera.
Hakeri su ljudi koji vole
da reavaju probleme.
Prvo je krenulo pogrenim tokom
kada je spoljani svet poceo
da nas gnjavi sa lozinkama.
Mi nismo imali lozinke
na naim racunarima.
Razlog tome bio je taj da su hakeri,
koji su izmisli taj OS,
smatrali da je lozinka nacin da
administrator kontrolie sve korisnike.
Oni nisu eleli da naprave alat,
kojim bi administrator
mogao da ih kontrolie,
pa ga nisu ni napravili.
Izostavili su ga.
Naa filozofija je bila
da ko god sedi za racunarom
moe da radi ta god eli.
Neko ko je radio juce, ne moe da
kontrolie ta ce ti da radi danas.
Kada su stavili lozinku
na jedan MIT racunar
meni i grupi hakera se to nije svidelo.
Odlucio sam da pokuam
da "razbijem" lozinku.
I naao sam nacin da je dekodiram,
gledajuci u bazu podataka
sa raznim lozinkama
video sam ta ljudi najcece
upisuju pri prijavljivanju.
Poslao sam pismo sa porukom
"Zdravo! Vidim da ste izabrali
lozinku mumble (mumlanje),
ili tako neto. ta mislite
da uradite ono to sam ja uradio,
samo pritisnite Enter umesto lozinke.
Krace je i mnogo se lake unosi".
Naravno, s tom porukom sam hteo
implicitno da im kaem da im je
zatita u stvari bila smena.
Pokazao sam im kako sam otkrio lozinku.
Na kraju mi se pridruilo pet korisnika,
od svih koji su koristili taj racunar
i koristili su samo
Enter kao svoju lozinku.
Kada je nastala ideja za neto
to danas nazivamo Open Source svet?
Kako je to sve pocelo?
Ko je to zapoceo?
Pocelo je samim pocetkom
modernog racunarstva. U to vreme
softver se razmenjivao
samo izmedu ljudi.
Mislim da je to trajalo do
kasnih 70-tih ili ranih 80-tih.
Tada su ljudi poceli
da ogranicavaju svoj softver
govoreci "Ne, ne moe vie nikad
da vidi izvorni kod mog softvera.
Ne moe da menja moj softver,
cak iako je neophodno
da ga nadogradi i prilagodi
svojoj sopstvenoj aplikaciji"
Za takvo stanje je u stvari
kriv Microsoft.
Oni su pravi zacetnici takovog
modela vlasnickog softvera.
Sredinom 1970-tih, grupa hakera
ljubitelja racunara u Silikonskoj dolini
osnivaju "Racunarski klub Homebrew".
31. januara 1976.
u klub je stiglo pismo,
od Billa Gatesa, koji je
neto ranije osnovao Microsoft.
Bilo je to otvoreno pismo
citavoj racunarskoj zajednici
gde je on, argumentujuci tacku po tacku,
razradio novi koncept vlasnickog softvera.
Do tada, praksa korisnika racunara
bila je da slobodno razmenjuju softver
bez obracanja panje
na vlasnitvo softvera.
U pismu poznatijem kao Otvoreno
pismo hobistima, Gates pie:
"Za mene je najkriticnija
stvar na hobi-tritu
nedostatak dobrih kurseva o
softveru, knjiga i samog softvera.
Bez dobrog softvera i vlasnika
koji se razume u programiranje,
hobi racunarstvo je beznacajno.
Hoce li kvalitetan softver biti
napisan za hobi trite?"
Gates dalje pie: "Povratne
informacije koje smo dobili
od stotine ljudi koji kau da
koriste BASIC su pozitivne.
Ipak, dve stvari iznenaduju.
Prvo, vecina tih "korisnika" nikada
nije kupila BASIC, i
drugo, kada bi ukupnu svotu novca
koji smo zaradili od Altair BASIC-a,
rasporedili, ispalo bi da smo
radili za manje od 2 dolara po satu.
Zato je to tako?
Kao predstavnici hobista
morate da shvatite
da vecina hobista krade
softver koji koristi.
Hardver mora da se plati,
a softver je ono to se deli.
Koga interesuje da li su ljudi koji su
napisali softver uopte placeni za to?
Da li je to poteno?
Jednu stvar ipak ne radite
kradom softvera,
ne javljate se MITS-u ukoliko
imate neki problem sa softverom.
MITS ne zaraduje prodajuci softver.
Jedina stvar koju radite je to
da specavate pisanje dobrog softvera.
Ko moe sebi da dozvoli
da profesionalno radi za dabe?
Ko od vas hobista moe da potroi
tri godine na programiranje,
pronalaenje greaka, dokumentovanje svog
proizvoda i da ga besplatno distribuira?
Cinjenica je,
da niko pre nas nije uloio
mnogo novca u hobi-softver.
ta je sa onima koji
preprodaju Altair BASIC?
Zar oni ne zaraduju na hobi softveru?
Zaraduju, ali oni koju budu prijavljeni,
mogu na kraju sve da izgube.
Oni su doveli hobiste na lo glas,
i treba da budu izbaceni iz
klubova u kojima se pojave.
Potovacu pisma od svih vas
koji placate svoj softver,
ili imate neke predloge
ili komentare."
Potpisano sa Bill Gates,
generalni direktor, Micro-Soft.
Krajem 70-tih i pocetkom 80-tih,
Richard Stallman je
radio istraivanja na vetackoj
inteligenciji i kodirao
u MIT laboratoriji
za vetacku inteligenciju.
Richard je imao nekoliko
neprijatnih iskustava
tokom tog perioda,
koja su mu zgadila
celu ideju oko
komercijalnog softvera.
Na primer?
Neka kompanija je imala problema sa svojim
softverom, nije mogla da nastavi sa radom.
On je traio da mu daju programski kod
kako bi mogao da ga popravi, ali nisu dali
iako bi od toga imali korist,
jer bi nastavili sa radom.
To me je bacilo u moralnu dilemu.
U ranim 80-tim, da bi ste radili
na nekom modernom racunaru,
Morali ste da kupite legalan
operativni sistem.
Ljudi koji su ga razvili nisu
hteli da ga dele drugima.
Umesto toga, hteli su
da kontroliu korisnike,
da dominiraju nad njima,
postavljaju zabrane.
Govorili su, ako eli
da dobije sistem,
mora da obeca da ga
nece davati nikom drugom.
Meni je to u stvari bilo kao
da sam obecao da cu biti lo covek,
da cu da izdam ostatak sveta,
da izbacim sebe iz drutva i
iz kooperativne zajednice.
Vec sam iskusio ta se dogada
kad su drugi to radili nama,
kada su odbili da dele sa nama,
zato to su potpisali ugovor.
To je povredilo sve u laboratoriji,
sprecilo nas je da
radimo korisne stvari.
Zato ja to nisam hteo da uradim.
Mislio sam "To je pogreno!
Necu tako da ivim"
Zbog takvih iskustava je on
razvio potpunu odbojnost
prema ideji o pravu na
intelektualnu svojinu i softver.
To je glavni razlog zbog koga je
osnovao Fondaciju za slobodan softver.
Pokuao sam da naden jo neku
alternativu i shvatio:
Ja sam razvojni programer
operativnog sistema.
Kada bih mogao da razvijem
jo jedan operativni sistem.
I tada bih, kao autor, podsticao
sve da ga dele sa drugima.
Govorio bih svima "Dodi i uzmi ga,
koristi ga, organizuj novu zajednicu"
Ne samo da bih ja mogao
da koristim racunar
bez potrebe da izdam druge ljude,
nego bih ga dao i drugima.
Svi bi smo nali izlaz
iz te moralne dileme.
Tada je ta ideja postala
moj ivotni cilj.
Pokrenuo sam projekat u januaru 1984.
To je bilo nakon to sam
dao otkaz na MIT-u
kako bih mogao da zapocnem
razvoj GNU operativnog sistema.
Sada cu da objasnim zato je ime GNU hak.
To je u stvari rekurzivni akronim.
To u stvari znaci "GNU Nije Unix".
Vidite da slovo "G" u "GNU"
u stvari predstavlja to "GNU".
A ta to ime zapravo znaci?
Razvijao sam sistem koji je bio
slican Unix operativnom sistemu,
ali to nije bio Unix operativni sistem.
Bio je to drugaciji sistem.
Morali smo da ga kompletno
napiemo od pocetka,
jer je Unix bio vlasnicki i zaticen.
Bilo nam je zabranjeno da delimo Unix.
Nismo mogli da ga koristimo.
Bio je beskorisan za zajednicu.
Zato smo morali da napiemo
zamenu za njega.
Tokom 80-tih,
dok je Richard Stallman
radio na GNU projektu,
informaticari sa Univerziteta
Berkeley iz Kalifornije
razvijali su svoj vlastiti
slobodni operativni sistem.
Poznatiji kao Berkeley Unix, ili BSD,
bio je zasnovan na Unix kernel-u
koji je bio pod licencom AT&T.
Ipak, zbog vlasnickih problema sa AT&T
i zbog rasparcanosti izvornog koda,
hakeri i ostali korisnici
sporo su ga prihvatali.
Unix se sastoji od velikog
broja odvojenih programa
koji medusobno komuniciraju.
Samo smo trebali da zamenimo
te programe jedan po jedan.
Tako sam ja poceo da piem
zamenu za jedan program,
pa jo jedan, i jo jedan,
i onda su ljudi poceli
da mi se pridruuju,
jer sam objavio oglas u kojem sam
pozivao ljude da mi se prikljuce
da mi pomognu u pisanju tih programa.
