1 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 I ne samo da imaju različita svojstva, 2 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 Ljudski rod je znao tisućama godina 3 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 broj protona i neutrona unutar jezgre. 4 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 i šest protona. 5 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 ili je posebne boje ili je na zadanoj temperaturi u tekućem stanju 6 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 ili plinovitom ili krutom stanju. Ali mi također proučavamo načine na koje one reagiraju jedne s drugima 7 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 izgleda da su tu i neka vrsta zraka -- ono neka vrsta 8 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 jedna supstanca možda lomi svjetlost na poseban način ili ga ne lomi uopće 9 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 neke od tih supstanci. Ova ovdje je ugljik i to u njegovom grafitnom obliku. 10 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 ovdje -- a sve sam ih nabavio na ovoj ovdje web stranici -- 11 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 potrebu za elektronima od drugih. 12 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 sklone različitim svojstvima. 13 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 sve su one ovdje u krutom stanju, ali mi znamo da 14 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 u zadanim okolnostima. Ovdje imamo fotografije 15 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 značenje te riječi za trenutak također -- 16 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 čestica zraka, i ovisno o tome koju vrstu čestica zraka gledamo, 17 99:59:59,999 --> 99:59:59,999 čisto gledajući okoliš oko sebe 18 00:00:07,207 --> 00:00:10,333 da postoje različite supstance, i da te različite supstance (sastojci) 19 00:00:31,477 --> 00:00:36,069 Ova ovdje je olovo, a ova je zlato. 20 00:00:38,719 --> 00:00:41,369 I sve ove koje sam nacrtao -- tj slike koje sam vam pokazao 21 00:00:49,338 --> 00:00:52,210 ovisno da li se radi o ugljiku, kisiku ili dušiku, čini se 22 00:00:55,079 --> 00:00:57,948 da imaju različite vrste svojstava. Ili, postoje ostale stvari koje 23 00:00:57,948 --> 00:00:59,425 su tekuće, ili ako čak dignemo temperaturu dovoljno visoko, 24 00:00:59,425 --> 00:01:02,082 ako zagrijemo zlato ili olovo na dovoljno visokoj temperaturi, 25 00:01:05,018 --> 00:01:06,503 možemo dobiti tekućinu. Ili ako recimo -- ako palimo ovaj ugljik, 26 00:01:09,841 --> 00:01:12,076 možemo ga dobiti u plinovitom obliku, i možemo ga pustiti u atmosferu, 27 00:01:13,351 --> 00:01:14,702 tj možemo mu razbiti strukturu 28 00:01:14,702 --> 00:01:17,271 To su sve stvari koje smo -- koje je čovječanstvo 29 00:01:17,271 --> 00:01:20,585 proučavalo tisućama godina. 30 00:01:20,585 --> 00:01:22,452 Ali to nas vodi prirodnom pitanju koje je nekad bilo filozofsko 31 00:01:24,226 --> 00:01:26,405 pitanje, ali danas imamo malo bolji odgovor na njega, 32 00:01:26,405 --> 00:01:30,898 a to pitanje je, ako nastaviš razbijati ovaj grafit 33 00:01:30,898 --> 00:01:33,518 u manje i manje komade, postoji li neki najmanji komad, 34 00:01:35,554 --> 00:01:39,867 neka najmanja jedinica ove stvari, ove supstance 35 00:01:39,867 --> 00:01:43,166 koja još uvijek ima svojstva tog grafita? 36 00:01:43,166 --> 00:01:45,256 I ako bi na neki način razlomio ga dalje 37 00:01:45,256 --> 00:01:48,390 bi izgubio ta svojstva grafita? 