Return to Video

William Noel: Otkrivanje izgubljenog Arhimedovog kodeksa

  • 0:00 - 0:03
    Važni tekstovi antičkog svijeta
  • 0:03 - 0:06
    nisu do nas stigli u svom izvornom obliku.
  • 0:06 - 0:10
    Opstali su zato što su ih
    srednjovjekovni pisari kopirali
  • 0:10 - 0:12
    i kopirali i kopirali.
  • 0:12 - 0:14
    Tako je i s Arhimedom,
  • 0:14 - 0:16
    velikim grčkim matematičarem.
  • 0:16 - 0:19
    Sve što o Arhimedu kao matematičaru znamo
  • 0:19 - 0:22
    znamo zbog samo tri knjige,
  • 0:22 - 0:24
    koje se nazivaju A, B i C.
  • 0:24 - 0:29
    A je izgubio talijanski humanist 1564. godine.
  • 0:29 - 0:31
    A za B se zadnji put čulo u Papinskoj knjižnici
  • 0:31 - 0:37
    oko 160 kilometara sjeverno
    od Rima u Viterbu 1311. godine.
  • 0:37 - 0:42
    Kodeks C otkriven je tek 1906. godine,
  • 0:42 - 0:44
    a na moj je stol u Baltimoreu stigao
  • 0:44 - 0:48
    19. siječnja 1999.
  • 0:48 - 0:51
    Ovo je Kodeks C.
  • 0:51 - 0:56
    Kodeks C zapravo je skriven u ovoj knjizi.
  • 0:56 - 0:57
    On je zakopano blago.
  • 0:57 - 1:00
    Jer ova je knjiga zapravo molitvenik.
  • 1:00 - 1:03
    Dovršio ju je tip po imenu Johannes Myrones
  • 1:03 - 1:06
    14. travnja 1229. godine.
  • 1:06 - 1:09
    Za izradu svog molitvenika
    upotrijebio je pergament.
  • 1:09 - 1:11
    No nije upotrijebio novi pergament,
  • 1:11 - 1:14
    već pergament recikliran od ranijih rukopisa,
  • 1:14 - 1:16
    kojih je bilo sedam.
  • 1:16 - 1:20
    A Arhimedov Kodeks C bio je
    samo jedan od tih sedam.
  • 1:20 - 1:25
    Rastavio je Arhimedov rukopis
    i ostalih sedam rukopisa.
  • 1:25 - 1:28
    Izbrisao je sve njihove tekstove,
  • 1:28 - 1:31
    zatim je stranice razrezao po sredini,
  • 1:31 - 1:33
    izmiješao ih
  • 1:33 - 1:35
    preokrenuo za 90 stupnjeva
  • 1:35 - 1:37
    i pisao molitve povrh tih knjiga.
  • 1:37 - 1:39
    U osnovi je tih sedam rukopisa
  • 1:39 - 1:43
    nestalo na 700 godina i imamo molitvenik.
  • 1:43 - 1:46
    Molitvenik je otkrio ovaj tip,
  • 1:46 - 1:49
    Johan Ludvig Heiberg, 1906. godine.
  • 1:49 - 1:51
    Koristeći samo povećalo
  • 1:51 - 1:53
    prepisao je onoliko teksta koliko je mogao.
  • 1:53 - 1:57
    Riječ je o tome da je pronašao
    dva teksta u ovom rukopisu
  • 1:57 - 1:58
    koja su bila jedinstvena.
  • 1:58 - 2:00
    Uopće se nije radilo o A i B;
  • 2:00 - 2:02
    riječ je bila o posve novim
    Arhimedovim tekstovima,
  • 2:02 - 2:05
    nazvanim "Metoda" i "Stomachion".
  • 2:05 - 2:07
    Rukopis je postao svjetski slavan.
  • 2:07 - 2:09
    Do sad bi trebalo biti jasno
  • 2:09 - 2:12
    da je ova knjiga u lošem stanju.
  • 2:12 - 2:15
    Stanje joj se pogoršalo tijekom 20. stoljeća
  • 2:15 - 2:17
    nakon što ju je Heiberg vidio.