I tako negde 1991., prakticno smo
zamenili sve te programe.
Recite nam neke od programa koje ste...
Pa... trebali su nam...
da bi imali kompletan sistem,
potrebno je imati kernel,
a to je program koji
rasporeduje resurse
svim drugim programima,
potreban je kompajler,
koji prevodi programski kod
iz citljivog izvornog koda koji
razumeju programeri, u brojeve,
misteriozne brojeve koje
racunar prakticno ume da izvrava.
Potrebni su i drugi programi koji
dolaze uz kompajler i pomau mu u poslu.
Potreban je i debugger.
Potreban je uredivac teksta,
pa neki program za
formatiranje teksta.
Potrebni su programi za potu...
potrebno je mnogo stvari.
Postoje stotine programa u
operatvnom sistemu nalik Unixu.
Video sam Stallmanov oglas.
U stvari, sreo sam ga u februaru 1987.
Doao je da odri petodnevni
kurs o Emacsu u naoj kompaniji.
Preko dana je objanjavao
novi nacin razmiljanja o Emacsu,
nacine na koje moemo da ga proirimo,
unapredimo i koristimo Emacsov izvorni kod
na jednostavniji ili tei nacin.
Ali uvece, uurbano je radio
na svom kompajleru,
koji tada jo uvek nije
bio predstavljen javnosti,
pa je Richard pazio
kome pokazuje izvorni kod.
Ali ja sam bio nestrpljiv,
i kada ga je u junu objavio,
odmah sam ga preuzeo.
Igrao sam se s njim.
Promenio sam neke sitnice.
I kada sam mu nazad poslao izvorni kod,
bio je veoma iznenaden,
kako sam u tako kratkom vremenu
shvatio njegovu tehnologiju.
ta god bi radili na Stanford-u
ili na univerzitetu,
radili bi smo, obicno uvek
na racunarima Digital Equipment
ili Sun, uglavnom Sun.
Kad god bi smo dobili Sun racunar,
prva stvar koju bi uradili je
da smo provodili doslovno dane
preuzimajuci GNU slobodan softver
sa Interneta,
sklapali bi ga i instalirali
na Sun racunare.
Krucijalna stvar kod GNU-a
je to to je on slobodan.
Naziv "Slobodan (free) softver" se
ne odnosi na cenu nego na slobodu.
Misli se na slobodu govora,
ne na besplatno pivo.
Sloboda o kojoj govorim
je sloboda da pravite izmene
ako elite,
ili da zamolite nekoga
da to uradi za vas
ako koristite softver u poslu,
da delite kopije sa drugima,
poboljavate ga i objavljujete
tako da i drugi imaju koristi
od tih poboljanja.
To su slobode koje razlikuju
Slobodan softver od neslobodnog.
To su slobode koje omogucavaju
ljudima da osnivaju zajednice.
Ako nemate sve te slobode,
podeljeni ste i neko
drugi upravlja vama.
Moje prvo iskustvo
u vezi slobodnog softvera
dogodilo se krajem 1989.,
pocetkom 1990.
Radio sam kao apsolvent na
Stanford Univerzitetu
na alatima za racunarski podran dizajn.
Jedan od alata koji mi je trebao
bio je takozvani parser generator.
A Fondacija za slobodan softver
predvodena Richardom Stallmanom
napravila je odlican alat nazvan "bison".
Trebao mi je alat koji bi radio sa C++-om.
Bison je radio sa C-om.
Izmenio sam bison i napravio neto
to sam nazvao "bison++".
Odlican je osecaj kada moe
da uzme deo dostupnog softvera
i napravi ono to ti treba,
menjajuci ga za kratko vreme.
Vratio sam ga nazad na Internet
i iznenadio se koliko ga je ljudi
preuzeo i poceo da koristiti.
Secam se kada sam iao
na razgovore za posao.
Ponekad sam traio neto da radim,
pa sam iao na razgovore za posao.
I razgovaram ja tako sa jednim covekom,
i pitam ga koji alat koriste,
a on kae: "Koristimo bison++!"
a ja kaem, "Hej, ja sam autor bisona++!"
Slobodan softver generalno
ima autorska prava.
Ima vlasnika.
Ima i licencu.
Nije u javnom vlasnitvu (public domain).
Kada bi bio u javnom vlasnitvu,
neko drugi bi mogao da napravi
male izmene na njemu
i da ga stavi u
vlasnicki softver,
to znaci da bi korisnici
koristili na softver,
ali nebi imali slobodu
da saraduju i da ga menjaju.
Kao prevencija tome, mi
koristimo tehniku nazvanu "Copyleft".
Ideja Copylefta je
suprotnost Copyrightu.
Ono to mi u stvari radimo je da kaemo,
ovaj softver je zaticen
a mi, autori dozvoljavamo vam
da delite kopije,
dozvoljavamo vam da ga menjate,
dozvoljavamo vam da ga nadogradujete.
Ali kada ga delite dalje,
mora da bude pod istim ovim uslovima,
ni manje ni vie.
Dakle, ko god ga dobije od vas
takode dobija i slobodu da saraduje
sa drugima, ako to eli.
I tada, na taj nacin,
svuda gde ide softver,
ide i sloboda.
I to postaje neotudivo pravo svakoga
da saraduje sa drugima
i osnuje zajednicu.
ta je onda u stvari ta licenca?...
Pa, Copyleft je osnovna ideja,
ako elite da koristite program,
morate da imate primerak licence.
Primerak licence koji koristimo
za vecinu GNU softverskih paketa
je GNU Opta Javna Licenca (GPL),
svojevrsni pravni dokument
kojim su reene sve pravne pojedinosti.
Dosta ljudi koristi istu tu licencu,
na primer,
Linus Torvalds je koristi za Linux.
Licenca koju ja koristim je
GNU Opta Javna Licenca.
Istu onu koju je napisao
Richard Stallman.
I mislim da je ona
stvarno dosta doprinela.
Ona je jedna od nekoliko
softverskih licenci koje su napisane
sa stanovita zajednice
a ne sa stanovita zatite kompanije
kao to je bio slucaj
sa MIT-om i BSD licencom
koja je zastupala dravne ciljeve.
Zato je OJL jedinstvena.
To nije samo licenca.
To je citava filozofija koja,
po mom miljenju,
motivie ideju otvorenog koda.
Ne krijem da sam mnogo toga uradio
zahvaljujuci Stallmanu.
Krucijalni korak u razvoju GNU/Linuxa
i pokreta za slobodan softver
je osnivanje poslovanja
zasnovanog na softveru i filozofiji.
Zacetnici te poslovne faze
bili su Electronics Research Lab
na Stanford Univerzitetu.
Poznatija kao ERL, laboratorija
je bila prvo mesto za posao
inspirisan GNU-om i Linuxom.
Upravo na ovom mestu je bio ERL.
Ulaz je bio tamo, pored
zgrade McCullough za elektrotehniku.
Kad bi uli, doli bi ovde,
ili bi hodnikom, ba ovde ispod.
Moja kancelarija je bila ba tu negde,
a sa desne strane hodnika
bila je kancelarija Michaela Tiemanna.
Michael Tiemann osnovao je
kompaniju Cygnus Software
koja se bavila podrkom oko
GNU slobodnog softvera
i ilo mu je veoma dobro.
Proveo sam mnogo vremena razmiljajuci,
na koji nacin da zaradujemo novac
i u originalnom GNU manifestu
koji je zapravo zadnje poglavlje
GNU Emacs prirucnika,
Stallman je predloio dosta
nacina za zaradivanje novca.
Od samog osnivanja
Pokreta za slobodan softver
imao sam ideju kako
ukljuciti biznis u sve to.
Jedna od prednosti
slobodnog softvera je da postoji
slobodno trite za
bilo kakve servise i podrku.
Dakle, ako koristite
softver za posao
i elite dobru podrku,
moete da birate od koga cete je dobiti,
imate mogucnost da birate kompaniju
koja se bavi pruanjem podrke.
A oni su primorani
da vam prue dobru podrku
ili cete se u protivnom
obratiti nekom drugom.
Kod vlasnickog softvera,
podrka je monopol.
Postoji samo jedna kompanija
koja ima izvorni kod softvera
i samo oni mogu da vam prue podrku
tako da ste preputeni
na milost i nemilost monopolu.
Takav je slucaj sa Microsoftom.
I nije cudno da im je podrka tako loa.
Korist od slobodnog softvera je
ogromna, ali cena davanja podrke
cini menadere nervoznim.
Glavna ideja koju sam imao je
da napravimo model
kojim bi pruali podrku
dva do cetiri puta bre
sa mogucnocu da
i inenjer kompanije
moe da je prua.
I to smo mogli da ucinimo
za polovinnu do cetvrtine cene.
To bi bio test da li bi
ljudi stvarno kupovali.
I krajem te godine,
imali smo sve razradeno oko toga
kome je trebao tehnicki tim,
koji su uslovi prodaje,
koja je osnovna cena, i
osnovali smo trgovacko preduzece
u novembru 1989.
Jedna od najteih stvari prilikom
osnivanja nae kompanije
bila je pronalaenje adekvatnog imena.
Objasnio sam to jednom mom prijatelju
"imamo nekih problema"
On mi je odgovorio e-porukom
koja je sadrala gomilu reci
koje su sadrale rec "GNU" u sebi.
"Cygnus" je bila jedna od njih
i bila je najprihvatljivija.
Mogu reci da je Cygnus bila
prva kompanija koja se
specijalizovala za Slobodan softver.