38 00:01:48,390 --> 00:01:50,354 I odgovor je: postoji. 39 00:01:50,354 --> 00:01:52,200 I samo da razjasnimo terminologiju, ove različite supstance, 40 00:01:56,156 --> 00:01:59,025 ove čiste supstance koje imaju specifična svojstva na nekoj temperaturi, 41 00:01:59,025 --> 00:02:01,185 i reagiraju na razne načine, zovemo ih elementima. 42 00:02:01,185 --> 00:02:05,291 Njih zovemo elementima. 43 00:02:05,291 --> 00:02:08,729 Ugljik je element, olovo je element, zlato je element. 44 00:02:08,729 --> 00:02:10,400 Možda biste rekli da je voda element, i povijesno, 45 00:02:10,400 --> 00:02:14,221 ljudi su navodili vodu kao element, ali mi danas znamo 46 00:02:14,221 --> 00:02:17,892 da je voda načinjena od manjih osnovnih elemenata. 47 00:02:17,892 --> 00:02:20,405 Sastoji se od kisika i vodika, 48 00:02:20,405 --> 00:02:25,014 i svi elementi su nabrojani ovdje u našem periodičnom sustavu elemenata. 49 00:02:27,758 --> 00:02:29,374 C obilježava ugljik -- proći ću samo kroz one koji 50 00:02:30,400 --> 00:02:32,379 su vrlo bitni za ljudski rod -- ali s vremenom ćete vjerojatno 51 00:02:32,379 --> 00:02:35,502 biti upoznati sa svim ovim elementima. 52 00:02:35,502 --> 00:02:39,148 Ovo je kisik, ovo je dušik, ovo je silicij. 53 00:02:39,148 --> 00:02:42,867 Ovo je -- Au je zlato. Ovo je olovo. 54 00:02:42,867 --> 00:02:51,995 A najosnovnija mjerna jedinica bilo kojeg od ovih elemenata je atom. 55 00:02:51,995 --> 00:02:54,559 Znači ako biste nastavili kopati unutra i uzimati 56 00:02:54,559 --> 00:02:57,079 sve manje i manje komadiće ovoga, došli biste do 57 00:02:57,079 --> 00:02:59,415 atoma ugljika. 58 00:02:59,415 --> 00:03:00,755 ako isto napravite ovdje, s vremenom ćete naiči na atom zlata. 59 00:03:02,536 --> 00:03:03,991 Isto napravite ovdje, dođete do 60 00:03:03,991 --> 00:03:05,856 male -- ne znam bolju riječ od ove -- čestice, 61 00:03:07,758 --> 00:03:09,185 koju biste nazvali atom olova. 62 00:03:09,185 --> 00:03:11,239 I ne biste ga mogli dalje razdvajati 63 00:03:11,239 --> 00:03:13,597 i nastaviti ga zvati olovo, jer više ne bi imao svojstva olova. 64 00:03:18,330 --> 00:03:21,193 I samo da vam dočaram -- ovo je nešto što je meni vrlo teško 65 00:03:21,193 --> 00:03:24,040 zamisliti -- je da su atomi nevjerojatno mali. 66 00:03:25,901 --> 00:03:27,555 Stvarno, nezamislivo mali. Na primjer, ugljik. 67 00:03:27,555 --> 00:03:29,379 Moja kosa je napravljena od ugljika. Zapravo većina mene 68 00:03:29,379 --> 00:03:31,882 je napravljena od ugljika. 69 00:03:31,882 --> 00:03:35,912 Ustvari, većina svih živih bića su načinjena od ugljika. 70 00:03:35,912 --> 00:03:40,533 I tako ako uzmete moju kosu kao primjer, moja kosa je od ugljika. 71 00:03:40,533 --> 00:03:42,231 Moja kosa je većinom ugljik. 72 00:03:42,231 --> 00:03:43,989 Znači ak uzmete moju kosu ovdje -- moja kosa nije žuta 73 00:03:45,565 --> 00:03:46,766 ali dobar je kontrast s crnom. 74 00:03:46,766 --> 00:03:47,950 Moja kosa je crna ali ako bi nacrtao crnom ne biste ništa 75 00:03:47,950 --> 00:03:49,713 mogli vidjeti na ekranu. 76 00:03:49,713 --> 00:03:51,970 Ali ako uzmete moju kosu i da vas ja pitam 77 00:03:51,970 --> 00:03:55,200 koliko atoma je širina (debljina) moje kose? 78 00:03:55,200 --> 00:03:58,467 Znači ako biste uzeli prerez moje kose, ne duljinu, 79 00:04:00,361 --> 00:04:03,255 nego debljinu moje kose, i rekli: koliko atoma ugljika je ta debljina? 