0:00:03.960,0:00:05.980 PREKLAPANJE GLASOVA 0:00:11.640,0:00:16.140 To je Divov Nasip na sjevernom[br]vrhu Sjeverne Irske, 0:00:16.240,0:00:19.860 i on je poznat po ovim čudnim,[br]otrim stijenama. 0:00:25.600,0:00:29.900 Ima ih 40.000 naguranih u ovom[br]su malom području obale. 0:00:31.120,0:00:35.420 Ono to ih čini toliko upečatljivim je[br]da su one tako pravilne, tako jednostavne, 0:00:35.520,0:00:40.180 da se jednostavno ne čini da pristaju[br]u ovaj surovi prirodni okoli. 0:00:45.920,0:00:49.860 Zagonetka ovih[br]esterostranih stijena je nadahnula 0:00:49.960,0:00:53.020 pisce i skladatelje. 0:00:55.760,0:00:59.340 Ali njihova čudna[br]ljepota je samo početak priče. 0:01:00.720,0:01:04.540 Budući da to kamenje govori[br]o skrivenoj geometrijskoj snazi 0:01:04.640,0:01:07.980 koja podupire i proima[br]cijelu prirodu. 0:01:14.280,0:01:16.740 I ako mi moemo otkriti tu silu, 0:01:16.840,0:01:20.860 to će nam pomoći da objasnimo[br]oblik svega... 0:01:20.960,0:01:24.740 od najmanjih mikroba,[br]do konstrukcije tih kamenja 0:01:24.840,0:01:26.940 i stvaranja samog svijeta. 0:01:42.536,0:01:45.856 KOD 0:01:53.582,0:01:56.502 OBLICI 0:01:59.680,0:02:02.300 Kao matematičar, brojevi[br]me fasciniraju. 0:02:02.400,0:02:04.900 I oblici koje[br]moemo vidjeti oko sebe... 0:02:14.480,0:02:18.340 .. povezuju sve. Od pčela 0:02:18.440,0:02:21.700 do mjehurića 0:02:21.800,0:02:26.220 Od ručnog rada naih[br]dalekih predaka 0:02:26.320,0:02:29.860 do mate naih[br]najvećih suvremenih umjetnika. 0:02:42.480,0:02:45.380 To su skrivene veze[br]koje čine Kod. 0:02:51.000,0:02:55.660 Saetak. Zagonetan[br]svijet brojeva koji nam je dat 0:02:55.760,0:02:59.460 kao najdetaljniji opis naeg[br]svijeta koji ćemo ikad imati. 0:03:11.880,0:03:15.180 Otkako su se nastanili ovdje,[br]vie od 30.000 godina, 0:03:15.280,0:03:19.580 ljudi su pokuavali objasniti[br]te nevjerojatne esterokutne stupce 0:03:19.680,0:03:22.700 to vire iz Irskog mora. 0:03:22.800,0:03:26.620 Zato imaju takav oblik? 0:03:26.720,0:03:29.820 I otkud su doli u početku? 0:03:29.920,0:03:33.180 Legenda kae da je taj poluotok[br]bio nekada dom divova 0:03:33.280,0:03:35.280 zvani Fionn mac Cumhaill. 0:03:41.120,0:03:45.780 Jednog dana, div je raspravljao s drugim[br]divom koji se zvao Benandonner 0:03:45.880,0:03:49.900 koji je ivio 50 km[br]dalje preko mora u kotskoj. 0:03:55.640,0:03:59.260 Divovi su bacali uvrede 0:03:59.360,0:04:01.460 koje su popratili[br]s nekoliko kamena. 0:04:01.560,0:04:04.260 I stvari su ubrzo izale[br]van kontrole. 0:04:04.360,0:04:06.980 Benandonner se kleo kad[br]bi bio bolji plivač, 0:04:07.080,0:04:10.380 doao bi ravno pred Fionna. 0:04:10.480,0:04:14.460 Fionn je bio toliko bijesan da je počeo[br]prikupljati ogromne komade zemlje 0:04:14.560,0:04:16.660 i bacati ih preko mora... 0:04:16.760,0:04:20.980 ... kako bi mogao stvoriti put za[br]kotskog diva da dođe do njega i suoči se s njim. 0:04:21.080,0:04:24.020 I ta legenda je to[br]na čemu sada stojim. 0:04:24.120,0:04:26.120 Divovski ručni rad. 0:04:32.960,0:04:36.900 To je krasna priča, ali realnost[br]je malo vie neobična. 0:04:37.000,0:04:41.020 Neobična zbog onoga to[br]je upisano u te stijene, 0:04:41.120,0:04:44.020 temeljna istina o svemiru. 0:04:49.200,0:04:53.620 Istina koju moemo naći[br]po cijelom svijetu. 0:05:09.240,0:05:11.199 Ovi voćnjaci u Kaliforniji, 0:05:11.200,0:05:16.700 su mjesto jedne od najvećih migracija[br]ivotinja na planeti. 0:05:20.520,0:05:23.020 Svakog proljeća,[br]dovoze milijarde pčela ovdje 0:05:23.120,0:05:25.500 kako bi se[br]opraile stabla badema. 0:05:33.680,0:05:38.100 Nekoliko tisuća tih[br]konica pripadaju Steveu Godlingu. 0:05:45.880,0:05:50.300 - Idete naprijed i zadimite ga, kada je otvoren.[br]- Da. 0:05:50.400,0:05:53.580 - Upravo ovdje.[br]- Tako je dobro. 0:05:56.120,0:06:00.140 Dobio sam ih zalijepljene[br]jako čvrsto. 0:06:00.240,0:06:03.620 Pokuava dobiti jednu van[br]a da ne ubije maticu. 0:06:03.720,0:06:09.660 Ne eli ubiti niti jednu od[br]njih, a posebno ne maticu. 0:06:09.760,0:06:12.660 - Ako ubije maticu, ubio si konicu.[br]- Joj! 0:06:14.640,0:06:17.260 To je jedno od čuda prirode. 0:06:17.360,0:06:19.460 Prekrasno. 0:06:21.160,0:06:24.660 "Pčelinje saće je[br]čarolija prirodnog inenjeringa." 0:06:24.760,0:06:28.180 Imaju puno meda. 0:06:28.280,0:06:30.280 "Sve to trebaju je ovdje." 0:06:30.320,0:06:33.860 "To je mjesto gdje podiu svoje[br]mlade i spremaju hranu." 0:06:35.280,0:06:37.340 "I sve je napravljeno od voska, 0:06:37.440,0:06:41.860 tvari koja je toliko zahtjevna za izradu[br]da pčele moraju letjeti toliko 0:06:41.960,0:06:46.260 da obiđu 12 puta oko zemlje da bi[br]napravile oko pola kilograma." 0:06:48.840,0:06:52.460 - Izgleda umjetno, proizvedeno.[br]- Ba. 0:06:52.560,0:06:55.340 Ne izgleda kao neto iz prirode. 0:06:55.440,0:07:00.100 - Preciznost, fine ravne linije koje[br]su napravile su izvanredne. - Upravo. 0:07:00.200,0:07:04.100 To je nesumnjivo[br]inenjersko čudo. 0:07:04.200,0:07:10.220 - Pogledaj ovdje, savreni esterokut.[br]- Da. To je nevjerojatno. 0:07:10.320,0:07:15.260 I, ovaj, esterokut[br]je jako čvrsta struktura. 0:07:15.360,0:07:19.820 "Pčele su napravile identični[br]oblik kao to su 0:07:19.920,0:07:22.260 stupci na Divovom Nasipu. 0:07:22.360,0:07:25.100 Svi elementi su potpuno isti. 0:07:25.200,0:07:29.580 est stranica pod[br]točnim kutom od 120 stupnjeva. 0:07:29.680,0:07:33.580 I svaka pčela,[br]bilo gdje na svijetu, 0:07:33.680,0:07:36.580 zna kako napraviti takav oblik. 0:07:36.680,0:07:40.260 Izgleda da je kao da je esterokut[br]ugrađen u pčelinji DNA. 0:07:40.360,0:07:42.980 Moete vidjeti[br]pčelu kako ulazi u ćeliju. 0:07:43.080,0:07:46.100 - Skoro je iste veličine kao njeno tijelo.[br]- Ba tako. 0:07:46.200,0:07:49.820 Koriste li svoje tijelo kao mjeru[br]u nekom obliku da naprave geometriju? 0:07:49.920,0:07:51.839 To je točan opis. 0:07:51.840,0:07:54.500 Znam da druge[br]vrste imaju manje tijelo 0:07:54.600,0:07:57.220 i onda su im i saća manja. 0:07:57.320,0:08:02.140 I svaki od tih esterokuta. Kako zapravo naprave[br]esterokut umjesto nekog nepravilnog oblika? 0:08:02.240,0:08:05.020 One to rade već tisućama godina. 0:08:05.120,0:08:08.700 One su rođene da to rade,[br]instinktivno znaju 0:08:08.800,0:08:13.140 da je to oblik njihovog doma. 0:08:15.080,0:08:19.540 Ali u tom ponaanju je[br]zapravo vie od golog instinkta. 0:08:20.720,0:08:25.060 Postoji drugi razlog zato[br]grade esterokute. 0:08:25.160,0:08:26.959 I da bi otkrili taj razlog, 0:08:26.960,0:08:30.700 moramo koristiti[br]univerzalni jezik svekolike prirode. 0:08:30.800,0:08:32.800 Matematiku. 