Cygnus je davao
podrku za slobodan softver,
popunjavajuci vrlo bitnu prazninu
jer smo imali odlican softver,
koji ste mogli da dobijete besplatno, ali
niste mogli da dobijete podrku,
oni su zaradivali naplacujuci podrku.
GNU projekat je zapoceo
izradom korisnih alata,
osnovnih razvojnih alata kao to su
C kompajler, debugger, uredivac teksta,
i ostali potrebni delovi.
A namera im je bila razvoj kernela
koji bi upravljao svim tim alatima
i bio centar operativnog sistema.
Negde 1990. oni su uspeno
razvili taj alat,
i bio je u irokoj primeni
u mnogim varijantama Unixa.
Ali slobodan kernel jo nije postojao.
Kernel je bio jedna od poslednjih
stvari koju smo zapoceli
a zapoceli smo ga ne tako davno.
I onda se pojavio Linus Torvalds.
"Lin-us" ili "Line-us"? ta je ispravno,
kako volite da vas ljudi zovu?
Kada govorim vedski onda je "Lee-nus";
kada govorim finski onda je "Leen-ous";
a kada govorim engleski onda je "Line-us".
U stvari, uopte nije vano
kako ljudi izgovaraju moje ime.
Ali "Linux" je uvek "Linux".
On je razvio kernel,
i njegov je proradio pre naeg,
i radio je vrlo dobro.
Njegov kernel je nazvan "Linux".
Glavni cilj je u stvari bio moj licni cilj
da na svom racunaru
imam slicno okruenje
koje sam naveliko koristio
na univerzitetskom racunaru.
Nisam mogao da nadem nita
to bi moglo da zadovolji moje potrebe.
Bavio sam se racunarima citav svoj ivot.
Tada sam odlucio da napravim svoj kernel.
Inspiraciju sam dobio od SunOS-a
koji sam tada koristio na univerzitetu.
Na kom univerzitetu?
Helsinkom univerzitetu u Finskoj.
Period od 1991 do od prilike 1993 bio je
pravi pocetak razvoja Linuxa.
Bilo je to kada je
jo uvek imao probni kvalitet;
bio relativno nestabilan.
I pored toga, bio je stabilniji
od mnogih koje danas nazivamo
"produktivnim" operativnim sistemima.
Linus je koristio tradicionalni
"probaj i saznaj" metod pisanja programa
koji zavrava posao,
i uspeo je da proradi.
Brzo, pa cak i bre nego to sam
mislio da je to moguce.
Termin za to je "monolitan",
to u stvari znaci da je OS
jedan nedeljivi entitet.
Dok je u mikrokernelu,
kernel operativnog sistema
je u stvari skup servisa
koji rade razlicite stvari
po uskladenom protokolu
i na taj nacin komuniciraju medusobno.
Zato se GNU projekat mnogo produio,
zato je na kraju doao
u delovima a ne u celini?
GNU Hurd smo zapoceli ne mnogo pre
nego to je Linus zapoceo svoj Linux.
I odlucili smo da napravimo
veoma napredan dizajn
u smislu dobijenih mogucnosti
ali je ispalo da je bilo
veoma teko da se debaguje.
Odlucili smo da podelimo kernel
koji je sve do tada bio jedan program,
da ga podelimo na manje programe
koji bi asinhrono komunicirali,
pomocu poruka.
Problem je bio u tome
to takav nacin programiranja
stvara puno greaka,
koje je vrlo teko otkriti
jer zavise od toga...
da li je ovaj program poslao ovu poruku
pre ili poto je onaj program poslao onu poruku...
Rezultat je bio:
trebale su nam godine da sve to proradi.
Kakva je veza Linuxa sa GNU projektom?
Veza sa GNUom se zasniva na vie nivoa.
Jedan je filozofski stav koji kae
"uciniti svoj izvorni kod slobodnim
je dobra ideja".
Kada je Linus razvijao kernel
nije ga razvijao za GNU projekat.
Radio je to nezavisno.
I objavio ga je nezavisno
i mi nismo uopte znali za to.
Ali neki ljudi koji su znali za to
odlucili su da vide
ta sve mogu da pronadu
kako bi spojili sa kernelom
i napravili citav sistem.
I tako su "njukali" okolo.
i sve to im je trebalo
vec je bilo dostupno.
Pomislili su: "Imamo srece!".
A stvar nije bila tako jednostavna.
Oni su pronali sve delove GNU sistema
kojima je nedostajao samo kernel,
i kada su to sve spojili,
u stvari su Linuxom
popunili rupu u GNU sistemu.
Ali oni to nisu znali.
Bilo je tu mnogo programa
razvijenih od strane
Fondacije za slobodan softver,
i od drugih kojima se svideo Linux.
I tu je bila simbioza izmedu
Linuxa i programa.
Ti programi se na Linuxu
izvravaju istovremeno
i koriste prednost Linuxa kao platformu,
dok Linux koristi prednosti programa
samim tim to moe da ih koristi.
O kojim programima je rec?
Glavni program je GNU C kompajler.
Bez C kompajlera nebi bilo moguce
uciniti Linux ili vecinu
otvorenog napretka mogucim.
Linux koristi OJL,
i ja se slaem sa celom tom
filozofijom koja stoji iza OJL.
OJL nije neto narocito prijatan dokument
ali je to tako zato to nijedan pravni akt
ne moe da bude posebno prijatan.
Koristio sam Linux
od negde kraja 92. ili pocetka 93.
nekih godinu dana.
Pre nego to sam shvatio da
u stvari imam sve to mi je potrebno
da potpuno zamenim Sun radnu stanicu.
Traio sam nacin kako da imam
Unix radnu stanicu kod kuce
u vreme kada smo radili na Sun Spark
stanicama na Stanfordu.
Te maine su kotale oko 7.000 dolara.
Ocajnicki sam eleo da imam
Unix mainu kod kuce!
Kao apsolventi smo mislili
"Eh, kad bih mogao da radim kod kuce,
bio bih mnogo produktivniji,
pre bih diplomirao zato to bih
pre napisao diplomski rad"
Da li je to tacno? Ocenite sami.
Znate mnogo ljudi koji troi svoje vreme
kako bi bili to produktivniji
mogu da zavre svoj rad za jedan dan.
Ponekad je potrebno vie vremena.
I tako sam odlucio da
elim Unix racunar kod kuce.
Saznao sam da mogu da koristim
PC u kombinaciji sa Linuxom.
Za oko 2.000 dolara,
sastavio sam sistem
koji je bio 1,5 do 2 puta bri
od Sun Sparc stanica
koje su kotale 7.000 dolara.
To je jednostavno bilo zapanjujuce.
Imao sam skoro duplo bri racunar,
za trecinu ili cetvrtinu cene.
Sinula mi je odlicna ideja.
Znao sam da ovde postoji
mnogo mogucnosti.
Bila je to prilika da se stvarno uradi
neto bolje nego to je Sun uradio,
a sve uz pomoc
otvorenog koda i Linuxa.
Linux je bio originalni radni naziv.
"Linus" je zbog mog imena,
a "X" je jednostavno
morao da bude dodat.
To je zbog Unixa.
To mora da bude tako.
I... ta se to u stvari dogodilo...
Mislio sam da je previe egoisticno
da ga za javnost nazovem po sebi.
Ali to je bilo
pre nego to sam postao egoista.
Pomislili su da su stavili mnogo
komponenti oko Linux-a
pa su ga zato nazvali
"Linux Sistem"
i nekako se taj termin odomacio.
A rezultati su ti
da sada 10 miliona ljudi koristi
tu varijantu GNU sistema...
GNU/Linux operativni sistem.
A vecina njih to uopte i nezna.
Neki propagiraju da se naziva GNU/Linux.
ta vi mislite o tome?
Odobravate li to ili ne...
Opravdano je ako napravite
GNU distribuciju Linuxa.
Recimo neto kao Red Hat Linux,
ili SuSE Linux, ili Debian Linux.
Zato to ako napravite svoju
distribuciju Linuxa
morate nekako da je nazovete.
Ali Linux uopteno nazivati "GNU Linux"
mislim da je neumesno.
Ucestvovao sam na Fall '93.
Zato to sam poslao kopiju prvog CD-ROM-a
komercijalne Linux distribucije,
koja se zvala Yggdrasi,
proizvodaca Adama Richtera.
A dobio sam kopiju...
jer samostalno piem slobodan softver
dugo vremena, jo od ranih 80-tih.
Bio sam u stvari jedan
od prvih GNU prilagaca.
I bio sam zacuden,
bio sam potpuno zacuden.
Zato to sam bio softverski
inenjer skoro 15 godina.
Radio sam u skladu sa svim
pravilima za koje sam znao
kao npr. kontrolisanje sloenosti,
odravanje male projektne grupe,
paljivo sam upravljao ciljevima.
Linux je trebao da propadne,
ali nije.
Umesto topa, bio je neto prelepo,
i pokuavao sam da shvatim
kako su to uspeli.
Linuxu je za irenje po svetu
racunarskih programera
bila potrebna aplikacija koja bi ga
ucinila neophodnom tehnologijom
No i to je reeno
sa razvojem programa koji
omogucava sloene web prezentacije
Taj program je Apache web server.
"Najjaca" aplikacija Linuxa
nesumljivo je bio Apache web server.
Ako proucite istoriju Linuxa,
razvojna kriva Linuxa i
razvojna kriva Interneta
slede jedna drugu.
Apache web server projekat
zapocet je 1993.