80 00:04:03,255 --> 00:04:07,049 I mogli biste pogađati, "a Sal je već rekao da su atomi vrlo mali 81 00:04:07,049 --> 00:04:09,150 pa recimo tisuću ugljikovih atoma", 82 00:04:09,150 --> 00:04:10,484 ili deset tisuća, ili sto tisuća, 83 00:04:10,484 --> 00:04:11,788 a ja bi rekao ne! Ima milijun ugljikovih atoma. 84 00:04:14,249 --> 00:04:17,439 Znači požete nanizati milijun ugljikovih atoma kroz debljinu 85 00:04:17,439 --> 00:04:20,933 prosječne ljudske vlasi kose. 86 00:04:20,933 --> 00:04:22,585 I to je naravno procjena, nije točno 87 00:04:24,026 --> 00:04:26,605 jedan milijun, ali to vam daje ideju koliko je mali 88 00:04:26,605 --> 00:04:28,441 jedan atom. Recimo izvuci jednu vlas kose iz glave 89 00:04:28,441 --> 00:04:30,991 i zamisli stavljati milijun malih stvari jednu do druge 90 00:04:30,991 --> 00:04:33,991 po debljini, ne duljini kose, nego debljini 91 00:04:37,037 --> 00:04:39,175 kose. Teško je uopće vidjeti debljinu kose. 92 00:04:39,175 --> 00:04:40,718 A ima milijun ugljikovih atoma 93 00:04:40,718 --> 00:04:42,979 samo po debljini. 94 00:04:42,979 --> 00:04:48,092 Ovo bi samo po sebi bilo stvarno cool -- 95 00:04:49,026 --> 00:04:51,375 to što znamo da postoji taj osnovni komad 96 00:04:51,375 --> 00:04:53,933 ugljika, taj osnovni komad bilo kojeg elementa. 97 00:04:53,933 --> 00:04:55,952 Ali ono što je još više zanimljivo je da su svi atomi 98 00:04:55,952 --> 00:04:59,066 povezani na neki način. Atom ugljika je načinjen 99 00:04:59,066 --> 00:05:02,556 od još manjih osnovnih čestica. 100 00:05:02,556 --> 00:05:07,469 Atom zlata je načinjen od još manjih čestica. 101 00:05:10,445 --> 00:05:12,759 I atomi su u biti definirani rasporedom tih 102 00:05:12,759 --> 00:05:14,087 osnovnih čestica, i ako biste promijenili broj 103 00:05:14,087 --> 00:05:15,901 osnovnih čestica u atomu, mogli biste promijeniti 104 00:05:15,901 --> 00:05:17,844 svojstva elementa, kako reagira, 105 00:05:18,891 --> 00:05:22,769 ili čak promijeniti taj element. 106 00:05:22,769 --> 00:05:25,144 I samo da ovo malo bolje shvatimo, 107 00:05:25,144 --> 00:05:28,010 ajmo pričati malo o tim osnovnim česticama. 108 00:05:28,010 --> 00:05:31,825 Znači imamo proton. 109 00:05:31,825 --> 00:05:35,524 I proton je u biti definiajući -- broj protona 110 00:05:38,003 --> 00:05:40,096 u jezgri atoma -- vratiti ću se na 111 00:05:40,096 --> 00:05:42,969 jezgru za trenutak -- je to što definira element. 112 00:05:42,969 --> 00:05:45,492 Znači proton je ono što definira element. 113 00:05:45,492 --> 00:05:47,333 Kada pogledate periodni sustav elemenata ovdje, oni su nabrojani 114 00:05:50,154 --> 00:05:51,575 po atomskom broju, a atomski broj je 115 00:05:51,575 --> 00:05:54,667 doslovno broj protona u elementu. 116 00:05:54,667 --> 00:05:58,667 Znači po definiciji, vodik ima jedan proton. 117 00:05:58,667 --> 00:06:02,800 Helij ima dva protona. Ugljik ima šest protona. 118 00:06:02,800 --> 00:06:05,333 Ne možete imati ugljik sa sedam protona, 119 00:06:05,333 --> 00:06:07,172 jer kada biste ga imali, to bi bio dušik, više ne bi bio ugljik. 120 00:06:09,234 --> 00:06:10,589 Kisik ima osam protona. Kada biste na neki način dodali 121 00:06:12,673 --> 00:06:14,050 još jedan proton unutra, to više ne bi bio kisik, 122 00:06:14,050 --> 00:06:18,333 bio bi fluor. Znači to definira element. 123 00:06:18,333 --> 00:06:20,067 Definira element. 