0:08:37.280,0:08:41.260 Pčele u prvom redu moraju spremiti[br]maksimalnu količinu meda 0:08:41.360,0:08:44.580 uz koritenje to[br]je manje moguće voska. 0:08:52.280,0:08:55.660 Pčelinje saće je[br]zadivljujući komad inenjeringa, 0:08:55.760,0:09:00.140 ali zato su razvile[br]proizvodnju esterostranog oblika? 0:09:00.240,0:09:02.240 Nisu imale previe izbora. 0:09:02.320,0:09:07.140 Ako, na primjer, pokuate staviti[br]peterokute zajedno, oni jednostavno ne pristaju. 0:09:07.240,0:09:10.220 Ili krugove. Oni ostavljaju[br]male razmake. 0:09:10.320,0:09:14.620 Ukoliko ele napraviti mreu od pravilnih[br]oblika koji će pristajati jedan uz drugog, 0:09:14.720,0:09:18.180 tada zapravo[br]imate samo tri opcije. 0:09:18.280,0:09:23.700 To moete napraviti s jednakostraničnim[br]trokutom, kvadratom, 0:09:23.800,0:09:25.679 ili moete napraviti[br]kao i pčele, esterokutom. 0:09:25.680,0:09:30.420 Ali zato su od ta tri[br]oblika, pčele odabrale esterokute? 0:09:30.520,0:09:34.060 Pa, trokute su[br]isključile jer oni troe voska 0:09:34.160,0:09:37.340 mnogo vie od bilo[br]kojeg drugog oblika. 0:09:37.440,0:09:42.660 Kvadrati su malo bolji, ali esterokuti[br]troe najmanje voska. 0:09:42.760,0:09:48.740 To je rjeenje koje je[br]matematički dokazano prije nekoliko godina. 0:09:48.840,0:09:52.020 esterostrana matrica JE najefikasnije[br]rjeenje spremita 0:09:52.120,0:09:54.860 i koje su onda pčele odabrale. 0:09:54.960,0:09:57.300 Naravno, uz malu pomoć evolucije, 0:09:57.400,0:10:01.100 one za sebe to rade[br]već milijune godina. 0:10:02.440,0:10:04.980 To je Kod prirode na zadatku, 0:10:05.080,0:10:08.540 a pčele su u skladu s njim. 0:10:12.760,0:10:15.660 Jednostavno je za vidjeti,[br]zato je efikasnost vana pčelama. 0:10:18.080,0:10:22.020 Naposljetku,[br]proizvodnja voska je teak posao. 0:10:22.120,0:10:27.540 Ali to bi bio razlog[br]za isti oblik 0:10:27.640,0:10:32.020 koji je stalno uklesan[br]u stijene Divovog Nasipa? 0:10:33.560,0:10:39.180 Geoloki procesi koji formiraju[br]te stupce traju tisućama godina. 0:10:39.280,0:10:46.820 Ali da bi razumjeli to se događa, moramo[br]pogledati strukturu samo zadnjih nekoliko sekundi. 0:11:03.320,0:11:07.780 Opna od sapunice je uglavnom tanja[br]od valne duljine svjetlosti. 0:11:07.880,0:11:12.860 Oko 20000 puta tanja[br]od ljudske kose. 0:11:16.480,0:11:18.439 Ona skoro nije ovdje. 0:11:18.440,0:11:21.420 Vjerojatno najtanja stvar[br]koju moete vidjeti 0:11:21.520,0:11:24.340 i dobiti[br]informaciju je opna od sapunice. 0:11:25.680,0:11:32.620 Tom Noddy je jedan od prvih predstavnika[br]umjetnosti mjehurića. 0:11:36.040,0:11:41.460 Različite debljine mjehurića su različite[br]debljine opne od sapunice. 0:11:43.000,0:11:46.340 Pa onda pogled na boje mjehurića, 0:11:46.440,0:11:50.580 je zapravo pogled na[br]konturu mape povrine mjehurića. 0:11:57.680,0:11:59.680 Buuum. 0:12:03.080,0:12:06.620 Kao i sve u prirodi,[br]mjehurići se pokuavaju ekonomizirati, 0:12:06.720,0:12:10.100 pokuavaju[br]postati najmanji mogući. 0:12:10.200,0:12:13.740 I u slučaju[br]mjehurića oni to rade izvrsno. 0:12:13.840,0:12:16.980 Jedan mjehurić u zraku[br]je uvijek kugla. 0:12:20.080,0:12:23.700 Na prvi pogled, djeluje da bi[br]mjehurić trebao biti krug. 0:12:24.920,0:12:28.140 Ali zato je kugla tako posebna? 0:12:36.840,0:12:40.500 Kugla je jedna povrina, bez[br]kutova, beskonačno simetrična. 0:12:40.600,0:12:43.380 Od svih oblika koje mjehurić[br]moe poprimiti, 0:12:43.480,0:12:46.340 kugla ima najmanju povrinu, 0:12:46.440,0:12:49.340 koja je onda najefikasniji[br]mogući oblik. 0:12:53.800,0:12:57.100 I zbog toga to priroda voli koristiti[br]svoje resurse efikasno 0:12:57.200,0:13:00.620 moemo vidjeti kugle posvuda. 0:13:01.880,0:13:03.845 Zemlja je okrugla 0:13:03.880,0:13:08.380 zbog toga to gravitacija vuče[br]masu planeta u loptu oko jezgre. 0:13:10.840,0:13:12.860 Voda se formira[br]u kuglaste kapi - 0:13:12.960,0:13:18.740 jer taj oblik minimizira količinu[br]povrinske napetosti da bi se kapljica odrala. 0:13:21.840,0:13:24.500 Isto tako kuglasti oblik daje oblik[br]jednostavnim ivotnim oblicima, 0:13:24.600,0:13:26.239 kao to je Volvox plankton, 0:13:26.240,0:13:29.860 optimalni dodir s[br]njegovim okoliem. 0:13:32.320,0:13:35.300 Ali nije sve kuglasto. 0:13:35.400,0:13:38.700 Zbog toga to su[br]mjehurići toliko tanki i gipki 0:13:38.800,0:13:41.540 moemo ih koristiti za dobivanje[br]ostalih oblika. 0:13:43.720,0:13:46.420 Znači, jedan mjehurić u[br]zraku je uvijek kugla. 0:13:47.720,0:13:53.700 Ali ako se dotaknu, mogu tedjeti materijal[br]za oba dijeljenjem zajedničkog zida. 0:13:53.800,0:13:55.800 To i rade. 0:13:55.840,0:14:00.620 Ako mogu utedjeti na povrini[br]koristeći okolinu, onda će to i napraviti. 0:14:05.160,0:14:09.100 Dok imate samo jedan mjehurić,[br]kugla je najefikasniji oblik. 0:14:09.200,0:14:13.060 Ali kada dodamo vie mjehurića,[br]geometrija se mijenja. 0:14:13.160,0:14:14.599 U ovom slučaju, 0:14:14.600,0:14:17.700 imamo četiri mjehurića i moete[br]vidjeti njihov susret. 0:14:17.800,0:14:20.900 Ali dobiveni oblik u[br]sredini nije kuglasti mjehurić, 0:14:21.000,0:14:25.540 već u stvari mali tetraedar. 0:14:25.640,0:14:29.380 S četiri povrine koje nisu u potpunosti[br]ravne, već su dijelovi kugle, 0:14:29.480,0:14:32.260 i svaki puta,[br]mjehurići pokuavaju naći 0:14:32.360,0:14:35.780 najefikasniji oblik za[br]raspored mjehurića. 0:14:35.880,0:14:40.900 I tako sada imamo est mjehurića[br]i imamo malu kocku u sredini. 0:14:41.000,0:14:43.580 To je zakon prirode na djelu. 0:14:43.680,0:14:48.580 Svemir uvijek pokuava naći[br]najefikasnije rjeenje koje moe. 0:14:48.680,0:14:51.780 I kada ih probuimo, mjehurići[br]se mijenjaju, 0:14:51.880,0:14:55.740 traeći najefikasnije rjeenje sve[br]dok ne dođe ponovno do kugle. 0:14:55.840,0:14:57.840 Nema drugog izbora. 0:14:59.440,0:15:03.300 Ali to je[br]najznačajnije, su ova rjeenja 0:15:03.400,0:15:05.540 koja su često[br]skladni geometrijski oblici. 0:15:08.680,0:15:10.159 Opa! 0:15:10.160,0:15:12.700 Ovo je[br]dodekaedar. To je fantastično. 0:15:12.800,0:15:16.140 I tu su skoro savreni pentagoni.[br]Stvarno iznenađujuće. 0:15:16.240,0:15:19.180 - Nisu jako ispupčeni.[br]- Tako je. 0:15:19.280,0:15:21.460 Znači, 12[br]mjehurića radi 12 povrina 0:15:21.560,0:15:24.100 i najekonomičniji[br]oblik koji mogu napraviti, 0:15:24.200,0:15:27.020 - najnia energija, to je dodekaedar.[br]- Da. 0:15:30.440,0:15:34.660 Mjehurići sapunice otkrivaju mnoge[br]osnovne stvari o prirodi. Oni su lijeni. 0:15:34.760,0:15:37.220 Pokuavaju naći najefikasniji[br]oblik, 0:15:37.320,0:15:40.660 koritenjem minimalan iznos energije[br]i minimalnu količinu prostora. 