Tada su bili i pocetci
ISP popularizacije
kada je Internet prvo postao
globalna potreba
i kada se pojavila ideja
o Internet poslovanju
a i masovna komunikacija
je postala moguca.
Mislim da je to bila prva aplikacija
koja je ljude navela na razmiljanje
"Ako instaliram Linux
imacu koristi od njega."
Bilo je stvarno zanimljivih
aplikacija na Linuxu.
Dve ili tri godine pre toga,
kada je sve pocelo,
nije bilo prave aplikacije,
u poslovnom smislu,
za one koji koriste Linux umesto NT-a,
sve dok se nije pojavo Apache i
dodatci koji su ubacani u Apache
unapredili Apache.
I ako elite dobro da poslujete,
izgradite serversku "farmu".
Mnogo je isplativije.
Isplativije je
zasnovati je na Linuxu i Apacheu
nego na IIS-u i NT-u
pa cak i ako treba
da potroite vie novca
na obuku zaposlenih kako da se slui time
ili da nadete kolovane ljude.
No, stvarno dobra stvar je u tome
to to znanje nije mnogo skupo
jer postoji mnogo studenata
koji dugo koriste Linux
i vrlo dobro baratuju njim.
Ako pogledate trendovske krive web servera
Apache je najzastupljeniji na tritu,
i sa oko 66%
rui sve pred sobom.
A to je posledica njegove pouzdanosti,
fleksibilnosti i proirivosti.
On radi sve ono to je
webmasterima potrebno.
Kombinacija Apachea i Linuxa
pronala je svoj put do prodavnica.
U osnovi, Apache je postao aplikacija koja
motivie dobavljace Internet usluga
i kompanije koje se bave e-poslovanjem
da izaberu Linux umesto Microsoft Widowsa.
Verovatno se najbolje "vrti" na
Linuxu i na FreeBSDu,
a razlog tome su zajednice
tih operativnih sistema,
koje ucestvuju u razvoju Apachea.
Ove operativne sisteme
dobavljaci Internet usluga
sve cece prihvataju,
a opredeljuju se i za Apache
jer im dozvoljava da rade
mnoge stvari koje im komercijalni
web serveri ne dozvoljavaju,
kao to je mogucnost hostovanja
vie web strana na jednoj maini,
to je, ako ste ISP
i imate 40.000 korisnika
i svi ele svoju licnu web stranu,
veoma bitno za vas.
Jedan od kljucnih faktora
irenja Linuxa
bio je nastanak kompanija koje
su se specijalizovale za distribuciju
i podrku za sam Operativni sistem.
Najpoznatija od tih kompanija
je Red Hat Sofrware.
Red Hat je zapoceo Marc Ewing
dok je radio u IBM-u.
eleo je bolju distribuciju Linuxa,
pa je poceo da radi na tome.
Shvatio je da je vie vremena proveo na
odravanju njegove Linux distribucije
nego to je radio na svom novom projektu.
Tako je zapoceo razvoj svoje distribucije.
Sreo se sa Bob Youngom,
koji je tada vodio kompaniju
ACC Bookstore
koja se bavila Internet prodajom
PC-a sa Unix-om.
Bob je eleo i neto to bi bio
njegov licni proizvod,
a ne samo da preprodaje tude proizvode.
Bio je istinski dobar trgovac.
Mark je znao da mu je potrebna
pomoc u marketinkom nastupu
jer je on bio dobar s tehnicke strane,
i tako su poceli da saraduju.
Poceo sam da radim sa
Rad Hat-om u maju 1995.
zajedno sa Ericom Troanom, ja i on
smo doveli jo dva coveka.
Dolazili smo na posao u stan
u kome je iveo Mark Ewing.
Radili smo na razvoju
jednog dela Red Hat-a.
U tom stanu smo bili
do novembra 1995. kada...
je neka cev u WC-u pukla
i polavila stan kominice
koja je ivela ispod nas
i ona se malo uplaila...
i komije su saznale da u
stanu u stvari imamo firmu
a ne da ivimo u stanu.
Odlucili su da nas izbace napolje.
Trebalo nam je nedelju dana da nademo
nau prvu kancelariju, to smo i uradili
pa smo se preselili na brzinu.
Ponovo smo poceli 1995.
traenjem vodecih firmi,
govorili smo da se radi neto novo.
Da postoji velika poslovna mogucnost
za izradu novog Sun-a otvorenog koda.
Ljudi od kojih smo traili da pomoc
gledali su na to i govorili
"Hej, vi prodajete sistem
a softver je besplatan. To je strano.
Nismo sigurni da u to elimo da
uloimo svoj novac.
Znate, culi smo za druge kompanije
kojima se to nije isplatilo. Bojimo se."
Doao sam u Ameriku tek pre 3 godine,
zato to sam dosta vremena,
6 do 7 godina, bio na
Helsinkom Univerzitetu.
Odlucio sam da je vreme da vidim
pravi svet, ne samo studentski ivot.
Na ovom podrucju uradeno je
dosta interesantnih stvari.
Tako sam odlucio...
da se preselim na drugu starnu sveta,
i pokuam da uspem.
I ispalo je prilicno dobro.
Je l' mislite da ostanete ovde
ili je to samo privremeno?
U pocetku smo mislili
da je samo privremeno,
ali izgleda da se s vremenom
to promenilo u stalno.
Naa najmlada kcerka je
i americki i finski dravljanin,
jer je rodena ovde
a starija govori i vedski i engleski,
tako da...
Sledeci veliki dogadaj,
u koji sam i ja umean bio je
kada sam napisao brouru
"Katedrala i Sajmite".
koja je bila moje miljenje,
moja antropoloka analiza
svega onoga to je pomoglo da
svet otvorenog koda funkcionie.
Tada ga jo nismo tako zvali. I dalje smo
koristili termin "Slobodan softver".
Dakle to je bilo moje tumacenje onoga to je
pomoglo da svet Slobodnog softvera funkcionie
i kako smo bili u mogucnosti da
proizvodimo kvalitetan softver
konstantno kreci sva pravila
softverskog inenjeringa.
U toj brouri, izneo sam razliku
izmedu dva razlicina nacina razvoja
dva suprotstavljena nacina razvoja.
Jednog, koji je konvencionalno
zatvoren na;in razvoja,
koji ja nazivam stil "Katedrale".
U njemu postoji uska specifikacija ciljeva.
Mala projektna grupa je
strogo hijerarhijski organizovana.
Tu su dui razmaci izmedu
izdavanja proizvoda.
Sa druge strane, postoji neto
to se dogada u Linux svetu
gde vlada decentralizacija u stilu
jedan na jedan, poput sajmita,
sa kratkim razmacima izmedu
izdavanja proizvoda
i konstantnim traenjem povratne informacije
od ljudi koji su formalno van projekta.
Vrlo intenzivna povratna veza.
Iznenadujuce je to da
to se due posmatra,
daljinska razmena je u prednosti
nad konvencionalnim
zatvorenim nacinom razvoja.
Ta prednost otvorenog nacina razvoja
u stvari je pobedila,
i dala dobre rezultate.
Razlog zbog koga je Netscape toliko vaan
je taj to je on bio prva veca kompanija
koja je doprinela otvorenom kodu.
Imali smo kompaniju Cygnus koja je
pruala usluge podrke,
ali u stvari nisu imali puno posla.
Netscape je u otvorenom kodu video
nacin za borbu sa Microsoftom,
kome bi ugrozili Internet Explorer,
no nisu eleli da iko drugi koristi izvorni kod,
nisu dozvolili da kompanije saraduju.
Radeci u marketingu, razmiljao sam,
zato ljudi kupuju na softver
i ta ih navodi da odaberu na
softver umesto konkurentskog.
Ipak, nastao je problem,
jer smo vremenom uvideli
da se na softver
takmici sa softverom drugih proizvodaca,
posebno onim kompanije Microsoft.
I kako je vreme prolazilo,
cena naeg softvera je padala
zato to su drugi davali svoj softver
a nisu ga naplacivali
ili su ga naplatili po maloj ceni.
Pravi problem bio je u tome,
da su se oni u stvari bojali
da Microsoft ne napravi monopol
na tritu pretraivaca
koji bi im koristio da
u stvari pokvari
HTTP i HTML standarde
od kojih zavisi web.
A kada bi te standarde zabranili
u stvari bi sklonili Netscape sa trita,
to je u stvari bio nacin
zaradivanja velike love.
Brinuo sam se, da ce s vremenom,
Netscapeovo poslovanje biti ugroeno,
jer nismo imali dovoljno ljudi da uradimo
ono to smo kao kompanija trebali da uradimo
da se na softver odri na tritu.
Netscape je predstavljen javnosti
pocetkom 1998.
Tada uopte nisam znao
da je nastao kao direktan rezultat
toga to su pravi ljudi procitali moju
brouru "Katedrala i sajmite".
"Katedrala i sajmite",
broura koju je napisao Eric Raymond,
imala je vaan uticaj na Netscapeovu
odluku da objavi izvorni kod.
To me je veoma iznenadilo.
Nisam uopte razmiljao
da bih mogao da promenim svet,
cak ni slucajno.
No po miljenju mnogih,
nije samo on uticao na tu odluku.
Neke stvari bile su
planiranje i ucinjene jo pre...
Kao to sam rekao,
Netscape je razmatrao objavljivanje
izvornog koda i pre nego to je
iko cuo za Ericovu brouru.
Na Linux kongresu pocetkom 1997. sam
prvi put javno predstavio brouru.
Jedan od ljudi koji je bio na predstavljanju bio je
Tim O'Reilly iz kompanije O'Reilly and Associates.