124 00:06:20,067 --> 00:06:22,967 A atomski broj, broj protona, 125 00:06:22,967 --> 00:06:25,447 broj protona -- i zapamtite, to je broj 126 00:06:27,674 --> 00:06:30,116 koji piše upravo na vrhu za svaki od ovih 127 00:06:30,116 --> 00:06:31,529 elemenata u periodnom sustavu -- broj protona 128 00:06:31,529 --> 00:06:34,133 je jednak atomskom broju. 129 00:06:34,133 --> 00:06:36,852 Je jednak atomskom broju. 130 00:06:36,867 --> 00:06:38,861 I stavljaju taj broj ovdje gore upravo zato 131 00:06:38,861 --> 00:06:42,221 što je to definirajuća karakteristika svakog elementa. 132 00:06:42,221 --> 00:06:46,133 Druga dva sastavna dijela atoma -- 133 00:06:46,133 --> 00:06:47,702 Valjda ih možemo tako zvati -- su elektron 134 00:06:47,702 --> 00:06:55,123 i neutron. 135 00:06:55,123 --> 00:06:57,541 I model koji si možete izgraditi u glavi -- 136 00:06:57,541 --> 00:07:00,420 a taj model, kako ćemo vidjeti što više idemo kroz kemiju, 137 00:07:00,420 --> 00:07:02,833 će postajati sve više apstraktan i vrlo težak 138 00:07:04,821 --> 00:07:06,548 za zamisliti -- ali jedan od načina da razmišljate o tome je 139 00:07:06,548 --> 00:07:08,348 da imate protone i neutrone koji su 140 00:07:08,348 --> 00:07:09,825 centar atoma. 141 00:07:09,825 --> 00:07:11,600 Oni su jezgra atoma. 142 00:07:11,600 --> 00:07:14,867 Znači na primjer, ugljik, znamo ima šest protona. 143 00:07:14,867 --> 00:07:19,067 Znači jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 144 00:07:19,067 --> 00:07:22,385 Ugljik 12, koji je verzija ugljika, će isto imati 145 00:07:22,385 --> 00:07:24,200 šest neutrona. 146 00:07:24,200 --> 00:07:25,748 Možete imati vrste ugljika koji mogu imati 147 00:07:25,748 --> 00:07:28,021 različiti broj neutrona. 148 00:07:28,021 --> 00:07:30,113 Znači broj neutrona je promjenjiv, broj elektrona je promjenjiv, 149 00:07:30,113 --> 00:07:31,733 a da i dalje se radi o istom elementu. 150 00:07:31,733 --> 00:07:33,267 Protoni se ne mogu mijenjati. 151 00:07:33,267 --> 00:07:35,905 Ako promijenite broj protona, dobijete drugi element. 152 00:07:35,905 --> 00:07:39,200 Ajmo nacrtati jezgru ugljika 12. 153 00:07:39,200 --> 00:07:43,200 Znači jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 154 00:07:43,200 --> 00:07:46,487 Znači ovo je jezgra ugljika 12. 155 00:07:46,487 --> 00:07:48,333 I nekada ćete ga vidjeti zapisanog ovako. 156 00:07:48,333 --> 00:07:51,132 I nekada će zapravo zapisati broj 157 00:07:51,132 --> 00:07:53,831 protona također. 158 00:07:53,831 --> 00:07:56,133 A razlog zašto pišemo ugljik 12 -- 159 00:07:56,133 --> 00:07:58,677 znate nabrojao sam šest neutrona -- 160 00:07:58,677 --> 00:08:00,379 jest zato što je ukupan broj -- možete to gledati kao ukupan broj 161 00:08:03,675 --> 00:08:04,741 to je jedan način za gledati na to, i kasnije 162 00:08:04,741 --> 00:08:06,405 ćemo vidjeti drugu nijansu ovoga -- jest da je to ukupan 163 00:08:11,844 --> 00:08:15,240 I taj ugljik po definiciji ima atomski broj šest, 164 00:08:15,240 --> 00:08:16,628 ali možemo ga ovdje napisati da se podsjetimo. 165 00:08:18,596 --> 00:08:21,342 Znači u središtu ugljikovog atoma imamo jezgru. 166 00:08:21,342 --> 00:08:24,863 I ugljik 12 će imati šest protona i šest neutrona. 167 00:08:24,863 --> 00:08:27,495 Druga verzija ugljika, ugljik 14, će i dalje imati 168 00:08:27,495 --> 00:08:30,909 šest protona, ali će imati i osam neutrona. 169 00:08:30,909 --> 00:08:32,467 Znači broj neutrona se može mijenjati, 170 00:08:32,467 --> 00:08:34,610 ali ovo je ugljik 12 ovdje. 