0:15:44.360,0:15:48.540 I izgleda da POSTOJE[br]čvrsta pravila kako pronalaze 0:15:48.640,0:15:50.640 takva ekonomična rjeenja. 0:15:58.400,0:16:03.180 Mjehurići su nevjerojatno dinamični,[br]ali svaki puta kada jedan pukne, 0:16:03.280,0:16:07.540 ostali pokuavaju[br]zauzeti najefikasniji oblik, 0:16:07.640,0:16:09.820 onaj koji treba najmanje[br]energije. 0:16:09.920,0:16:13.180 I sve to rade je da minimiziraju[br]veličinu povrine 0:16:13.280,0:16:15.300 kroz cijelu strukturu mjehurića. 0:16:15.400,0:16:20.700 To prekrasno pokazuje jedno od[br]osnovnih pravila mjehurića, 0:16:20.800,0:16:27.780 a ono je da tri zida mjehurića koja se dotiču,[br]uvijek rade kut od 120 stupnjeva. 0:16:27.880,0:16:32.060 Gdje god da ste u pjeni,[br]pravilo je isto. 0:16:34.040,0:16:37.980 Ali ako bi u stvari napravili[br]sve mjehuriće iste veličine, 0:16:38.080,0:16:40.820 pojavljuje se magičniji oblik. 0:16:51.160,0:16:53.160 esterokut. 0:16:54.920,0:16:57.940 A kada spakirate[br]mnotvo esterokuta zajedno, 0:16:58.040,0:17:02.140 oblik koji se spontano[br]pojavi nam je već poznat 0:17:02.240,0:17:04.860 kao tijesno posloeno saće. 0:17:04.960,0:17:09.980 Pa onda kada vidimo[br]takav uzorak u srcu konice, 0:17:10.080,0:17:15.060 on odraava neka osnovna[br]geometrijska pravila svemira. 0:17:18.240,0:17:24.300 Ta osnova koju vidimo u mjehurićima će nam pomoći[br]da objasnimo od kuda cijela struktura dolazi. 0:17:24.400,0:17:28.500 To su ista osnovna[br]pravila oblika koja su se odigrala 0:17:28.600,0:17:32.100 na Divovom Nasipu u dalekoj[br]geolokoj prolosti. 0:17:33.720,0:17:37.580 Prije 50 milijuna godina, prije[br]nego se i pomislilo na zaraćene divove, 0:17:37.680,0:17:39.700 ovo područje je bilo[br]vrlo nestabilno. 0:17:39.800,0:17:42.340 Tu je postojala vrlo velika[br]vulkanska aktivnost. 0:17:42.440,0:17:46.340 Rastopljene stijene traile su svoj[br]put kroz kredu pod mojim nogama 0:17:46.440,0:17:49.380 i zatim se proirila, tvoreći[br]veliko jezero lave. 0:17:54.160,0:17:58.340 Kako se hladila, jezero se skupljalo[br]i kada se skupilo, puknulo je. 0:18:01.160,0:18:05.300 I kako su se pukotine irile,[br]traile su najefikasniji put 0:18:05.400,0:18:07.860 kroz lavu, 0:18:07.960,0:18:11.340 koji se pokazao kao[br]uredan esterokutan uzorak... 0:18:13.440,0:18:16.940 .. ostavljajući ovaj[br]spomenik redu i ekonomiji prirode. 0:18:31.600,0:18:35.460 To je zasigurno inenjersko čudo. 0:18:39.400,0:18:43.260 Kod se otkriva gdje ga[br]najmanje očekujete. 0:18:45.280,0:18:47.380 On definira oblik saća. 0:18:47.480,0:18:51.820 One ga izrađuju tisućama godina.[br]Rođene su da to rade. 0:18:53.520,0:18:55.540 I to formira[br]Ulsterove epske obale... 0:18:55.640,0:18:59.620 ..koje se jednostavno ne čini da pripadaju[br]ovom surovom prirodnom okoliu. 0:18:59.720,0:19:01.720 'Fionn mac Cumhaill.' 0:19:04.600,0:19:07.260 Pojavljuje se u lijenoj efikasnosti[br]opne od sapunice. 0:19:09.120,0:19:12.540 Oko 20,000 puta tanje[br]od ljudske kose. 0:19:14.840,0:19:17.780 Ti prirodni[br]kodovi su toliko osnovni 0:19:17.880,0:19:22.900 da su ih prisvojili umjetnici i arhitekti[br]za oblikovanje modernog svijeta. 0:19:23.000,0:19:25.000 BODRENJE 0:19:26.960,0:19:31.700 Ovo je olimpijski stadion izgrađen[br]u Münchenu 1972. godine, 0:19:31.800,0:19:36.020 također poznat kao poprite[br]veličanstvene pobjede Engleske. 0:19:36.120,0:19:38.980 Vrlo rijetke.[br]5:1 protiv Njemačke. 0:19:40.520,0:19:42.399 To je stvarno zapanjujuće 0:19:42.400,0:19:45.780 ali ja sam prilično iznenađen[br]osjećajem nerealnosti. 0:19:45.880,0:19:49.020 Djeluje kao da bi to[br]mogao vjetar otpuhati. 0:19:50.240,0:19:54.460 Dobio je one značajke koje[br]očekujete u prirodi, 0:19:54.560,0:19:58.140 vrlo profinjene, ali prilično[br]njene za osjetiti. 0:19:58.240,0:20:02.420 Skoro kao umjetna paučina. 0:20:09.720,0:20:13.060 1972. godina je kao to se[br]sjećate, pred računalna era, 0:20:13.160,0:20:15.900 i bilo je jako teko[br]napraviti strukturu kao to je ova. 0:20:16.000,0:20:19.860 Raspored sila koje idu[br]unutar ovog krova 0:20:19.960,0:20:21.960 je izuzetno kompliciran. 0:20:22.000,0:20:25.580 Bilo bi gotovo nemoguće[br]ručno izračunati oblik poput ovog 0:20:25.680,0:20:28.700 te da bi bio stabilan i isplativ. 0:20:28.800,0:20:31.900 Ali revolucionaran[br]inenjer Frei Otto je zaključio 0:20:32.000,0:20:35.180 da ne treba sve računati ručno. 0:20:38.200,0:20:42.500 Otto je u očaju potrage za novim[br]oblicima i formama gradnje, 0:20:42.600,0:20:43.799 pogledao prema prirodi, 0:20:43.800,0:20:47.900 i naao osnovne[br]principe Koda kao inspiraciju. 0:20:49.160,0:20:52.220 to je Otto napravio da dobije[br]modele kao ovaj ovdje? 0:20:52.320,0:20:55.620 Sastavljena je od sajli,[br]ica i ovih motki. 0:20:55.720,0:20:57.519 Ne izgleda neto posebno 0:20:57.520,0:21:01.860 ali kada sam umočio sajle u otopinu[br]sapunice i izvadio ih van, 0:21:01.960,0:21:04.700 dogodilo se neto vie[br]od iznenađenja. 0:21:07.800,0:21:11.940 Moete vidjeti te ove prekrasne[br]oblike koji nastaju 0:21:12.040,0:21:14.040 unutar opne od sapunice. 0:21:14.840,0:21:18.740 Kao to moete[br]vidjeti, to nisu samo trokuti, 0:21:18.840,0:21:21.220 već i prekrasne krivulje i lukovi 0:21:21.320,0:21:24.180 za koje je Otto znao da[br]su prirodno stabilne. 0:21:26.520,0:21:29.500 O, lijepo, ova ovdje. 0:21:31.600,0:21:33.940 Povrinska napetost vuče strune 0:21:34.040,0:21:37.220 u najtedljiviji[br]oblik za svaki raspored. 0:21:38.600,0:21:41.380 Rezultat toga je oblik koji[br]ne samo da je stabilan 0:21:41.480,0:21:43.580 već i upečatljivo izniman. 0:21:44.960,0:21:47.620 Tako je napravio[br]kopije tih oblika, 0:21:47.720,0:21:50.860 napravio male modele koje[br]je onda koristio za gradnju 0:21:50.960,0:21:54.540 revolucionarne[br]strukture koju vidite iza mene. 0:22:03.920,0:22:08.220 Frei Otto je pokrenuo neku vrstu[br]revolucije u arhitekturi. 0:22:08.320,0:22:10.820 Briuće krivulje Münchenskog[br]stadiona 0:22:10.920,0:22:13.580 se ponavljaju u[br]bezbrojnim modernim strukturama. 0:22:26.240,0:22:27.999 Otto je također otkrio 0:22:28.000,0:22:31.260 matematičku i estetsku ljepotu[br]Koda u 20-tom stoljeću, 0:22:31.360,0:22:35.740 koja je dokaz da[br]ova opsjednutost oblikom 0:22:35.840,0:22:38.500 see tisućama godina. 0:22:48.200,0:22:51.620 Ove kamene lopte[br]pronađene u kotskoj datiraju 0:22:51.720,0:22:55.020 iz vremena Neolita,[br]to je preko 4000 godina. 0:22:55.120,0:22:57.540 Krasno lee u ruci. 0:22:57.640,0:22:59.900 Nali su tisuće takvih lopti. 0:23:00.000,0:23:03.180 Nije ba jasno za to[br]su se koristile. 0:23:03.280,0:23:04.839 To je malo misteriozno. 