Mislio je da je knjiga vrlo zanimljiva
pa me je pitao da mu je dam na
PERL konferenciji koja je odrana
pred kraj 1997. godine
ta se stvarno dogodilo saznao sam kasnije,
iako nisam imao pojma
da je tako neto u toku,
neki ljudi iz Netscapea su culi
za brouru PERL konferenciji
i primenili ideje pomenute u njoj
u svom daljem poslovanju.
Svrha moje broure bila je
dobar izbor poslovanja,
da sa poslovne strane Netscape razmotri
zato treba da objavi izvorni kod.
Ova broura se zvala "Netscapeov
Izvorni kod kao Netscapeov proizvod".
Malo je cudno to to je
naslov sugersao,
po mom miljenju je bilo neophodno
shvatiti da izvorni kod nije samo neto
to se koristi za stvaranje proizvoda
vec neto to je proizvod
sa svim pripadajucim pravima.
Ono to kupci mogu da koriste,
mogu da koriste i drugi ljudi.
Tada sam razmislio kako treba
da izgleda poslovni model
ako objavimo izvorni kod naih proizvoda.
Kako cemo da ih licenciramo?
Kako cemo da prodajemo proizvode
u tom okruenju?
Tada sam obratio panju na
konkurenciju, posebno na Microsoft.
ta su sve spremni da ucine ako bi
mi objavili izvorni kod?
Postoji li neki nacin da iskoriste
na izvorni kod protiv nas?
Koristio sam Ericovu brouru kao primer
kako funkcionie raspodeljeni razvoj,
kako softver moe da se razvija
a da to ne rade samo zaposleni,
nego da se saraduje sa
programerima preko Interneta.
Zato sam stavio referencu
Ericove broure u moju.
Kada je moja broura pocela da krui
ljudi koji su je citali
nali bi referencu Ericove knjige
i dobro je proucili.
Ko je sve ucestvovao u
takvoj odluci Netscapea?
Odgovoran za tu odluku
bio je Jim Barksdale.
I to je kasnije ispalo veoma vano.
Naa velika pobeda, veliki pogodak
koji je oci velikih investitora
usmerio ka nama,
ne zbog mnogo dobronamernih programera,
vec zbog jednog stratega sa vrha
koji je uvideo potencijalnu snagu ove metode i
u stvari preneo tu viziju na
one koji su bili ispod njega.
Kada sam zavrio brouru, prvi
primerak sam Marku Andressenu,
koji je suosnivac Netscapea,
i u to vreme je bio
u glavnom menaderskom timu Netscapea.
Mark je tada dao primerke nekolicini
ljudi iz menadmenta Netscapea,
ukljucujuci i Jima Barksdalea.
Nisam siguran kada su Jim
i ostali glavni menaderi
doneli konacnu odluku.
Mislim da je bilo pocetkom januara.
Netscape je odlucio da
izvorni kod objavi 22. januara,
u isto vreme kada je odluceno da
izdaju besplatnu verziju Communicatora.
Kada je Netscape odlucio
da objavi izvorni kod,
slicni ljudi su se probudili,
primetili i rekli
"Moda stvarno ima neto u toj ideji
da se objavi izvorni kod
i da se razvija sa ljudima van kompanije."
Tako je Netscapeova odluka skrenula panju
javnosti na ideju o Slobodnom softveru,
koji je postao poznat kao Open Source,
i bitno skrenula panju na
Linux operativni sistem,
koji je u tom trenutku bio najistaknutiji
primer softvera otvorenog koda.
Ovo je naa prva kancelarija,
Mountain View, California.
Ovde smo preli pocetkom 1995.
Povrine je 4000 kvadratnih stopa.
Bilo nam je neverovatno da imamo
kompaniju u svojoj kancelariji.
Evo zato je ovo mesto tako vano.
Ovo je mesto na kome je
smiljen termin "Open Source".
Ako dodete u efovu kancelariju
i kaete "Slobodan softver",
reakcija na koju cete naici ako imate srece
bila bi otprilike ovakva:
"Hmm, hmm, Slobodan softver, mora da
je jeftin, loeg kvaliteta, nekoristan."
Ako nemate srece i ako je ef cuo za
Fondaciju za slobodan softver
i napade na njih,
bez obzira kakvi su
vai stavovi u vezi toga,
reci ce vam: "To je gubitnicko trite,
rukovodstvo ne vidi nita u tome."
Tako je Eric Raymond
znao da postoji problem.
Zvali smo to Slobodan softver
ali su mnogi termin "slobodan" (free)
pogreno protumacili kao "besplatan",
mislili su da ne mogu da ga
prodavaju i tako zaraduju od njega,
to je upravo pogrean koncept.
eleli smo da se zadrimo na ideji da je
softver otvoren i izvorni kod dostupan.
Veoma vane cinjenice.
Imali smo sastanak u kancelariji VA
na Mountain Viewu, Eric,
ja, Christine Peterson sa
Foresight Instituta i jo neki ljudi.
Christine Peterson je bila prisutna
preko telefonske veze...
Isto kao i Jon "Mad dog" Hall.
Prisustvovao je i Todd Anderson,
koji je kasnije neko vreme radio za SuSE.
Takod ei Sam Ockman
koji danas vodi Penguin Computing.
U to vreme on je bio zaposlen u VA.
Smislili smo tako koncept
Otvorenog koda,
pozvali smo Linusa
i pitali ga da li se slae sa time.
Bio je zainteresovan, svideo mu se.
U stvari smo izmislili neto to je
zamenilo "Slobodan softver".
To je bio pocetak Otvorenog koda.
Kako ste izabrali naziv "Open Source"?
Znate, mislim da je Christine Peterson
bila ta koja je u stvari smislila taj naziv.
Potovali smo ideju da je izvorni kod
objavljen i da je otvoren.
Bilo je mnogo predloga.
Poto su prethodna tri sagovornika
govorila o pokretu Izvornog koda,
smatram da treba pomenuti i
Pokretu za slobodan softver.
Pokret za izvorni kod je fokusiran
na prakticne prednosti
koje se dobijaju organizovanjem
udruenja korisnika
koji mogu da saraduju na razmeni
i poboljanju softvera.
Potpuno se slaem sa time.
Razlog zbog koga imam drugaciji stav
i to sam u Pokretu za Slobodan softver
pre nego u Open Source pokretu,
je taj to verujem da postoji neto
mnogo vanije od samog uceca.
Ta sloboda koja nam omogucava saradnju
sa drugima, da imamo udruenja...
je bitno za kvalitet naeg ivota.
Vano je da imamo zdravo okruenje
u kome moemo da ivimo.
A to je po mom miljenju mnogo vanije
nego imati mocan i pouzdan softver.
Ali mislim da se neki ljudi u
Pokretu za slobodan softver...
boje komercijalizacije.
A znate da je disident osuden na neuspeh.
Ja mislim da je
komercijalizacija veoma bitna.
elimo da softver bude potovan,
i radim sa Richardom Stallmanom
koji je zacetnik Slobodnog softvera,
zdravog razuma, i stvarno ne osecam
da medu nama ima filozofskih razmirica,
mene kao autor Open Sorce definicije
i njega kao pokretaca organizovanog
pokreta Slobodnog softvera,
osim jednog. Richard misli da svaki
softver treba da bude slobodan,
a ja mislim da treba da postoje
i slobodan i ne-slobodan softver.
To je jedina razlika u naim miljenjima.
Jo pre toga smo zakljucili da je potrebna
definicija, neka vrsta nacrta licence
za definisanje termina "Open Source".
Tako je nastao dokument koji smo nazvali
"Open Source definicija".
To su izvodi iz Debian Free Software prirucnika
koji je originalno napisao Bruce Parens.
Ja sam napisao originalni koncept toga,
diskutujuci mesec dana sa
Debian programerima.
Debian je Linux distribucija
a taj koncept slui kao
smernica za njihov projekat.
Eric i ja smo odlucili da preimenujemo
ono to smo napisali za Debian
u Open Source definiciju
i mogu da kaem da je Open Sorce softver
koji sa sobom nosi devet pravila
sadranih u u Open Sorce definiciji.
Prvo pravilo je slobodna distribucija.
Slobodno ovde ne znaci besplatno
vec oznacava liberalnost.
Slobodno moete da raspodeljujete
svoj softver nekome drugom
i nepostojanje cene je sporedni efekat.
Moete to da naplatite ili ne.
Drugo pravilo je da se distribuira
i izvorni kod
tako da svako ko eli moe da ga promeni.
Ako je program za PC
moe da se preradi za Mac.
Trece pravilo je mogucnost postojanja
Izvedenog projekta, to znaci
da ako neko unapredi va program
onda on moe da distribuira
rezultat unapredenja.
Cetvrto pravilo je Integritet
autorovog izvornog koda.
To zanci da autor moe da
odrava svoj izvorni kod
a ako ga vi menjate
onda morate taj program
da nazovete drugacije,
ili jasno oznaciti vae izmene
tako da se one ne odnose na originalnog autora.
Sledece pravilo je da nema
diskriminacije pojedinaca ili grupa.
Primer koji cesto koristim za opis ovoga je:
ne smete da zabranite ni klinici za abortus
ni aktivistima protiv abortusa da koriste softver.
Nema diskriminacije ni na jednom podrucju
to znaci da softver moe da se koristiti
kako u komercijalne,
tako i u edukativne svrhe.
Licenca mora da bude prenosiva.