  • 2:17 - 2:18
    Preko nje su slikane krivotvorine,
  • 2:18 - 2:22
    i plijesan ju je jako oštetila.
  • 2:22 - 2:25
    Ova knjiga ispunjava definiciju otpisanog.
  • 2:25 - 2:27
    To je takav tip knjige
  • 2:27 - 2:30
    za kakav biste smatrali da bi
    trebao biti u nekoj instituciji.
  • 2:30 - 2:32
    No ona se ne nalazi u nekoj instituciji,
  • 2:32 - 2:37
    kupio ju je privatni vlasnik 1998. godine.
  • 2:37 - 2:38
    Zašto ju je kupio?
  • 2:38 - 2:42
    Zato što je krhko želio učiniti sigurnim.
  • 2:42 - 2:45
    Želio je jedinstveno učiniti svuda prisutnim.
  • 2:45 - 2:50
    Želio je skupo učiniti besplatnim.
  • 2:50 - 2:53
    I želio je to učiniti kao stvar principa.
  • 2:53 - 2:57
    Jer neće mnogo ljudi uistinu
    čitati Arhimeda na starogrčkom,
  • 2:57 - 3:00
    no trebali bi dobiti priliku učiniti to.
  • 3:00 - 3:03
    Zato je oko sebe okupio prijatelje Arhimeda
  • 3:03 - 3:06
    i obećao platiti sav izvršen rad.
  • 3:06 - 3:07
    Bio je to skup posao,
  • 3:07 - 3:11
    no ne toliko koliko biste pomislili
  • 3:11 - 3:13
    jer ti ljudi nisu došli zbog novca,
  • 3:13 - 3:15
    već zbog Arhimeda.
  • 3:15 - 3:16
    Došli su iz različitih područja.
  • 3:16 - 3:19
    Došli su iz fizike elementarnih čestica,
  • 3:19 - 3:20
    došli su iz klasične filologije,
  • 3:20 - 3:22
    došli su iz konzervacije knjiga,
  • 3:22 - 3:25
    došli su iz antičke matematike,
  • 3:25 - 3:27
    došli su iz upravljanja podacima,
  • 3:27 - 3:30
    došli su iz znanstvenog oslikavanja
    i upravljanja programima.
  • 3:30 - 3:33
    I svi su se okupili kako bi radili na ovom rukopisu.
  • 3:33 - 3:37
    Prvi je problem bila konzervacija.
  • 3:37 - 3:39
    Morali smo se nositi s ovakvim stvarima:
  • 3:39 - 3:42
    Na hrptu knjige bilo je ljepila.
  • 3:42 - 3:44
    Ako pozorno promotrite ovu fotografiju,
  • 3:44 - 3:46
    njezina je donja polovica prilično smeđa.
  • 3:46 - 3:47
    To je ljepilo za drvo.
  • 3:47 - 3:49
    Ako ste konzervator,
  • 3:49 - 3:51
    ovo ljepilo možete prilično lako skinuti.
  • 3:51 - 3:54
    Gornju polovicu čini Elmerovo ljepilo za drvo.
  • 3:54 - 3:56
    To je emulzija polivinil acetata
  • 3:56 - 3:59
    koja se, kad se jednom osuši, ne otapa u vodi.
  • 3:59 - 4:02
    I mnogo je čvršća od pergamenta
    na kojem je pisana.
  • 4:02 - 4:05
    I tako smo, prije no što smo mogli
    započeti s oslikavanjem Arhimeda,
  • 4:05 - 4:07
    morali rastaviti knjigu.
  • 4:07 - 4:10
    Za to nam je trebalo četiri godine.
  • 4:10 - 4:13
    Ovo je rijetka fotografija nas
    u akciji, dame i gospodo.
  • 4:13 - 4:16
    (Smijeh)
  • 4:16 - 4:20
    Uz to smo se morali riješiti svog voska,
  • 4:20 - 4:22
    jer je ovo korišteno u službi liturgije
  • 4:22 - 4:24
    Grčke pravoslavne crkve,
  • 4:24 - 4:25
    a oni su koristili vosak za svijeće.
  • 4:25 - 4:27
    A vosak za svijeće je bio prljav
  • 4:27 - 4:29
    i nismo mogli oslikavati kroz njega.