0:23:04.840,0:23:10.860 Zamislite količinu posla da[br]bi se napravili takvi oblici. 0:23:10.960,0:23:14.540 Primjerice, ovaj ovdje ima[br]četiri različita lica 0:23:14.640,0:23:17.820 sloena u prekrasno simetrično. 0:23:17.920,0:23:22.300 Ovaj ovdje ima est lica,[br]skoro kao kocka. 0:23:22.400,0:23:25.820 Isto tako neki od[br]njih su stvarno zamreni. 0:23:25.920,0:23:29.060 Ovaj ovdje ima...Ne znam[br]koliko čvorića je na njemu. 0:23:29.160,0:23:33.260 Neki od njih imaju i[br]do 160 različitih čvorića. 0:23:33.360,0:23:36.820 To kamenje stvarno[br]pokazuje opsjednutost simetrijom 0:23:36.920,0:23:41.620 i pravilnoću[br]već tisućama godina. 0:23:44.880,0:23:49.420 Ova opsjednutost oblikom nije svojstvena[br]samo za drevne kote. 0:23:49.520,0:23:52.100 Moemo ju pronaći i u drugim[br]kulturama po cijelom svijetu. 0:23:53.760,0:23:56.620 Egipćani, naravno, imaju[br]svoje piramide. 0:23:56.720,0:24:01.100 Ali Grci su bili prvi koji uzeli[br]svoju urođenu opčinjenost oblikom 0:24:01.200,0:24:04.220 i pretvorili ga u[br]predmet za sebe. 0:24:04.320,0:24:06.580 Vjerovali su da razumijevanjem[br]principa, 0:24:06.680,0:24:09.940 mogu opisati cijeli svijet. 0:24:12.760,0:24:14.639 Toj novoj ideji su dali i ime. 0:24:14.640,0:24:17.060 Ono koje znači mjerenje Zemlje. 0:24:17.160,0:24:19.160 Nazvali su ju geometrija. 0:24:22.800,0:24:27.420 Glavno uporite Grčke[br]geometrije je otkriće pet savrenih oblika, 0:24:27.520,0:24:30.660 koje danas nazivamo Platonova[br]geometrijska tijela, po Grčkom filozofu Platonu, 0:24:30.760,0:24:33.380 koji je vjerovao da su to[br]gradivni elementi prirode. 0:24:33.480,0:24:36.660 Tako imamo tetraedar i[br]njegove četiri povrine, 0:24:36.760,0:24:38.719 kocku s njezinih est povrina, 0:24:38.720,0:24:43.460 oktaedar s osam povrina[br]i dodekaedar sa 12 povrina, 0:24:43.560,0:24:45.560 i[br]najkompliciraniji oblik od svih, 0:24:45.640,0:24:47.599 ikoedar sa 20 povrina. 0:24:47.600,0:24:50.580 Danas opće poznati kao kockice. 0:25:00.640,0:25:04.380 Najčeće koristimo kockice[br]sa est povrina, 0:25:04.480,0:25:09.180 ali i ovi ostali oblici su[br]se također koristili stoljećima. 0:25:13.440,0:25:18.020 Ono to ih čini savrenim za[br]taj posao je to su tako pravilne. 0:25:18.120,0:25:23.460 Povrina svake od njih je istog oblika.[br]Sve se sastaju pod istim kutom. 0:25:25.040,0:25:28.980 To znači da ne postoji način[br]za prevagu jednog kraja na drugi, 0:25:29.080,0:25:32.460 te da su potpuno iste anse da[br]padne na bilo koju povrinu. 0:25:34.480,0:25:36.079 Ali jo vie iznenađujuće, 0:25:36.080,0:25:40.460 samo pet oblika kao[br]to je ovaj mogu postojati. 0:25:41.840,0:25:44.700 To su jedina savrena simetrična[br]geometrijska tijela. 0:25:50.000,0:25:52.980 To je gotovo čarobna simetrija koja[br]je natjerala Grke da vjeruju 0:25:53.080,0:25:55.080 u vanost tih oblika. 0:25:55.120,0:25:58.500 Povezali su ih s[br]gradivnim elementima prirode: 0:25:58.600,0:26:02.540 zrak, vatra,[br]zemlja svemir i voda. 0:26:02.640,0:26:06.900 Tih pet oblika[br]grade prirodni svijet. 0:26:09.840,0:26:13.740 Vrlo je lako odbaciti ovaj[br]pristup kao naivan. 0:26:13.840,0:26:15.805 Naposljetku, jasno[br]je da svijet oko nas 0:26:15.840,0:26:18.580 nije napravljen samo od tih[br]pet čistih geometrijskih oblika. 0:26:21.680,0:26:25.100 No, moda bismo trebali imati vie[br]vjere u ove drevne intuicije. 0:26:26.400,0:26:29.780 Zbog izlaganja zakonima geometrije,[br]Grci su u stvari 0:26:29.880,0:26:33.740 direktno ubacili te[br]oblike u Kod za cijelu prirodu. 0:26:40.440,0:26:44.900 Ispada da su Grci bili[br]u pravu o svojim oblicima, 0:26:45.000,0:26:48.820 ali oni nisu mogli[br]znati da svijetom upravljaju 0:26:48.920,0:26:54.340 njihovi zakoni koji su u potpunosti[br]za njih nevidljivi. 0:26:54.440,0:26:57.220 Moemo pronaći tragove za[br]to duboko u podzemlju. 0:26:59.640,0:27:01.660 Ovo je rudnik Merkers potash, 0:27:01.760,0:27:05.020 u srcu onoga to je[br]nekada bila Istočna Njemačka. 0:27:07.560,0:27:09.319 Već dugo se ne eksploatira, 0:27:09.320,0:27:13.220 ali jo uvijek moete istraivati[br]njegovih 1800 km tunela. 0:27:32.720,0:27:36.820 To je zapanjujuće, moj Boe.[br]Nikada nisam vidio neto poput ovoga. 0:27:36.920,0:27:41.580 U stvari, mislim da je ovo samo[br]jedan u svijetu kao to je ovaj. 0:27:41.680,0:27:47.460 To je apsolutno nevjerojatno. Samo ide[br]dalje i dalje, skroz dolje kroz pilju. 0:27:50.840,0:27:54.820 pilja je puna savrenih kockastih[br]kristala koji odraavaju 0:27:54.920,0:27:57.620 geometrijsku preciznost Platonovih[br]geometrijskih tijela. 0:28:01.240,0:28:03.159 Ovi kocke su[br]nevjerojatne. Pogledajte ih. 0:28:03.160,0:28:04.799 Povrina je savreno ravna 0:28:04.800,0:28:08.100 i ako povučete prstom po[br]ovdje rubu, jako su otre. 0:28:08.200,0:28:10.220 Dolazi do ovog preciznog[br]pravog kuta. 0:28:10.320,0:28:14.340 Arhitekt bi bio sretan s[br]tim nivoom preciznosti. 0:28:16.920,0:28:18.920 Ne izgleda stvarno. 0:28:22.880,0:28:25.060 Čak i kada pogledate[br]unutra, moete vidjeti 0:28:25.160,0:28:28.700 da su sve pukotine pod[br]pravim kutom i geometrijskog oblika. 0:28:32.200,0:28:34.200 Potpuno nadrealno. 0:28:36.840,0:28:39.340 Zapravo to i nije[br]nita osobito specijalno. 0:28:39.440,0:28:41.860 To je natrijev klorid 0:28:41.960,0:28:43.159 kojeg poznajemo kao sol. 0:28:43.160,0:28:45.160 To je ono to se dri[br]na vaem čipsu. 0:28:46.480,0:28:51.620 Samo inače ne vidite sol u obliku[br]tako velikih kocki kao to je ova ovdje. 0:28:54.760,0:28:58.980 Kako su se ti kristali formirali[br]s takvom savrenom preciznoću 0:28:59.080,0:29:01.340 bila je nepoznanica do prije[br]neto vie od 100 godina, 0:29:01.440,0:29:04.300 kada su[br]otkrivene rentgenske zrake. 0:29:09.840,0:29:12.780 Nae razumijevanje[br]vlastite biologije se promijenilo 0:29:12.880,0:29:16.380 kada smo bili u stanju pogledati[br]unutar ljudskog tijela. 0:29:17.760,0:29:21.180 I kada smo rendgenskim zrakama[br]prosvijetlili kristal, 0:29:21.280,0:29:24.420 otkrili smo jo[br]jedan nevidljivi svijet, 0:29:24.520,0:29:27.500 istovremeno[br]misteriozan i geometrijski. 0:29:29.280,0:29:31.700 To je bio svijet atoma. 0:29:31.800,0:29:34.220 I ove lijepe simetrične slike, 0:29:34.320,0:29:36.460 zvane ogibni (difrakcijski)[br]uzorci, 0:29:36.560,0:29:39.220 mogu otkriti kako su[br]se pojedini atomi sloili 0:29:39.320,0:29:42.260 da bi formirali ove kristale[br]u ovoj pilji. 0:29:44.360,0:29:47.260 Bitno je da[br]razmiljate o tome kao o sjenama. 0:29:47.360,0:29:50.620 Na isti način kao to[br]rendgenske zrake otkrivaju kosti moje ruke 0:29:50.720,0:29:52.820 i pokazuju sjenu kostiju[br]ispod koe, 0:29:52.920,0:29:57.140 tako je ovo sjena[br]milijardi atoma unutar kristala. 