Drugim recima
moram da imam mogucnost da
licencu dam nekome drugom,
tako da licenca i dalje vai
i ako taj neko da softver trecoj osobi.
Licenca ne sme da ogranicava proizvod.
Drugim recima
ako distribuiram svoj softver na Red Hat sistemu
licenca ne moe da zabrani
da taj isti proizvod distribuiram
na SuSE ili Debian sistem.
Licenca ne sme da se mea u drugi softver
tako da ako distribuiram moj program na CD
sa nekim drugim programom
licenca ne moe da zahteva da taj
drugi program mora da bude slobodan
inace moj program ne moe
da se distribuira zajedno sa njim.
Uz ta pravila
u Open Source definiciji
nalazi se i popis licenci koje smo prihvatili.
To su one koje smo zapoceli
kada je Opta javna licenca
bila primer za mnogo toga,
to je slucaj i sa Open Source definicijom
u BSD licenci
zato to je softver za BSD sistem
bio preteca Linuxa.
Sledece to se dogodilo
bilo je da su prodavci baza
podataka izgubili korak,
to se dogodilo oko tri meseca pre
nego to sam ocekivao,
negde krajem jula i pocetkom avgusta
jer aplikacije Oraclea, Sybasea i ostalih
kljucnih proizvodaci baza podataka nisu
bile kompatibilne.
Zato je to tako vano?
Zato to smo tacno znali
kako ce da se razvija prica o Open Sourceu
posebno kako ce da se razvija Linux,
a nismo dobili nikakva obecanja
od nezavisnih proizvodaca softvera
da ce te aplikacije da prilagode
naim platformama.
Bio sam vrlo zabrinut,
smatrao sam da smo u ranjivom periodu
od kad smo najavili kampanju izvornog koda
i kada su proizvodaci baza podataka
izgubili korak.
To je bio trenutak kada je
kulminiralo neprijateljsko delovanje
Microsofta i drugih softverskih
kompanija zatvorenog koda,
trenutak kada...
je ozbiljan marketinki korak
mogao da nas sahrani.
Ali jednom kada su proizvodaci
baza podataka krenuli
to je otvorilo put za druge ISV-je
i pokrenulo efekat snene lavine.
Otprilike svakih 6 meseci
odlazio bih kod investitora
predstavljao im nove brojeve
koji pokazuju da sve vie ljudi koristi Linux
i da se prikljucuju novi ljudi,
novi korisnici,
pokazao bih nau listu korisnika,
a naa lista korisnika je
postajala sve impresivnija.
Poceli su da se pojavljuju
kompanije kao to je Cisco,
dot-com kompanije
su se pojavljivale na naoj listi korisnika
a potencijalni investitori su
nastavili samo da gledaju
i da govore
"Ne moemo da se uputamo u to"
Napokon, na naslovnoj strani Fortune-a
je osvanuo Linus
Neto se dogadalo sa Open Sourceom
Od tada investitori vie nisu mogli
da ga ignoriu,
pozlilo im je od sluanja o Linuxu na sve strane
I ja sam im dojadio
pokazujuci im ga skoro svake nedelje.
I tada su odlucili da je vreme za investiciju,
jer se neto deava.
Najavio sam Open Source svetu na Internetu
Zapoceo sam dosta... administrativnog posla
oko pokretanja Open Source inicijative
i cini mi se da sam, posle 6 meseci,
sve vreme citao reci "Open Source"
po novinama
i bio sam potpuno zapanjen.
Godinu dana kasnije
Microsoft je govorio o izdavanju
nekog izvornog koda
i neko od novinara je pitao Steve Ballmera
da li ce taj kod biti Open Source
a Steve Ballmer je rekao,
"Open Source je mnogo vie
od samog izdavanja izvornog koda"
Shvatio sam da je on procitao
i shvatio moj dokument
i da sada govori novinarima o njemu.
E sad, ako ste samo tip na netu
kojem to uopte nije posao
i napiete clanak
koji se proiri svetom
i godinu dana kasnije
podpredsednik Microsofta prica o tome
mislili bi da ste na opijatima, zar ne ?
Ali to se stvarno dogodilo!
Lokalne grupe korisnika (LUG)
su vie od pukog
povezivanja drutva u mree,
upoznajuci ljude sa problemima
i delujuci kao neka vrsta udruene podrke
za ljude koji, na primer, nisu u mogucnosti
da placaju komercijalnu podrku.
Ono to koju rade na tom planu
na primjer, je to rade sledece.
Mislim da jednom mesecno
imaju install okupljanja, to znaci da
ljudi koji imaju problema sa instalacijom
Linuxa na svoje maine
ili imaju neke probleme, mislim
moda su instalirali Linux
ali ele da postave mreu na specifican nacin,
mogu da donesu svoje racunare
na to okupljanje korisnika.
Tamo ima mnogo ljudi koji su
spremni da pomognu,
koji su se ranije moda vec sreli
sa takvim problemom.
Znate, ne ide sve glatko.
Prvo sam pokuao sam. Imao sam problema.
I tako sam doao na ovaj Install Fest gde
okupljaju svi gurui.
Nadam se da cu imati vie srece kod instalacije.
Umesto slanja e-pote, ili
pisanja po diskusionim grupama na Internetu
i ponekad cekanja i po nekoliko dana na odgovore,
lake je doci ovde i pronaci druge ljude
koji bi mogli da znaju neto o vaem problemu
i koji mogu da vam pomognu.
I u roku od nekoliko sati
imate instaliranu mainu.
Prvo sam hteo da ga instaliram
na moj laptop
pa sam pretraivao po netu
i pronaao sam gde mogu da pitam za pomoc.
I sada sam ovde
jer pokuavam da stavim Linux
na ovu malu mainu.
To je Toshiba Libreto.
To nije ba najlake da se uradi
jer je ovo cudna stvarcica, dakle...
Ima li ovde stolica?
Mislim da su zbog pravosuda
ljudi postali svesni cinjenice da
u najmanju ruku treba da potrae
alternativu Microsoftu.
I moda Microsoft ipak nije americki san.
Takvu vrstu promenjene percepcije
moete vrlo lako da uocite,
ljudi uzimaju Microsoft zdravo za gotovo
i moda jo uvek kupuju Microsoft
ali su barem
vie svesni problema.
Microsoft zapravo koristi Linux kao odbranu.
Iskoristili su Linux kao osnovu potvrde
da ne dre monopol
jer bi Linux ustvari
mogao da ih skine sa trona u svakom trenutku.
To je bio vrlo ingeniozan argument,
potpuno zavaravajuci
zato jer nije
odgovarao na optubu
da su pre bili ukljuceni u
manipulaciju i ta ja znam ta sve jo.
Bilo je to lukavo od njih.
Ali sudija to nije prihvatio.
Mi u Linux zajednici se vie brinemo oko toga
da Microsoft postane problem,
u decembru '98. se pojavio clanak
na Slashdotu
gde je neki lik Matt istakao da...
je gospodin u Australiji uspeo da dobije
povracaj novca
za nekoricenu kopiju Windowsa
koju je dobio sa racunarom.
I on je proglasio 19. januar,
da li je bio januar?
Ne, bio je februar. Izvinite,
19. februar...
proglasio je 19. februar za
Windows Refund Day.
I sve je ohrabrio da odu
kod proizvodaca racunara,
i vrate svoje nekoricene kopije Windowsa...
kao to je bilo navedeno u licenci.
Vano je prisetiti se da
u samoj licenci pie da
moete dobiti povracaj novca
ako ne koristite softver
i da je proizvodac po zakonu
u obavezi da to ucini...
ili je obavezan po ugovoru.
Saznali smo da ako pozovete te proizvodace,
oni uglavnom kau...
"Mali, prestani da nas uznemirava!"
i spuste vam slualicu.
Mi nismo ustvari hteli da otkrijemo
svoju lokaciju,
ili gde cemo da se sastanemo, sve do...
do zadnjeg trenutka.
Uradili smo to, da se ljudi sastanu
na mestima koje smo mogli da kontroliemo,
u razlicitim gradovima.
Ja sam bio erif San Josea,
i mislim da si ti, Nick, bio...
Ja sam bio..., Rick Moen i ja
smo bili u San Franciscu.
Tako je.
Tamo smo imali karte i delili smo ih
svakome ko je dolazio.
Pa, ustvari smo se sastali kod lokala Denny's.
To je malo van granica Foster Citya.
Foster City gradskih granica,
to je znacilo i van ovlacenja
policije Foster Citya,
a to je znacilo da bi svaki incident
koji bi se dogodio na mestu okupljanja
spadao pod ovlacenje San Matea.
I ako bi nam rekli da se razidemo, mi bi im rekli:
"Pa dobro onda, idemo u Foster City. Ajd zdravo!"
To je Dukes of Hazzard metoda
izbegavanja pandura, pa...
Ustvari, marirali smo s druge strane ove zgrade.
Marirali smo uokolo i do parkiralita
koje se nalazi tamo gore,
i tamo je Microsoft organizovao prijem za nas
sa picima i velikim znakom na kojem je pisalo...
"Microsoft eli dobrodolicu
Open Source zajednici."
Kamere lokalnih vesti su snimile
Erica Raymonda sa predstavnikom Microsofta.
Microsoftova je prica bila uglavnom ta da...
...to nije sporno pitanje za Microsoft
nego za OEM.
I zato bi svi morali da se vrate do naih
proizvodaca i ponovo pokuaju
da dobiju povracaj novca od njih.
Odgovorili smo im govoreci, znate,
da smo vec pokuali i da to nije moguce,
sada Microsoft treba neto da preduzme.