  • 4:29 - 4:32
    Morali smo jako pažljivo mehanički
    sastrugati sav vosak.
  • 4:32 - 4:34
    Teško je točno vam reći
  • 4:34 - 4:37
    koliko je loše stanje ove knjige
  • 4:37 - 4:39
    no vrlo često se mrvila.
  • 4:39 - 4:42
    Inače se ne biste brinuli zbog mrvica kod knjige
  • 4:42 - 4:45
    no ovi bi komadići mogli sadržavati
    jedinstven Arhimedov tekst.
  • 4:45 - 4:47
    Dakle, sićušne smo fragmente
  • 4:47 - 4:52
    doista uspjeli vratiti na njihovo pravo mjesto.
  • 4:52 - 4:55
    Nakon što smo to učinili,
    počeli smo oslikavati rukopis.
  • 4:55 - 4:57
    Oslikali smo rukopis
  • 4:57 - 4:59
    s 14 različitih svjetlosnih frekvencija.
  • 4:59 - 5:03
    Zato što kad nešto pogledate u različitim
    svjetlosnim frekvencijama,
  • 5:03 - 5:04
    vidite različite stvari.
  • 5:04 - 5:06
    Ovo je slika stranice
  • 5:06 - 5:08
    oslikane u 14 različitih svjetlosnih frekvencija.
  • 5:08 - 5:10
    No ni jedna od njih nije funkcionirala.
  • 5:10 - 5:15
    Stoga smo slike obradili zajedno
  • 5:15 - 5:18
    i stavili dvije slike na jedan prazan zaslon.
  • 5:18 - 5:21
    Ovo su dvije različite slike Arhimedova rukopisa.
  • 5:21 - 5:23
    Slika s lijeve strane
  • 5:23 - 5:24
    normalna je infracrvena slika.
  • 5:24 - 5:26
    Slika zdesna ultraljubičasta je slika.
  • 5:26 - 5:27
    I na slici zdesna
  • 5:27 - 5:29
    mogli biste vidjeti nešto od Arhimedovih zapisa.
  • 5:29 - 5:32
    Ako ih spojite zajedno u jedno digitalno platno,
  • 5:32 - 5:35
    pergament je na obje slike svijetao
  • 5:35 - 5:37
    i ispada svijetao.
  • 5:37 - 5:40
    Molitvenik je na obje slike taman
  • 5:40 - 5:42
    i ispada taman.
  • 5:42 - 5:45
    Arhimedov je tekst na jednoj slici taman, a na drugoj svijetao.
  • 5:45 - 5:48
    I ispast će taman, ali crven
  • 5:48 - 5:50
    i onda ga možete prilično jasno čitati.
  • 5:50 - 5:53
    Ovako to izgleda.
  • 5:53 - 5:56
    Ovo je slika prije i poslije,
  • 5:56 - 5:59
    no ne čitate sliku ovako na zaslonu.
  • 5:59 - 6:02
    Zumirate i zumirate
  • 6:02 - 6:05
    pa zatim još zumirate i zumirate
  • 6:05 - 6:07
    i sada je možete čitati.
  • 6:07 - 6:14
    (Pljesak)
  • 6:14 - 6:17
    Ako dvije iste slike obradite na različite načine,
  • 6:17 - 6:20
    možete se riješiti teksta molitvenika.
  • 6:20 - 6:21
    To je jako važno,
  • 6:21 - 6:24
    jer dijagrami u rukopisu
  • 6:24 - 6:26
    jedinstven su izvor za dijagrame
  • 6:26 - 6:29
    koje je Arhimed crtao u pijesku u četvrtom stoljeću prije Krista.
  • 6:29 - 6:32
    I eto, mogu vam ih pokazati.
  • 6:32 - 6:34
    Pomoću ovakvog oslikavanja -
  • 6:34 - 6:37
    ovakvog oslikavanja pomoću infracrvene, ultraljubičaste, nevidljive svjetlosti -
  • 6:37 - 6:40
    nikad nećemo moći oslikavati kroz pozlaćene krivotvorine.
  • 6:40 - 6:42
    Kako smo to kanili učiniti?