0:29:57.240,0:30:00.300 Zapravo je malo[br]kompliciranije od toga, ali u osnovi, 0:30:00.400,0:30:05.420 ovo je 2D projekcija 3D strukture[br]unutar kristala. 0:30:05.520,0:30:07.540 Tako moemo sada analizirati[br]te uzorke 0:30:07.640,0:30:12.420 i saznati točno kako su atomi[br]posloeni unutar soli. 0:30:15.960,0:30:18.860 Ovdje je jedan od[br]mogućih rasporeda tih atoma 0:30:18.960,0:30:21.500 koji mogu napraviti uzorak[br]kao to je ovaj. 0:30:23.000,0:30:26.380 I to je također, to[br]ne iznenađuje, kocka. 0:30:28.960,0:30:32.700 Ovo je model strukture[br]soli. Ove zlatne kuglice 0:30:32.800,0:30:36.660 su natrijevi atomi, a[br]zelene su atomi klora. 0:30:38.280,0:30:42.140 Ova simetrija atoma je[br]ona koja objanjava 0:30:42.240,0:30:45.060 zato vidimo takvu[br]simetriju ovih velikih kristala. 0:30:46.240,0:30:50.140 Umjesto samo tri atoma[br]jedan do drugog na ovom modelu, 0:30:50.240,0:30:53.460 imamo milijarde i[br]milijarde natrijevi i klorovih atoma 0:30:53.560,0:30:57.820 uredno posloenih da bi kreirali[br]ovakve savrene kocke. 0:31:03.120,0:31:05.140 Ono to ove pilje radi posebnim 0:31:05.240,0:31:09.460 je da savreni[br]geometrijski raspored atoma koji se 0:31:09.560,0:31:11.980 očuvao u tim velikim kristalima. 0:31:15.000,0:31:19.820 Oni su prozor u prirodu i na koji[br]je način ozakonjen zakon geometrije 0:31:19.920,0:31:22.380 na najosnovnijem atomskom nivou. 0:31:30.160,0:31:34.060 Ono to iznenađuje je to to[br]moemo naći iste zakone 0:31:34.160,0:31:38.820 ne samo u stijenju i mineralima,[br]već i duboko u sebi. 0:31:40.720,0:31:44.940 Doao sam na odjel za kemijsku[br]i strukturnu biologiju 0:31:45.040,0:31:46.759 Kraljevskog sveučilita[br]u Londonu. 0:31:46.760,0:31:49.380 Steve Matthews[br]proučava kako pojedini su atomi 0:31:49.480,0:31:54.380 ugrađeni u ive[br]sisteme, kao to ste vi i ja. 0:31:58.480,0:32:01.740 Rendgenske zrake je snano,[br]visokoenergetsko zračenje 0:32:01.840,0:32:04.260 na koje su[br]bjelančevine jako osjetljive. 0:32:04.360,0:32:07.420 Zato ih hladimo tekućim duikom 0:32:07.520,0:32:09.520 puhanjem preko kristala. 0:32:11.280,0:32:14.060 U ovoj maloj ičanoj petlji[br]je drugi kristal, 0:32:14.160,0:32:17.420 ovoga puta je to kristal[br]bjelančevine, 0:32:17.520,0:32:19.980 dio pogona ive stanice. 0:32:22.560,0:32:25.020 Kako je moguće otkriti 0:32:25.120,0:32:26.919 atomsku strukturu kristala soli[br]pomoću rendgenskih zraka, 0:32:26.920,0:32:30.900 moemo odrediti oblik[br]molekula bjelančevina na isti način. 0:32:31.000,0:32:35.180 Premda rezultate nije tako[br]lagano protumačiti. 0:32:36.440,0:32:40.780 Natjerali su me da imenujem[br]oblik matematički. 0:32:40.880,0:32:42.119 Izgleda kao grudica nečega. 0:32:42.120,0:32:44.260 Nema zapravo neki[br]oblik, ali mnogo tih grudica 0:32:44.360,0:32:46.360 zajedno tvore oblik. 0:32:56.760,0:33:00.020 Da li je u bjelančevini prisutno[br]mnogo struktura i simetrija? 0:33:00.120,0:33:02.380 - O, da, svakako.[br]- To je zadivljujuće. 0:33:02.480,0:33:04.660 Sada imamo valjak. 0:33:04.760,0:33:09.540 Ovo je stvarno iznenađenje, vidjeti geometriju[br]u radu unutar naeg tijela. 0:33:09.640,0:33:12.580 Evolucija je vrlo efikasan proces 0:33:12.680,0:33:14.780 i simetrija je vrlo[br]efikasan način 0:33:14.880,0:33:17.300 za izgradnju[br]takvih vrsta struktura. 0:33:17.400,0:33:20.500 Znači da je proces[br]evolucije biologije otkrio da... 0:33:20.600,0:33:22.439 Prije nas, dakako. 0:33:22.440,0:33:24.780 ... nam ova[br]geometrija daje najbolje oblike? 0:33:24.880,0:33:27.420 Da. Ali ako[br]stvarno eli simetriju 0:33:27.520,0:33:29.660 moramo pogledati virusni komadić. 0:33:29.760,0:33:33.580 - Prepoznajem to. To je ikosaedar.[br]- To JE ikosaedar. 0:33:33.680,0:33:36.300 To je jedan od oblika[br]kojim su Grci bili opsjednuti. 0:33:36.400,0:33:38.620 - Izgleda da su i virusi.[br]- Ba tako. 0:33:38.720,0:33:41.100 To je vrlo neobično,[br]jer u fizičkom svijetu 0:33:41.200,0:33:44.460 nekako očekuje da bi[br]kristal soli mogao biti simetričan, 0:33:44.560,0:33:47.620 ali za ivi svijet bi[br]svatko rekao da je neuredniji. 0:33:47.720,0:33:50.340 Ali ovo uopće nije neuredno.[br]To je prekrasno. 0:33:55.120,0:33:57.940 Geometrijski oblici koje[br]moete pronaći u centru nae stanice 0:33:58.040,0:34:00.620 su najefikasniji oblici koje[br]priroda moe napraviti. 0:34:02.480,0:34:05.460 Izgleda da su[br]Grci ipak imali pravo. 0:34:05.560,0:34:08.100 To su njihovi oblici to[br]grade svijet oko nas 0:34:08.200,0:34:10.380 i stvaraju svojstvenu ljepotu. 0:34:17.440,0:34:20.340 "Opsjednutost simetrijom[br]i nadzorom." 0:34:21.960,0:34:25.420 Kod određuje neke[br]oblike putem efikasnosti... 0:34:25.520,0:34:28.660 "Gradivni elementi prirode." 0:34:28.760,0:34:33.820 ...a ostale pruanjem okvira[br]za najsitnije čestice koje postoje. 0:34:33.920,0:34:36.220 "To je prirodni kod u radu." 0:34:38.280,0:34:40.280 "Krasno lei u ruci." 0:34:41.440,0:34:44.540 Ono to su Grci[br]otkrili u teoriji matematike 0:34:44.640,0:34:50.700 nali smo u srcu[br]prirode, od kristala do virusa. 0:34:50.800,0:34:53.740 Svi izgledaju vrlo uredno. 0:34:53.840,0:34:57.020 "Prepoznajem to.[br]To je ikosaedar." 0:34:57.120,0:35:00.260 "Samo je jedan takav u svijetu." 0:35:00.360,0:35:03.500 Ali na svijet nije ispunjen preciznim[br]geometrijskim tijelima. 0:35:06.480,0:35:09.980 Izgleda slučajan, bez reda. 0:35:15.280,0:35:17.940 Da bi otkrili zato, trebamo[br]pogledati u nebo 0:35:18.040,0:35:20.300 i kristale koji padaju s njega. 0:35:24.040,0:35:27.300 Snjene pahulje se stvarju same[br]od sebe u srcu zamrznutog oblaka 0:35:27.400,0:35:30.460 i blistajući padaju na zemlju. 0:35:30.560,0:35:32.560 GLASOVI PRIČAJU NEČUJNO 0:35:35.920,0:35:38.780 Ako postoji barem jedna stvar[br]koju znamo o snjenim pahuljama, 0:35:38.880,0:35:41.460 ona je da su savreno simetrične. 0:35:46.360,0:35:48.360 - Wow.[br]- Ovdje smo u snjenom laboratoriju. 0:35:48.440,0:35:51.060 Fizičar Kenneth Libbrecht[br]je konstruiralo laboratorij 0:35:51.160,0:35:54.340 za rast i[br]fotografiranje ovih savrenih kristala. 0:36:02.160,0:36:05.380 Ovdje je hladna komora.[br]Zapravo je hladno na dnu, jako hladno, 0:36:05.480,0:36:08.980 oko minus 40 na dnu i[br]oko plus 40 na vrhu. 0:36:09.080,0:36:10.799 U osnovi, ovaj stroj pokuava 0:36:10.800,0:36:13.180 kopirati to se[br]događa u snjenom oblaku. 0:36:13.280,0:36:16.700 U osnovi da. Nije teko[br]izgraditi kristale leda. 0:36:16.800,0:36:18.800 Sve to ti je[br]potrebno je hladnoća i voda. 0:36:21.560,0:36:23.820 U smrzavajućim uvjetima komore, 0:36:23.920,0:36:27.020 trebali bi biti u mogućnosti vidjeti[br]svojstvenu geometriju svijeta 0:36:27.120,0:36:31.780 koji nastaje pred naim očima[br]kako se kristali počinju formirati. 