171 00:08:34,610 --> 00:08:36,842 I ako je ugljik 12 neutralan -- a objasnit ću 172 00:08:40,665 --> 00:08:43,200 ako je neutralan imat će također šest elektrona. 173 00:08:43,200 --> 00:08:45,400 Ajmo nacrtati tih šest elektrona. 174 00:08:45,400 --> 00:08:49,467 Jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. 175 00:08:49,467 --> 00:08:51,836 I jedan od načina -- i to je možda prvi organizirani način 176 00:08:54,634 --> 00:08:56,892 razmišljanja o odnosu između elektrona 177 00:08:56,892 --> 00:08:58,846 i jezgre -- je da zamislimo elektrone 178 00:08:58,846 --> 00:09:00,835 kako se kreću, kako se vrte oko jezgre. 179 00:09:02,956 --> 00:09:04,692 Jedan način je da si zamislite njih kako su u orbiti 180 00:09:06,700 --> 00:09:08,000 oko jezgre, iako to nije baš točno. 181 00:09:08,000 --> 00:09:10,499 Oni ne orbitiraju na način na koji, recimo, planet 182 00:09:10,499 --> 00:09:11,660 ide oko sunca. 183 00:09:11,660 --> 00:09:13,749 Ali to je dobra polazna točka. 184 00:09:13,749 --> 00:09:16,267 Drugi način je da oni kao da skaču oko jezgre 185 00:09:16,267 --> 00:09:18,691 ili se vrte oko jezgre. 186 00:09:18,691 --> 00:09:19,956 I to je zato što stvarnost postaje vrlo čudna 187 00:09:22,073 --> 00:09:23,544 na ovom nivou, i morali bismo ići u kvantnu 188 00:09:23,544 --> 00:09:26,408 fiziku da bismo razumjeli što to točno elektroni rade. 189 00:09:26,408 --> 00:09:29,190 Ali vaš prvi model u glavi je da je u središtu 190 00:09:29,190 --> 00:09:32,400 ovog atoma, ovog ugljik 12 atoma, 191 00:09:32,400 --> 00:09:34,067 imamo jezgru. 192 00:09:34,067 --> 00:09:36,644 Imamo ovu jezgru ovdje. 193 00:09:36,644 --> 00:09:40,733 I ovi elektroni skakuću oko jezgre. 194 00:09:40,733 --> 00:09:43,009 I razlog zašto ti elektroni ne odlete 195 00:09:45,135 --> 00:09:47,200 od jezgre, zašto su tako vezani za jezgru, 196 00:09:47,200 --> 00:09:49,308 i zašto tvore dio atoma, je zato što protoni 197 00:09:49,308 --> 00:09:54,579 imaju pozitivan naboj. 198 00:09:54,579 --> 00:09:57,918 Imaju pozitivan naboj, a elektroni imaju negativan naboj. 199 00:09:57,918 --> 00:10:02,477 I to je jedno od svojstava tih osnovnih čestica 200 00:10:02,477 --> 00:10:03,620 kada počnete razmišljati o tome što je naboj 201 00:10:03,620 --> 00:10:05,467 u osnovi osim oznake, i onda to postane 202 00:10:05,467 --> 00:10:06,867 malo dublje. 203 00:10:06,867 --> 00:10:08,400 Ali jedna stvar koju znamo, 204 00:10:08,400 --> 00:10:10,697 kada pričamo o elektro-magnetnoj sili, 205 00:10:10,697 --> 00:10:13,146 je da suprotni naboji se privlače. 206 00:10:13,146 --> 00:10:14,959 Znači najbolji način za razmišljati o tome je: protoni i elektroni, 207 00:10:16,546 --> 00:10:18,133 zato što imaju različite naboje, 208 00:10:18,133 --> 00:10:20,129 se privlače. 209 00:10:20,129 --> 00:10:21,457 Neutroni su neutralni, tako da oni samo tamo sjede 210 00:10:25,088 --> 00:10:28,579 u jezgri,i oni utječu na svojstva 211 00:10:28,579 --> 00:10:33,154 na neki način, za neke atome nekih elemenata. 212 00:10:33,154 --> 00:10:35,005 Ali razlog zašto elektroni ne odlete iz atoma 213 00:10:36,818 --> 00:10:38,600 je zato što ih jezgra privlači. 214 00:10:38,600 --> 00:10:42,333 Privučeni su prema jezgri. 