A oni su samo ponavljali jednu
te istu recenicu, ponovo i ponovo...
"Morate da idete do OEM proizvodaca
i traite povracaj novca od njih."
Imali smo oko 150 ljudi, od kojih je
verovatno polovina imala transparente i sl.
Zapravo, zavrili smo upravo ovde
u ovom dvoritu.
Prvo smo se okupili napolju,
razliciti ljudi su slali grupe, ljudi iz
FreeBSDa su poslali nekoliko momaka.
Eric Raymond i Chris su pokuali da odu gore.
Odblokirali su nam lift.
Gde su bile kancelarije?
Kancelarije su bile na devetom spratu.
Dobili smo veliku medijsku panju.
I smatramo da je zbog toga
Toshiba omogucila kupovinu laptopa
bez operativnog sistema na njemu.
Dakle, to je mala pobeda, ali...
Cak i sada, kompanije poput IBM-a i...
i mnogi drugi proizvodaci racunara
vam dozvoljavaju
da kupite racunare koji nemaju
instaliran Windows.
Kada sam kao klinac iao u kolu
ucitelji su pokuavali da nas nauce da delimo.
Govorili su da ako ponesete 505 sa crtom,
i ne moete da ih pojedete sami,
morate da ih podelite sa ostalom decom.
Ali sada administracija govori da bi ucitelji
trebali uciti decu da kau "da" licenciranju.
Ako donese neki softver u kolu,
"Oh! Ne, nemoj da ga deli...
deljenje znaci da si pirat,
deljenje znaci da ce da zavri u zatvoru."
To nije nacin na koji drutvo treba
da funkcionie. Potrebna je dobra volja,
spremnost da se pomogne drugim ljudima
barem onda kada to nije preteko,
zato jer je to osnova drutva,
to je osnovni izvor,
zbog koga imamo drutvo umesto dungle.
ta sa time to ljudi govore da ako
imate rairenu pirateriju i
eliminiete motiv profita i...
...i kreativan rad, softver nece...
Kao prvo,
ljudi ostvaruju profit razvijajuci
slobodan softver,
ali sloboda za stvaranje zajednice je vanija.
Ljudi obicno misle,
to se tice Slobodnog Softvera...
Pa, buduci da se od vas ocekuje da delite
i da to radite zbog dobre volje,
ne lici li to na komunizam?
ta vi mislite ?
Potpuna besmislica,
vrlo me ljuti kad ljudi to rade!
1989, komunizam bi ustvari bio kompliment.
Rec koju su ljudi tada upotrebljavali
je bila "lud".
Ja elim da upotrebljavaju kapitalizam.
Komunizam je ideologija
koja ljude prisiljava da dele.
Ako ne delite, strpaju vas u zatvor ili ubiju.
1990. nas je posetio direktor instituta
na moskovskom univerzitetu.
Ja sam ga, ustvari, video u Helsinkiju
pre 2 nedelje.
ali, uglavnom, on je doao,
a i Richard Stallman mu je predloio
da poseti Cygnus,
jer je eleo da shvati kako model
Slobodnog Softvera
moe da se upotrebi za stimulisanje
preduzetnickih inovacija u Rusiji.
Bili smo nekako tajnoviti
oko naeg poslovnog plana,
zato jer nismo bili ba sigurni
da ce da funkcionie.
Nismo eleli da ispadnemo glupi ako propadne.
Ali ja sam bio vrlo, vrlo otvoren sa njim.
Cim sam mu vie pricao,
tim je vie ovako klimao glavom,
i napokon sam ga pitao "ta nije u redu?"
A on je odgovorio "Ovo previe zvuci
kao komunizam da bi uspelo u Rusiji."
Ide na Gulag i zavri u masovnoj
grobnici sa metkom u potiljku.
Open Source nije komunizam
zato jer ne prisiljava ljude.
Carl Marks nije izmislio pomaganje komijama.
Nije komunisticki imati zajednicko vlasnitvo,
zajednicka vlasnitva su postojala mnogo
pre komunizma kao filozofija vlade.
Postoje mnoga zajednicka dobra
u naem ivotu.
Na primer, vozimo se autoputevima,
to je neto to se odrava zbog opteg dobra.
Etiketiranje naeg poslovnog modela
ustvari znaci da je promaena sutina.
Bilo da je komunisticka, ili kapitalisticka,
etiketa nije vana. Pravo pitanje je
koliku vrednost moete da postignete,
koliko je posao promenljiv,
kakve probleme, kakve inovacije
moete da podrite?
I onda, kako god to elite da etiketirate,
to ostaje na vama.
Revolucija postaje ono primarno.
Mnogi ljudi to opisuju kao
"Linuxova oprotajna urka"
Linus Torvalds se samo nasmejao na to,
rekao je, "ta, zar je Linux gej?"
Ali su neki govorili
Da, kao na prvu loptu.
To je bilo kad su se...
bogovi Linuxa i hakeri sastali.
10. avgusta 1999. u 15 sati,
Linus Torvalds je objavio
ciljnu adresu u LinuxWorld.
Gomila od 6000 ljudi je pocela
da se okuplja od 12 u podne.
Dame i gospodo, Larry Augustin...
Clan konferencije LinuxWorlda i
predsednik i CEO Linux Systemsa
Oni moraju da aplaudiraju, placam ih za to.
Hvala svima to ste doli,
izgleda da za sada sve ide po planu.
Samo trenutak, pokuacu da izbegnem svetla.
Mislim da jo uvek ima mnogo ljudi,
iako je ovo drugo izlaganje,
mislim da jo uvek ima mnogo ljudi,
koji ba ne shvataju...
...ta je to tako uzbudljivo oko Linuxa.
Do nas je veliko izlaganje,
sa velikim izlobama i svime,
ali ovi ljudi tu najvie doprinose,
a ne te kompanije.
Sledecu osobu znam da svi znate,
zato ne treba nita da kaem kao uvod.
Dame i gospodo, predstavljam vam
Linusa Torvaldsa!
Linus
Hvala.
Smirite se.
Smiiiirite see!!!
Recite "uuuuu".
Da.
Ne elim da odrim jedan od mojih
uobicajenih govora
jer mislim da su dosadni.
Verovatno i vecina vas smatra da su dosadni
jer ste ih culi vec 10ak puta.
Nakon tehnickih novosti, pokuacemo...
...da odgovaramo na pitanja 5000 ljudi,
ili koliko vas vec ima.
to moda nece da uspe,
zato jer je neko od tih 5000 ljudi
jako glasan.
Ali jedno cu da uradim,
ono to uvek radim u svojim govorima
je zahvala.
elim da potvrdim cinjenicu da...
...ocito nisam bio sam u izradi Linuxa.
RHAT IPO: 11. avgusta 1999.
Red Hat Software je postala prva
Linux kompanija koja izlazi u javnost.
Red Hat porastao za 228%
to je IPO koji su svi cekali.
Oni, svakako, spadaju u Linux
operativni softver.
R-H-A-T, znam.
Sve to sam danas dobio,
su komentari o tome kolika
je cena deonica.
Bila je na 41, na 42, na 47,
na 53, na 51...
Svaki racunar, koliko vidim ovde
je usmeren na e-trade racune ili
brokerske racune, oni znaju cenu Red Hata.
Ne mogu da verujem!
47
Upravo sam cuo 53.
O covece.
Cekaj, nisam kupio.
Nisi kupio?
Ne, ne, nisam kupio.
Trebao sam da kupim, ali
Ne, ne, to je odlicno...
ako je... ako je...
Vi ne znate?
Pa, znate...
To to je Red Hat uspean znaci da
legitimira Linux, tako da nam je
lake da izademo na trite.
Rob Malda (CmdrTaco) ...
...na Red Hat IPOu
Nekako je sve bilo pomalo podeljeno.
Postoji dosta ljudi
koji su poprilicno "hardcore",
i oni su na neki nacin uvredeni
znate, jer puno rade, a ustvari
ne dobijaju...
...moda njihov deo kolaca.
Nekima to smeta.
I znate ono
to vidite na mnogim dopisnim drutvima
ili procitate na Slashdotu...
"Ovaj tip je stvarno ljut jer
nije dobio ansu da...
dobije deonice Red Hata...
...nije dobio ansu da dobije posao
u nekoj firmi.
Ali okantana istina je ta da,
vecinu tih "hardcore" tipova nije
toliko briga.
Oni su drugaciji.
Oni piu taj kod zato jer im je potreban.
Pozivamo Richarda Stallmana
koji je osnivac fondacije za Slobodni softver
i Tim Neya, koji je generalni direktor.
Tako. heheheheheheheheh
Ah, tu je.
Riharde, video sam da si snimao
na Linuxovoj konferenciji u Parizu
ali nisam imao audio snimke.
Bi li dodao audio na njihov...
video strim sledeci put?
Uh... ja nemam kontrolu nad time.
Na alost, to moe da se uradi samo sa
ne-slobodnim softverom.
Urucicu ti nagradu, i prije
nego to kae
Tim i ti cete da pridrite ovaj simbol donacije
Fondaciji za Slobodan softver.
Pa, dogodile su se vrlo ironicne stvari,
ali nita ne moe da se meri sa ovim.
Davanje Linus Torvalds nagrade
Fondaciji za Slobodan softver
je kao davanje Han Solo nagrade
pobunjenicima. (smijeh)
Vidite, neki od vas ne shvataju
koliko daleko ide ta analogija.
Ali ustvari, dozvolite mi da vam
kaem kako smo dospeli ovde.