0:36:33.520,0:36:37.100 Sada, uz malo sreće,[br]vidjet ćemo kako rastu zvijezde 0:36:37.200,0:36:39.340 na kraju tih igala. 0:36:41.440,0:36:42.879 Kada temperatura pada, 0:36:42.880,0:36:46.820 milijarde molekula vode[br]spajaju se iz pare 0:36:46.920,0:36:51.540 spontano se slaući u ovakve[br]esterokračne uzorke. 0:36:53.160,0:36:55.160 Na kraju[br]krajeva, to je i teorija. 0:36:56.240,0:36:59.300 Ali u stvarnosti[br]moe biti vrlo različito. 0:37:02.360,0:37:05.460 Kao to je Ken pronaao,[br]čak i u laboratorijskim uvjetima 0:37:05.560,0:37:09.700 je skoro nemoguće[br]izgraditi savrenu snjenu pahulju. 0:37:09.800,0:37:15.260 Mislim da niti jedna od njih[br]nije simetrična. Barem ne pojedinačno. 0:37:15.360,0:37:17.079 Koja je ansa ovdje dobiti 0:37:17.080,0:37:19.660 savreno[br]simetričnu snjenu pahulju? 0:37:21.000,0:37:26.260 PROFESOR SIGHS Stvarno lijepa snjena[br]pahulja je jedna od milijun. 0:37:26.360,0:37:32.340 - Stvarno? Sjajno.[br]-Ponekad imaju pet ili tri strane. 0:37:32.440,0:37:34.440 Pet strana? Ne valjda! 0:37:34.880,0:37:37.980 Ili tri, a[br]ponekad dobije i grudicu. 0:37:38.080,0:37:40.080 Malo je teko za vidjeti 0:37:40.120,0:37:44.380 ali ova zbrka ovdje je[br]jedna smijena snjena pahulja. 0:37:44.480,0:37:46.820 Razmiljamo o pahuljici[br]kao nečemu 0:37:46.920,0:37:50.100 simetrično lijepom,[br]a zapravo je to neki 0:37:50.200,0:37:53.540 idealizirani pojam, a[br]u stvarnosti su zapravo 0:37:53.640,0:37:58.340 mnogo kompliciranije i nepravilnije[br]od onoga to mislimo. 0:37:58.440,0:38:02.180 Iako je molekularna[br]veličina savrena, kako kristal raste 0:38:02.280,0:38:05.740 atomi se ne uhvate[br]uvijek potpuno točno 0:38:05.840,0:38:09.980 pa kada rastu ili[br]kako rast ovisi o okoliu, 0:38:10.080,0:38:13.380 temperaturi i vlazi, počinju[br]rasti u jednom smjeru 0:38:13.480,0:38:16.980 pa dođu u drugi dio[br]oblaka i rastu u drugom smjeru 0:38:17.080,0:38:21.620 pa opet u drugom smjeru, sve[br]dok kristal ne dođe do zemlje. 0:38:21.720,0:38:26.940 Ima vrlo sloenu povijest rasta i na[br]kraju zavri kao sloeni kristal. 0:38:27.040,0:38:29.260 Aha, evo je 0:38:38.600,0:38:40.559 Izgleda da se moe doći[br]samo toliko daleko 0:38:40.560,0:38:43.140 u pokuaju opisivanja[br]svijeta jednostavnom geometrijom. 0:38:43.240,0:38:47.620 Moete ju vidjeti na djelu u kristalima[br]soli u kristalnoj pilji. 0:38:47.720,0:38:50.660 Zapravo, ovo je jedno od[br]par mjesta na svijetu 0:38:50.760,0:38:52.439 gdje ćete naći takve kristale. 0:38:52.440,0:38:55.540 Pčele koriste[br]jednostavnu geometriju za izradu saća 0:38:55.640,0:38:59.460 ali one su evoluirale da rade[br]taj zadatak kroz tisuće godina. 0:38:59.560,0:39:05.620 I sasvim je slučajno da ćete naći[br]potpuno simetričnu snjenu pahulju. 0:39:07.320,0:39:12.620 Iako je sve sloeno iz uredne[br]geometrije na atomskoj razini, 0:39:12.720,0:39:19.460 taj osnovni red se raspada uslijed[br]svih mogućih sila naeg kaotičnog svijeta. 0:39:19.560,0:39:23.900 Divov Nasip i nije[br]stvarno uredno esterokutno polje. 0:39:25.840,0:39:28.340 Ali skoro je,[br]jer osim esterokuta 0:39:28.440,0:39:32.820 postoje peterokuti, sedmostrani oblici[br]i čak nekoliko sa osam stranica. 0:39:32.920,0:39:37.620 Ta mrea savreno uglavljenih esterokuta[br]jednostavno ne postoji. 0:39:41.080,0:39:45.700 Svijet zasigurno nije građen samo od[br]jednostavnih geometrijskih oblika. 0:39:47.560,0:39:50.900 Gibanje mora i tijek valova 0:39:51.000,0:39:54.540 su daleko kompliciraniji za[br]objasniti tim terminima. 0:39:57.840,0:40:03.740 Teko je zamisliti kako bi nali Kod[br]kojim bi objasnili svu tu kompleksnost. 0:40:09.360,0:40:11.660 A to ako postoji[br]uzorak u tom kaosu prirode? 0:40:11.760,0:40:16.180 Uzorci kojih nismo svjesni, ali smo[br]usklađeni na podsvjesnoj razini. 0:40:56.240,0:41:00.260 Ova staja je bila dom jednoj od[br]umjetničkih revolucija 20-tog stoljeća. 0:41:00.360,0:41:04.940 Slikara koji je radio ovdje,[br]razočarale se konvencionalne tehnike slikanja. 0:41:05.040,0:41:08.580 U stvari, on je prestao slikati[br]i počeo je pricati. 0:41:12.240,0:41:16.900 Bio je kontroverzan kao[br]i njegova umjetnost. 0:41:17.000,0:41:19.580 Arogantna, samodestruktivna[br]pijanica. 0:41:19.680,0:41:23.420 A vjerojatno i vizionar. 0:41:23.520,0:41:26.060 Zvao se Jackson Pollock. 0:41:27.680,0:41:30.020 Pod koji jo uvijek moete[br]vidjeti, prekriven je bojom. 0:41:30.120,0:41:33.700 Ono to bi Pollock napravio je[br]da bi stavio platno na pod. 0:41:35.320,0:41:39.900 I tada bi, često pod utjecajem alkohola,[br]kapao i pricao boju preko cijele povrine. 0:41:40.000,0:41:45.220 Vraćao bi se svaki tjedan, dodavao sve[br]vie slojeva sve vie i vie boja. 0:41:52.560,0:41:54.700 Rezultat je bio neobičan. 0:41:54.800,0:41:58.140 To je veliki izljev apstraktnog[br]ekspresionizma. 0:41:58.240,0:42:01.660 Samo prekriveno[br]bojom, rasprene posvuda. 0:42:05.360,0:42:09.820 Pollockove slike su[br]izazvale okove u svijetu umjetnosti. 0:42:09.920,0:42:12.260 Nitko nikada prije nije[br]vidio nita slično tomu. 0:42:14.520,0:42:20.860 Life Magazine ga je proglasio umjetnikom[br]stoljeća. Ostali su ismijavali 0:42:20.960,0:42:25.340 njegove napore kao[br]nekvalitetan otpad pijanog luđaka. 0:42:26.960,0:42:31.900 Iako su Pollockove slike bile različito[br]kritizirane, bile su nevjerojatno utjecajne. 0:42:34.960,0:42:40.140 Ne samo zbog prividne slučajne uvrnutosti[br]koja je neobično snana. 0:42:42.600,0:42:45.580 Mnogi su pokuali[br]kopirati Pollockovu tehniku. 0:42:45.680,0:42:48.460 Neki u počast, drugi u[br]pokuaju krivotvorenja. 0:42:48.560,0:42:51.442 Ali kako se čini, nitko nije[br]bio u stanju reproducirati 0:42:51.443,0:42:53.860 tu čaroliju koju je[br]Pollock dobio u originalu. 0:42:55.480,0:43:01.700 Pollockove slike su izgleda uhvatile[br]neto divlje iz prirode. 0:43:01.800,0:43:08.380 Dugo vremena nitko nije moga definirati[br]to njegov rad čini tako privlačnim. 0:43:08.480,0:43:14.020 Sve dok nije privukao panju umjetnika[br]i fizičara, Richarda Taylora. 0:43:15.800,0:43:19.460 Njegov jedinstven[br]pristup je bio da napravi stroj 0:43:19.600,0:43:23.220 koji moe imitirati Pollockov[br]ekscentrični stil slikanja. 0:43:30.200,0:43:33.180 Sve je bazirano na ovom aparatu[br]koji se zove Polokizator. 0:43:33.280,0:43:36.300 Polokizator? Simpatično. 