215 00:10:42,333 --> 00:10:45,067 I imaju nevjerojatno visoku brzinu -- 216 00:10:45,067 --> 00:10:47,140 zapravo im je teško -- opet se dotičemo 217 00:10:48,446 --> 00:10:51,546 vrlo čudnog dijela fizike kada počnemo pričati o 218 00:10:52,570 --> 00:10:54,164 tome što elektron zapravo radi -- ali ima dovoljno -- 219 00:10:55,946 --> 00:10:56,842 valjda možemo reći da skače okolo dovoljno 220 00:10:57,924 --> 00:11:00,733 da ne želi pasti u jezgru, 221 00:11:00,733 --> 00:11:02,867 to je valjda jedan način za gledati na to. 222 00:11:02,867 --> 00:11:08,123 I znači, spomenuo sam ugljik 12 ovdje koji je definiran 223 00:11:08,123 --> 00:11:09,769 brojem protona. 224 00:11:09,769 --> 00:11:12,403 Kisik bi bio definiran time što ima osam protona. 225 00:11:12,403 --> 00:11:16,467 Ali još jednom, elektroni mogu djelovati na druge elektrone. 226 00:11:16,467 --> 00:11:18,650 Mogu ih oduzeti drugi atomi. 227 00:11:18,650 --> 00:11:21,025 I to zapravo čini veliki dio našeg razumijevanja kemije. 228 00:11:23,271 --> 00:11:25,995 Bazira se na tome koliko elektrona atom ima, 229 00:11:25,995 --> 00:11:27,600 ili neki element ima. 230 00:11:27,600 --> 00:11:29,467 I na koji način su ti elektroni raspoređeni, 231 00:11:29,467 --> 00:11:33,867 i kako su elektroni drugih elemenata raspoređeni, 232 00:11:33,867 --> 00:11:36,018 ili možda drugi atomi istog elementa. 233 00:11:36,018 --> 00:11:41,267 Možemo početi predviđati kako atom jednog elementa 234 00:11:41,267 --> 00:11:43,333 može reagirati s atomom drugog elementa, 235 00:11:43,333 --> 00:11:46,733 ili atomom istog elementa -- kako bi mogao reagirati, 236 00:11:46,733 --> 00:11:49,695 ili kako bi se mogao spajati, ili ne spajati, ili biti privučen, 237 00:11:49,695 --> 00:11:52,200 ili se odbijati s drugim atomom drugog elementa. 238 00:11:52,200 --> 00:11:53,420 Znači na primjer, i kasnije ćemo učiti 239 00:11:56,300 --> 00:12:00,144 više o ovome: moguće je da jedan atom 240 00:12:00,144 --> 00:12:02,723 ukrade elektron atomu ugljika, 241 00:12:02,733 --> 00:12:05,552 zbog bilo kojeg razloga -- a pričati ćemo o 242 00:12:10,338 --> 00:12:13,723 neki neutralni atomi nekih elemenata imaju veću 243 00:12:13,723 --> 00:12:15,218 Recimo jedan od ovih, ukrade elektron 244 00:12:17,160 --> 00:12:19,230 od našeg ugljika, i onda će taj ugljik imati manje 245 00:12:21,831 --> 00:12:25,138 elektrona nego protona,znači imati ćemo pet elektrona 246 00:12:25,138 --> 00:12:27,800 I onda bismo imali ukupno pozitivan naboj. 247 00:12:27,800 --> 00:12:30,039 Znači u ovom ugljiku 12, u prvoj verziji koju sam nacrtao, 248 00:12:30,039 --> 00:12:34,267 imao sam šest protona, šest elektrona, i naboji su se poništavali. 249 00:12:34,267 --> 00:12:36,553 Ako izgubim elektron, onda imam samo pet njih, 250 00:12:36,553 --> 00:12:38,933 i onda bi imao ukupno pozitivan naboj. 251 00:12:38,933 --> 00:12:40,785 I pričati ćemo mnogo više o ovome svemu 252 00:12:40,785 --> 00:12:42,867 kroz seriju videa o kemiji, 253 00:12:42,867 --> 00:12:44,302 ali nadam se da možete cijeniti 254 00:12:44,302 --> 00:12:46,133 da ovo već sada postaje cool. 255 00:12:46,133 --> 00:12:51,800 Već možemo doći do ovog osnovnog dijela 256 00:12:51,800 --> 00:12:53,118 zvanog atom. 257 00:12:53,118 --> 00:12:54,920 I što je još bolje je da je taj osnovni dio 258 00:12:54,920 --> 00:12:56,759 sastavljen od još manjih sastavnih 259 00:12:56,759 --> 00:12:58,667 dijelova. 260 00:12:58,667 --> 00:13:00,867 I sve te stvari se mogu mijenjati 261 00:13:00,867 --> 00:13:03,129 kako bi se mijenjala svojstva atoma, 262 00:13:06,044 --> 00:13:09,036 ili čak išlo od atoma jednog elementa do elementa drugog elementa.