  • 6:42 - 6:44
    Pa, uzeli smo rukopis
  • 6:44 - 6:48
    i odlučili ga oslikati pomoću rendgenskog fluorescentnog oslikavanja.
  • 6:48 - 6:51
    Rendgenska zraka stiže na dijagram slijeva
  • 6:51 - 6:55
    i izbacuje elektron iz unutrašnje ljuske atoma.
  • 6:55 - 6:57
    Taj elektron nestaje.
  • 6:57 - 7:00
    Dok on nestaje, elektron iz udaljenije vanjske ljuske
  • 7:00 - 7:03
    uskače i zauzima njegovo mjesto.
  • 7:03 - 7:04
    A kad preuzme njegovo mjesto
  • 7:04 - 7:07
    ispušta elektromagnetsko zračenje.
  • 7:07 - 7:08
    Ispušta rendgensku zraku.
  • 7:08 - 7:11
    Ta je rendgenska zraka specifična po svojoj valnoj dužini
  • 7:11 - 7:13
    prema atomu koji pogađa.
  • 7:13 - 7:15
    Ono što smo zapravo htjeli dobiti
  • 7:15 - 7:17
    bilo je željezo.
  • 7:17 - 7:19
    Zato što je tinta pisana željezom.
  • 7:19 - 7:20
    I ako bismo mogli mapirati
  • 7:20 - 7:23
    mjesto gdje ta rendgenska zraka izlazi i odakle dolazi,
  • 7:23 - 7:25
    mogli bismo mapirati svo željezo na stranici,
  • 7:25 - 7:28
    i zatim bismo teoretski mogli čitati sliku.
  • 7:28 - 7:32
    Problem je što vam treba jako snažan izvor svjetlosti da biste to mogli učiniti.
  • 7:32 - 7:35
    Tako da smo ga odnijeli u Laboratorij sinkrotronskog zračenja na Stanfordu
  • 7:35 - 7:37
    u Kaliforniji,
  • 7:37 - 7:38
    što je čestični akcelerator.
  • 7:38 - 7:40
    Elektroni kruže na jednu stranu,
  • 7:40 - 7:42
    pozitroni na drugu.
  • 7:42 - 7:43
    Susreću se u sredini,
  • 7:43 - 7:46
    i stvaraju subatomske čestice
  • 7:46 - 7:48
    poput čarobnih kvarkova ili tau leptona.
  • 7:48 - 7:51
    Nismo doista kanili staviti Arhimeda u tu zraku.
  • 7:51 - 7:54
    No kako elektroni kruže brzinom svjetlosti,
  • 7:54 - 7:56
    oni ispuštaju rendgenske zrake.
  • 7:56 - 7:58
    To je najsnažniji izvor svjetlosti u Sunčevu sustavu.
  • 7:58 - 8:00
    To se naziva sinkrotronskim zračenjem
  • 8:00 - 8:02
    i obično se koristi da bi se nešto gledalo,
  • 8:02 - 8:04
    poput bjelančevina i tome sličnog.
  • 8:04 - 8:08
    No mi smo željeli gledati atome, atome željeza,
  • 8:08 - 8:11
    da bismo mogli čitati stranicu prije i poslije.
  • 8:11 - 8:13
    I gle čuda, otkrili smo da to možemo učiniti.
  • 8:13 - 8:16
    Bilo je potrebno oko 17 minuta da bi se obradila jedna jedina stranica.
  • 8:16 - 8:19
    Što smo dakle otkrili?
  • 8:19 - 8:21
    Pa, jedan od jedinstvenih tekstova u Arhimedovu rukopisu
  • 8:21 - 8:23
    naziva se "Stomachion".
  • 8:23 - 8:25
    On nije postojao u Kodeksima A i B.
  • 8:25 - 8:28
    Znali smo da on sadrži ovaj kvadrat.
  • 8:28 - 8:30
    To je savršen kvadrat,
  • 8:30 - 8:32
    i podijeljen je na 14 djelića.
  • 8:32 - 8:34
    No nitko nije znao što je Arhimed radio s tih 14 djelića.
  • 8:34 - 8:37
    Sad mislimo da znamo.