0:43:36.400,0:43:42.220 Ne, ono to je bitno zove se udareno[br]klatno, a kao to znate osnovno klatno 0:43:42.320,0:43:45.900 je jako, jako slično satu,[br]a na vrhu ovdje imate 0:43:46.000,0:43:47.879 malu napravicu koja zapravo udara 0:43:47.880,0:43:50.288 icu koja se njie[br]uokolo i to stvara 0:43:50.289,0:43:53.900 vrlo različite tipove kretanja,[br]zvani "kaotično gibanje" 0:43:54.000,0:43:56.980 To predstavlja Pollockovu[br]ruku i to bi 0:43:57.080,0:44:01.020 trebalo biti ono to pokuavamo postići[br]takvom vrstom neravnotee. 0:44:01.120,0:44:05.940 - Mi slikamo?[br]- Apsolutno, to su vrlo slični procesi. 0:44:06.053,0:44:08.053 - Vrlo efektno. 0:44:08.920,0:44:13.380 Ponovnim stvaranjem njegove tehnike,[br]Pollockizator je u stanju oponaati 0:44:13.480,0:44:16.980 jedno određeno[br]gledite umjetničkog rada. 0:44:17.080,0:44:22.740 I to izgleda vie-manje isto,[br]bez obzira kako blizu gledate. 0:44:22.840,0:44:27.740 Moete gledati te uzorke[br]kako otkrivaju pred vama. 0:44:27.840,0:44:32.020 Na Pollockovim slikama, svi ti uzorci na[br]različitim povećanjima izgledaju isto. 0:44:33.760,0:44:37.900 To je svojstvo poznato[br]kao fractor. 0:44:38.000,0:44:41.780 Dakle, ako sam uzeo slike na tim[br]različitim razinama i pokazao ih nekome, taj ne bi 0:44:41.880,0:44:46.340 Bio u stanju reći koji je[br]iz blizine, a koji iz daljine? 0:44:46.440,0:44:51.540 Apsolutno. Tako dugo dok ne vidi[br]rub platna, nema predodbu gdje stoji, 0:44:51.640,0:44:56.900 10 metara ili metar daleko, oboje[br]ima isti nivo kompleksnosti. 0:44:58.960,0:45:04.300 Vie od svih ostalih slikara, Jackson[br]Pollock je bio u stanju dosljedno ponoviti isti 0:45:04.400,0:45:08.780 Nivo kompleksnosti na[br]različitim razinama u njegovim slikama. 0:45:10.720,0:45:13.900 Kvaliteta[br]njegovog rada nas privlači. 0:45:14.000,0:45:21.060 Jer, unatoč tome to je naizgled apstraktno,[br]to zapravo odraava stvarnost svijeta oko nas. 0:45:21.160,0:45:27.100 Kada smo stvarno krenuli analizirati ukopane[br]uzorke, te zadivljujuće stvari su isplivale. 0:45:27.200,0:45:31.580 Duboko skrivene unutra je[br]taj nivo matematičke strukture. 0:45:31.680,0:45:38.140 Izgleda kaostvarno osjetljiv međuodnos između[br]nečega to izgleda neuredno i kaotično, a zapravo 0:45:38.240,0:45:41.980 ima strukturu i neki[br]skriveni kod kao podlogu unutar sebe? 0:45:42.080,0:45:46.380 Apsolutno, i to moete vidjeti posvuda,[br]ne samo u njegovim slikama. 0:45:46.480,0:45:48.039 Zna, kao ono drvo vani. 0:45:48.040,0:45:53.220 Kada gleda drvo iz daleka, vidi[br]deblo s par grana na njemu. 0:45:53.320,0:45:57.340 Na prvi pogled izgleda[br]prenatrpano i nevjerojatno komplicirano, 0:45:57.440,0:46:02.780 Ali tvoje oko moe osjetiti da je u podlozi[br]matematička struktura u svemu. 0:46:02.880,0:46:06.060 Pollock je bio prva osoba koja je 0:46:06.160,0:46:10.700 To stavila na platno s[br]direktnim stilom kao nitko prije njega. 0:46:10.800,0:46:15.380 To je stvarno[br]osnovni otisak prsta prirode. 0:46:17.000,0:46:20.740 I to je ono to najvie[br]fascinira u Pollockovoj umjetnosti. 0:46:20.840,0:46:24.020 U stvaranju rada bez konvencionalnog[br]značenja 0:46:24.120,0:46:28.540 On se u stvari[br]spotaknuo u neto osnovno. 0:46:28.640,0:46:31.980 Zbog toga to fraktori[br]opisuju kako priroda gradi svijet. 0:46:35.200,0:46:40.140 Oblaci su fraktalni i zbog toga[br]pokazuju istu kvalitetu. 0:46:40.240,0:46:43.740 Veliki oblaci su identični[br]s malima. 0:46:46.120,0:46:48.039 Isto je i sa stijenama. 0:46:48.040,0:46:55.340 Pojava sama nam ne moe reći da li gledate[br]u ogromnu planinu ili kamenčić. 0:46:57.440,0:47:00.300 Ovdje je ivi[br]fraktor kao to je ovo drvo. 0:47:03.480,0:47:07.980 Jednostavno je vidjeti kako je fraktalno jer[br]ako uzme jednu granu izgleda vrlo slično 0:47:08.080,0:47:15.620 Manjoj verziji samog drveta. Ako pogleda grančicu[br]koja izlazi iz grananja, imaju isti oblik. 0:47:15.720,0:47:20.460 Kao to moete vidjeti, isti uzorak se pojavljuje[br]iznova na sve nioj i nioj razini. 0:47:22.800,0:47:27.540 Drvo također pokazuje[br]veliku snagu fraktalnih sistema. 0:47:27.640,0:47:32.140 Njihova velika kompleksnost[br]proizlazi iz vrlo jednostavnih pravila. 0:47:34.000,0:47:36.717 Razlog zato drvo radi takve[br]oblike je da hoće uhvatiti 0:47:36.718,0:47:38.900 maksimalnu moguću[br]količinu sunčevog svjetla. 0:47:39.000,0:47:41.338 Vrlo pametno. Ali[br]također i jako jednostavno 0:47:41.339,0:47:44.300 jer treba samo jedno pravilo[br]da bi stvorio takav oblik. 0:47:44.400,0:47:49.220 Ono to drvo radi, je da raste[br]i dijeli se. Rasti i dijeli se. 0:47:49.320,0:47:54.740 Koritenjem tog jednog pravila, dobijemo ovaj[br]nevjerojatno kompleksni oblik koji nazivamo drvo. 0:47:59.080,0:48:03.900 To je isti ponavljajući[br]uzorak na sve manjoj i manjoj skali. 0:48:08.360,0:48:11.580 To je pravilo koje je vrlo[br]jednostavno testirati. 0:48:11.680,0:48:13.599 Narasti malo pa se granaj. 0:48:13.600,0:48:15.980 Narasti malo pa se granaj. 0:48:16.080,0:48:20.580 I pred naim očima[br]pojavljuje se matematički savreno drvo. 0:48:22.200,0:48:25.445 Ali kako neće nikada dobiti[br]savrenu snjenu pahulju, 0:48:25.446,0:48:28.100 tako neće nikada dobiti[br]niti savreno drvo. 0:48:28.200,0:48:30.580 Treba dozvoliti neto prirodne[br]varijabilnosti, 0:48:30.680,0:48:39.420 Različite sezone rasta, vjetar, povremene nesreće[br]i rezultat je drvo vrlo realnog izgleda. 0:48:39.520,0:48:45.540 Nali smo isti sistem[br]fraktalnog grananja opet u prirodi. 0:48:47.960,0:48:52.300 Duboko dolje je taj[br]nivo matematičke strukture. 0:48:56.360,0:48:59.020 Ova ideja da uzorci u prirodi 0:48:59.120,0:49:03.062 Mogu imati svojstva fraktala[br]je sedamdesetih godina 0:49:03.063,0:49:06.700 otkrio francuski matematičar[br]Benoit Mandelbrot. 0:49:08.320,0:49:10.320 Ovi je njegova najpoznatija[br]kreacija. 0:49:10.360,0:49:12.360 The Mandelbrotov komplet. 0:49:13.760,0:49:19.940 To je sistem krunica i virova koji ponavljaju[br]same sebe smanjujući se do beskonačnosti. 0:49:24.640,0:49:31.380 Ta beskonačna kompleksnost je kreirana pomoću[br]samo jedne jednostavne matematičke funkcije. 0:49:35.560,0:49:41.700 Mandelbrotov kvantni skok[br]sugerira da jednostavni matematički kodovi 0:49:41.800,0:49:49.060 Mogu opisati, ne samo drveće, već mnotvo naizgled[br]slučajnih oblika prisutnih u prirodi. 0:49:49.160,0:49:52.140 NEJASNI GLASOVI 0:49:52.240,0:49:58.780 Najsnanija demonstracija tog uvjerenja dolazi,[br]ne od matematike ili prirode već od vjerovanja. 0:50:00.800,0:50:02.039 NEJASNI GLASOVI 0:50:02.040,0:50:05.340 Pametna olovka... 0:50:05.760,0:50:08.980 80-tih godina računalni stručnjak radeći[br]za proizvođača zrakoplova Boeing 0:50:09.080,0:50:16.100 Se mučio kako napraviti računarski[br]generiranu sliku aviona. 