Vidite, dogodilo se to da,
ako ste eleli da koristite racunar
pre 15 godina,
to ste jedino mogli pomocu
vlasnickog softvera,
softvera koji deli i pokorava korisnike.
A vecina ljudi...
mnogim ljudima se to nije svidalo,
ali nisu imali alternativu.
Ali neki od nas su odlucili
da naprave alternativu.
I rekli smo da cemo da razvijemo
slobodan operativni sistem,
slobodan softverski operativni sistem
koji ce korisnicima da da slobodu
dok koriste racunare.
Puno ljudi je reklo,
"Pa, to je dobra ideja,
ali je preteko, nikad necete da uspete,
i zato ne elim da ucestvujem,
ne verujem da cete da uspete."
Ali, na svu srecu, nisu svi tako govorili.
Znali smo da cemo vremenom
da zavrimo kernel.
Ali kako to vec ide,
neko drugi je uradio bolji
kernel pre nas.
Ranije smo imali optu strategiju
privlacenja panje na vanost slobode
koju imaju ili nemaju kada
koriste racunar.
ta moemo da uradimo u vezi toga?
Koliko se meni cini,
jedini moguc nacin da ta strategija
ponovo proradi
je da, proirimo glas da je operativni
sitem koji koristite ustvari GNU sistem.
Donekle modifikovan, naravno.
I kad ljudi to budu znali,
videce razloge zbog kojih
smo razvili ovaj sistem.
Razmislice o tim problemima.
I neki od njih ce shvatiti da se slau.
Zato i traim ljude da kau ostalima
da je ovo GNU sistem.
To je kombinacija GNUa i Linuxa,
zato moemo da ga zovemo GNU/Linux.
Dakle, Larry, kada si pre 8, 9 godina
bio na Stanfordu tokom studija
jesi li ikad pomislio da ce
da se nade u ovoj poziciji?
Ne.
alu na stranu.
Ne, nisam imao pojma, stvarno.
ta si mislio, ta ce da bude
kada zavri doktorira?
To je dobro pitanje,
stvarno nisam imao neku ideju, mislim...
...evo nas ovde, na ovom velikom spratu.
Ima ljudi koji luduju zbog Linuxa.
Sinoc se 6200 ljudi zbilo u prostoriju
da vide Linusa.
Evo nas ovde sa,
svim tim velikim prodavcima.
Jednostavno... nemate pojma
da ce tako neto da se desi.
Mislim, to je samo taj mali operativni
sistem kojim smo zadovoljni,
za koji je malo ljudi marilo, znate.
Mislio sam da cu da pokrenem
mali savetodavni biznis.
I odjednom sam ovde,
sa ovom velikom predstavom.
To je jednostavno neverovatno.
Mislim, pre godinu dana, mogli ste
da kaete da ce ovo da bude spektakl.
I svi prisutni govore,
"Znate da je prole godine
bilo spektakularno,
hoce li tako da bude i ove godine?"
Onda ih podsetite,
"Prola godina je bila pre samo 6 meseci."
A oni kau "Oh, vreme je za Linux".
Prema IPOu
stigli smo u San Diego u sredu uvece.
U cetvrtak ujutro smo se sastali smo se
sa investitorima u Sad Diegu.
Odleteli smo u San Francisco,
proveli sredu popodne upoznajuci se sa
investitorskim firmama u San Franciscu.
VA Linux je izabran, njegove deonice
ce poceti da se prodaju 9. decembra 1999.
a, na IPOu u cetvrtak ujutro
ce nae deonice biti javno prodavane.
Dobro je to smo zavrili sa San Franciscom
jer smo sledeceg jutra mogli da odemo dalje
da bi prisustvovali javnoj aukciji.
A poto je San Francisco dosta
blizu kompaniji i naim porodicama,
mogli smo da ih pozovemo da nam
se pridrue u prvoj prodaji.
I tako sam pozvao svoju suprugu a,
pozvali smo i Linusa i Tove,
i mnoge druge prijatelje i kolege koji su
radili u kompaniji da nam se pridrue.
Kad god pozovemo Linusa i Tove,
oni imaju dvoje male dece,
a ja imam kcer Andreu.
Mi uvek povedemo i decu sa sobom
pa smo otili do trgovackog sprata
sa svim tim prodavcima i jo
s tom trogodinjom decom
koja trce naokolo jureci jedno drugo
po spratu.
Linus i ja smo uli i popeli
se do trgovackog sprata
i svi su bili vrlo uzbudeni.
I stalno smo ih zapitkivali
"Kako ide? Je li sve u redu?"
a oni bi odgovorili,
"Oh, znate, vrlo smo uzbudeni,
mislimo da sve ide kako treba.
Necemo, necemo da kaemo,
necemo da ureknemo."
Uli smo unutra i tu je bio veliki
TV na kojem se prikazivao CNBC.
Na nae iznenadenje tema dana je bio Linux.
Sad imamo IPO koji ce da krene danas.
Kad kaem da krene, onda ce i da krene.
Procene koje cujem su zaprepacujuce.
Ali prati VA Linux Systems.
Krenuce danas u 12:40.
Simbol je L-N-U-X.
Dobavljac velikog niza kompjuterskih
servera i radnih stanica,
posebno dizajniranih za Linux
operativni sistem.
Originalni raspon ovog IPOa je bio
od 11 do 13 dolara, od 21 do 23 i od 28 do 30.
Procenjeno na 30, a predvidanja koja sam
nacuo ne elim da ponavljam
jer jo nisu potvrdena.
Ali ako su istinita, poludece kad
deonice pocnu da rastu u 12:40.
Okrenuo sam se ka Linusu i rekao
"Jesi li ikad pomislio,
da ce uetati ovde jednog dana, a
Linux ce biti glavna tema na CNBC?".
a Linus rece na svoj aljiv nacin
"O, apsolutno!".
Tako smo uli unutra i oni su nam pokazali
kako pristiu narudbine za kupovinu i prodaju.
i to je neverovatno.
Gledali smo u brojeve kao to je
320 dolara, 340 dolara po deonici.
A ja sam u totalnom oku.
A zna da je to 10 puta veca cena
od ponudene. Bilo je neverovatno.
I secam se da me je Linus kao
tapao po ledima govoreci,
Opusti se..." i bilo je
vrlo uzbudljivo to videti.
Bili smo, to je bilo zacudujuce,
bili smo zaprepaceni.
Bili smo srecni to smo mogli
da se vratimo u kancelarije,
poto smo bili u San Franciscu mogli
smo da se vratimo u VAove kancelarije
da, da bismo videli sve u kancelariji za IPO.
Kad smo se vratili, imali smo uh,
svi su bili veoma uzbudeni.
IPO je neverovatno dobro proao.
Napravili smo urku.
Interesantno, dok smo slavili
bilo je dosta ljudi koji su jo uvek
pokuavali da rade.
Secam se upozorenja "Tie malo!",
"Telefoniramo!", "Mi radimo!",
dok smo, dok smo ili u kancelarije.
Napravio sam sajamsku prezentaciju
za zaposlene u kancelariji,
tako da dobiju ideju o tome
ta smo govorili investitorima,
i da razumiju tocno to smo napravili za njih.
Ali opet je vest dana VA Linux, koji je
porastao 766% od 235 dolara do 265.
Sue, najbolja osoba za rad na IPOu ikad.
Evo, Sycamore Networks je procenjen na
38 dolara, i porastao je na 270 dolara.
E to nije nita. I usput...
ta misli o potencijalnom bogatstvu
od bilion dolara koje se stvara
od tvoje ideje, a ne moe
da ga podigne odmah?
Pa, da nisam napravio Linux
pristupacnim, mislim
ne bih, ionako, dobio nita
novca ni na taj nacin.
Mislim, to je situacija u
kojoj ne moe da izgubi.
Uh, sama cinjenica da postoji mnogo
komercijalnih kompanija
znaci da ima mnogo Linux ljudi koji su
navikli da rade na Linuxu, onako sa strane.
A sada su i placeni jer rade to to vole da rade.
A to mi pomae u tom smislu da sam
ionako i hteo da rade na Linuxu.
Ceo GNU projekat je ustvari jedan veliki hak.
To je jedan veliki cin subverzivne,
razigrane osvecenosti,
da bi se drutvo promenilo na bolje, jer sam
zainteresovan jedino da ga promenim na bolje,
ali na pametan nacin.
Zdravo, mi smo GNU/Stallmans, a ovo je
"Pesma o Slobodnom softveru"
Pridruite nam se i delite softver;
Bicete slobodni, hakeri, bicete slobodni.
Bicete slobodni, hakeri, bicete slobodni.
Mnogi moda imaju gomile novca,
To je istina hakeri, to je istina.
Ali ne mogu da pomognu svojim komijama;
To nije dobro, hakeri, to nije dobro.
Kad budemo imali dosta slobodnog softvera
Na raspolaganju, hakeri, na raspolaganju,
Odbacicemo te prljave licence
Pridruite nam se i delite softver;
Bicete slobodni, hakeri, bicete slobodni.
Pridruite nam se i delite softver;
Bicete slobodni, hakeri, bicete slobodni.
O, bicete slobodni
Ja cu vam pokazati.
Da cete biti slobodni.
Ja cu vam pokazati.
Da cete biti slobodni.
Da cete biti slobodni.
Adaptacija srpskog prevoda
Aleksandar Uroevic - urke@users.sf.net
(koriceni hrvatski i engleski prevodi)
Udruenje korisnika GNU/Linuxa Kragujevac
http://uklk.urosevic.net