  • 8:37 - 8:38
    Pokušavao je shvatiti
  • 8:38 - 8:41
    na koliko je načina moguće rekombinirati tih 14 djelića
  • 8:41 - 8:43
    i još uvijek dobiti savršeni kvadrat.
  • 8:43 - 8:47
    Želi li itko pogađati odgovor?
  • 8:47 - 8:52
    Riječ je o 17.152 podijeljenih na 536 porodica.
  • 8:52 - 8:54
    Pritom je važno
  • 8:54 - 8:58
    to da je riječ o najranijem proučavanju matematičke kombinatorike.
  • 8:58 - 9:02
    A kombinatorika je čudesna i zanimljiva grana matematike.
  • 9:02 - 9:05
    No ono što doista zapanjuje kod ovog rukopisa
  • 9:05 - 9:07
    jest to da smo razgledali ostale rukopise
  • 9:07 - 9:09
    koje je izrađivač palimpsesta izradio,
  • 9:09 - 9:11
    od kojih je pisar načinio svoju knjigu,
  • 9:11 - 9:14
    i jedan je od njih bio rukopis koji je sadržavao Hiperidov tekst.
  • 9:14 - 9:19
    Hiperid je bio atenski govornik iz četvrtog stoljeća prije Krista.
  • 9:19 - 9:21
    Bio je Demostenov izravni suvremenik.
  • 9:21 - 9:26
    I 338. pr. Kr. on i Demosten su zajednički
  • 9:26 - 9:27
    odlučili da se žele suprotstaviti
  • 9:27 - 9:29
    vojnoj moći Filipa Makedonskog.
  • 9:29 - 9:33
    I tako su Atena i Teba započele borbu protiv Filipa Makedonskog.
  • 9:33 - 9:34
    Bila je to loša ideja
  • 9:34 - 9:38
    jer je Filip Makedonski imao sina zvanog Aleksandar Veliki
  • 9:38 - 9:40
    i izgubili su bitku kod Heroneje.
  • 9:40 - 9:43
    Aleksandar Veliki zatim je osvojio tada poznati svijet,
  • 9:43 - 9:45
    a Hiperid se našao optužen za izdaju.
  • 9:45 - 9:49
    Ovo je govor koji je održao na suđenju
  • 9:49 - 9:50
    i to je odličan govor:
  • 9:50 - 9:52
    "Najbolje je od svega", kaže on, "pobijediti.
  • 9:52 - 9:54
    No ako ne možeš pobijediti,
  • 9:54 - 9:56
    tada bi se trebao boriti za plemenit cilj,
  • 9:56 - 9:58
    jer u tom će te se slučaju sjećati.
  • 9:58 - 9:59
    Imajte na umu Spartance.
  • 9:59 - 10:01
    Ostvarili su bezbrojne pobjede,
  • 10:01 - 10:03
    no nitko se ne sjeća koje su
  • 10:03 - 10:05
    jer za sve su se borili iz sebičnih razloga.
  • 10:05 - 10:09
    Jedina bitka u kojoj su se Spartanci borili, a koje se svi sjećaju
  • 10:09 - 10:10
    jest bitka kod Termopila
  • 10:10 - 10:12
    gdje su poklani do posljednjeg čovjeka,
  • 10:12 - 10:14
    no gdje su se borili za slobodu Grčke."
  • 10:14 - 10:17
    Bio je to tako dobar govor
  • 10:17 - 10:20
    da su ga atenski sudovi oslobodili.
  • 10:20 - 10:22
    Živio je još 10 godina,
  • 10:22 - 10:25
    kada ga je sustigla makedonska frakcija.
  • 10:25 - 10:28
    Odrezali su mu jezik kao ismijavanje njegova govorništva
  • 10:28 - 10:31
    i nitko ne zna što su učinili s njegovim tijelom.
  • 10:31 - 10:34
    Tako da je ovo otkriće izgubljenog glasa iz antike,
  • 10:34 - 10:36
    koji nam se obraća, ne iz groba,
  • 10:36 - 10:38
    jer njegov grob ne postoji,
  • 10:38 - 10:40
    nego s atenskih sudova.