0:50:16.200,0:50:18.620 U Boeingu smo otkrili kako napraviti[br]zakrivljene povrine, 0:50:18.720,0:50:22.060 Jako lijepe zakrivljene povrine,[br]pa sam ih primijenio na zrakoplovu. 0:50:22.160,0:50:25.540 Kako Boeingove reklamne fotografije[br]imaju planine iza njihovih zrakoplova 0:50:25.640,0:50:28.100 Htio sam imati mogućnost 0:50:28.200,0:50:30.684 Staviti planinu iza mog[br]zrakoplova, ali nisam imao ideju 0:50:30.685,0:50:32.820 o matematici ili kako to[br]napraviti, nemam pojma. 0:50:32.920,0:50:39.260 Znači, elio si neto to će bez obzira kako[br]daleko ili blizu bilo izgledati kao prirodno? 0:50:39.360,0:50:41.700 Da, točno, pokazati[br]da su te tamo planine 0:50:41.800,0:50:45.100 Realne i ive na način da se oko[br]njih moe kretati s kamerom. 0:50:45.200,0:50:48.180 Znači da je[br]trebalo pronaći algoritam 0:50:48.280,0:50:52.820 te sam uvjerio sam sebe da izmislim algoritam[br]koji će raditi slike planina. 0:50:54.440,0:50:57.740 U to vrijeme, čak i kreiranje virtualnog[br]cilindra je bilo teko. 0:50:57.840,0:51:03.660 Tako je stvaranje naizgled slučajne nazubljenosti[br]stvarne planine izgledalo nemoguće. 0:51:03.760,0:51:07.300 Tada je Loren naao inspiraciju. 0:51:07.400,0:51:10.460 Slučajno, u to vrijeme, izala[br]je Mandelbrotova knjiga. 0:51:10.560,0:51:14.140 Imala je slike koje su pokazivale[br]to fraktalna matematika moe napraviti 0:51:14.240,0:51:19.220 i začudo, sve to trebam napraviti je[br]naći način da stavim tu matematiku 0:51:19.320,0:51:22.340 u moje računalo i onda mogu[br]raditi slike planina. 0:51:24.960,0:51:28.380 Loren si je dao u zadatak da istrai[br]kako Mandelbrotova teorija o 0:51:28.480,0:51:31.900 realnom svijetu moe[br]biti primjenjiva u virtualnom. 0:51:33.640,0:51:36.340 Ovo je filmić napravljen[br]1980. godine. 0:51:36.440,0:51:42.140 - Taj krajolik sam ja napravio, ručno,[br]s oko 100 velikih trokuta. - Da. 0:51:42.240,0:51:44.199 Ali ne izgleda previe prirodno. 0:51:44.200,0:51:45.959 Ne, slično je piramidama. 0:51:45.960,0:51:49.980 Onda smo napravili slijedeće. Uzeli svaki od[br]tih velikih trokuta i razbili ih na manje. 0:51:50.080,0:51:52.860 I onda te trokute[br]u jo manje sve dok 0:51:52.960,0:51:55.140 nisu doli do točke gdje[br]vie nismo mogli vidjeti trokute. 0:52:11.160,0:52:15.300 Ono to je Loren zaključio je da[br]moe koristiti matematiku fraktora 0:52:15.400,0:52:20.820 da pretvori aku trokuta u realističan[br]virtualni svijet. 0:52:23.800,0:52:26.860 Oslobodili smo fraktalni[br]proces i trenutno izgleda prirodno. 0:52:28.560,0:52:32.180 Krenuli smo s oko 100[br]trokuta i zavrili s oko 5 milijuna. 0:52:34.040,0:52:36.620 I to je to. 0:52:44.600,0:52:46.199 Onda smo skočili s litice. 0:52:46.200,0:52:49.580 Moe osjetiti da je to pravi[br]trodimenzionalni svijet. 0:52:49.680,0:52:51.319 Tada smo[br]protutnjali iznad krajolika. 0:52:51.320,0:52:56.180 Da, idemo od 6 km do 30 cm 0:52:56.280,0:53:00.860 i svi se detalji[br]generiraju u letu kako prilazimo. 0:53:02.480,0:53:07.260 - Za par sekundi. - Ovdje se vidi kvaliteta[br]fraktala, ova beskonačna kompleksnost na djelu. 0:53:07.360,0:53:09.540 - To je upravo ono to sam htio.[br]- Da. 0:53:12.760,0:53:16.580 Po dananjim standardima,[br]ova animacija i ne izgleda neto. 0:53:18.280,0:53:22.420 Ali 80-tih, nitko[br]nije vidio nita takvog. 0:53:26.600,0:53:30.460 Da si to radio ručno, sličicu[br]po sličicu, koliko bi ti trebalo? 0:53:30.560,0:53:34.140 - 100 godina.[br]- 100 godina da to izgenerira? 0:53:34.240,0:53:39.860 Trebalo je oko 15 minuta po sličicu na računalu[br]koje je oko 100 puta sporije od mojeg mobitela. 0:53:42.880,0:53:49.100 Ovaj kratki film je promijenio[br]poimanje animacije i revolucionizirao Hollywood. 0:53:50.920,0:53:52.920 Loren je postao suosnivač Pixara, 0:53:54.400,0:53:58.980 jednog od[br]najuspjenijeg studija u svijetu. 0:53:59.080,0:54:06.140 Auti, čudovita i naravno, igračke[br]imaju podlogu u Kodu. 0:54:06.240,0:54:09.660 Carstvo je[br]izgrađeno na snazi fraktora. 0:54:14.840,0:54:18.940 Da li ste bili svjesni potencijala[br]vaeg otkrića? 0:54:19.040,0:54:21.060 Pa, znao sam 0:54:21.160,0:54:24.940 unutar sekunde da je[br]to vano otkriće. 0:54:25.040,0:54:27.303 Vidio sam, znate,[br]sve specijalne efekte, 0:54:27.304,0:54:30.780 sve filmove koje moete zamisliti,[br]nita nije bilo poput toga. 0:54:30.880,0:54:32.880 I srce mi je zaigralo. 0:54:35.960,0:54:41.860 Snaga fraktora je jo uvijek skrivena[br]u tkanju Pixarovih filmova. 0:54:45.560,0:54:52.540 Koriste pravilo ponavljanja i samo[br]sličnosti da bi napravili stijene, oblake i ume. 0:54:52.640,0:54:59.780 U stvari, realizam i kompleksnost tih virtualnih[br]svjetova je moguć samo koritenjem matematike. 0:55:08.680,0:55:11.820 Fraktali su[br]posvuda u tim filmovima. 0:55:11.920,0:55:15.140 Oni generiraju teksturu stijenja. 0:55:17.120,0:55:19.120 Daju dungli ivot. 0:55:23.720,0:55:26.660 Ti umjetni svjetovi[br]su tako realistični, 0:55:26.760,0:55:33.100 pokazuju snagu matematike da bi[br]opisali kompleksnost prirode. 0:55:33.200,0:55:38.620 Oni su dokaz da smo[br]primijetili Kod koji uređuje oblik svijeta. 0:55:42.080,0:55:44.940 Ali taj je Kod kompliciran. 0:55:45.040,0:55:48.620 Ako elimo razumjeti oblik svijeta,[br]tada trebamo prepoznati 0:55:48.720,0:55:52.380 jednostavnu geometrijsku formu[br]na djelu na najosnovnijem nivou. 0:55:55.920,0:55:59.300 Moramo razumjeti da je[br]svemir velika ljenčina. 0:56:01.240,0:56:05.340 I ono to uvijek traimo[br]je najefikasnije rjeenje. 0:56:09.320,0:56:14.660 Ovo je atomski nivo, svijet je strukturiran[br]oko geometrijskih zakona... 0:56:17.160,0:56:21.300 ... koje su prvi prepoznali[br]Grci prije nekoliko tisuća godina. 0:56:27.880,0:56:31.780 Moramo također[br]cijeniti kompleksnost geometrije 0:56:31.880,0:56:35.620 koja je[br]natjecateljska sila prirode. 0:56:38.880,0:56:43.460 to znači hvatanje, koliko god očita[br]slučajnost koju vidimo oko nas 0:56:43.560,0:56:48.100 je potpisana[br]matematičkim pravilima fraktora. 0:56:50.120,0:56:53.580 Pravila koja mogu objasniti[br]uzorke u svemu. 0:56:53.680,0:56:57.580 Od kaosa Jackson[br]Pollockvih slika, 0:56:57.680,0:57:03.100 preko strukture drveta i realizma[br]virtualnog svijeta. 0:57:04.720,0:57:06.720 To je ljepota Koda. 0:57:08.600,0:57:12.820 Bez obzira koliko je na[br]svijet kompleksan, on nam daje razlog 0:57:12.920,0:57:17.020 i potporu zato stvari izgledaju[br]i ponaaju se tako. 0:57:24.960,0:57:26.960 To je Kod prirodnih zakona. 0:57:35.200,0:57:38.100 Subtitles by Red Bee[br]Media Ltd Prijevod na HR: zbozic 0:57:48.200,0:58:02.100 E-mail subtitling@bbc.co.uk[br]www.prijevodi-online.org