  • 10:40 - 10:41
    Sada bih trebao reći
  • 10:41 - 10:44
    da inače kad proučavate
  • 10:44 - 10:46
    srednjovjekovne rukopise koji su sastrugani
  • 10:46 - 10:47
    ne pronalazite jedinstvene tekstove.
  • 10:47 - 10:51
    Tako da je pronalazak dvaju njih u jednome rukopisu doista značajan.
  • 10:51 - 10:54
    No pronalazak triju takvih tekstova je totalno čudan.
  • 10:54 - 10:55
    A mi smo pronašli tri.
  • 10:55 - 10:57
    Aristotelove "Kategorije"
  • 10:57 - 10:59
    jedan su od temeljnih tekstova zapadne filozofije.
  • 10:59 - 11:04
    Pronašli smo komentare na njega iz trećeg stoljeća naše ere
  • 11:04 - 11:07
    čiji je autori su možda Galen, a vjerojatno Porfirije.
  • 11:07 - 11:09
    Svi ti podaci koje smo prikupili,
  • 11:09 - 11:11
    sve slike, sve neobrađene slike,
  • 11:11 - 11:14
    svi prijepisi koje smo načinili i tome slično
  • 11:14 - 11:17
    stavljeni su na internet pod licencom Creative Commons
  • 11:17 - 11:20
    da ih može koristiti bilo tko za bilo koju komercijalnu svrhu.
  • 11:20 - 11:27
    (Pljesak)
  • 11:27 - 11:30
    Zašto je to vlasnik rukopisa učinio?
  • 11:30 - 11:34
    Učinio je to jer razumije podatke jednako dobro kao i knjige.
  • 11:34 - 11:35
    Što se tiče knjiga,
  • 11:35 - 11:37
    ako želite osigurati njihovu dugotrajnu upotrebljivost,
  • 11:37 - 11:39
    morate ih sakriti u ormare
  • 11:39 - 11:41
    i dopustiti vrlo malom broju ljudi da ih gleda.
  • 11:41 - 11:44
    Što se tiče podataka, ako želite da oni prežive,
  • 11:44 - 11:47
    morate ih objaviti i pobrinuti se da ih svi imaju,
  • 11:47 - 11:50
    uz što je manje moguće kontrole nad podacima.
  • 11:50 - 11:51
    On je učinio upravo to.
  • 11:51 - 11:55
    Institucije bi trebale učiti iz toga.
  • 11:55 - 11:57
    Jer u ovom trenutku institucije
  • 11:57 - 12:00
    ograničavaju svoje podatke pomoću ograničenja autorskih prava i tome sličnog.
  • 12:00 - 12:02
    Ako želite proučavati srednjovjekovne rukopise na internetu,
  • 12:02 - 12:06
    u ovom trenutku morate otići na stranicu neke Nacionalne knjižnice
  • 12:06 - 12:09
    ili stranicu neke Sveučilišne knjižnice,
  • 12:09 - 12:11
    što je manje-više najdosadniji način
  • 12:11 - 12:12
    na koji se možete baviti digitalnim podacima.
  • 12:12 - 12:15
    Zapravo ih želite sve skupiti zajedno.
  • 12:15 - 12:18
    Jer buduću mrežu drevnih rukopisa za budućnost
  • 12:18 - 12:21
    neće izgraditi institucije.
  • 12:21 - 12:24
    Izgradit će je korisnici,
  • 12:24 - 12:26
    ljudi koji prikupljaju te podatke,
  • 12:26 - 12:29
    ljudi koji žele skupiti sve vrste karata
  • 12:29 - 12:31
    odakle god dolazile,
  • 12:31 - 12:33
    sve vrste srednjovjekovnih romanci,
  • 12:33 - 12:34
    odakle god dolazile,
  • 12:34 - 12:38
    ljudi koji žele biti kustosi vlastite veličanstvene selekcije
  • 12:38 - 12:39
    prekrasnih stvari.
  • 12:39 - 12:41
    To je budućnost interneta.
  • 12:41 - 12:44
    To je privlačna i prekrasna budućnost,
  • 12:44 - 12:46
    kad bismo je samo mogli ostvariti.
  • 12:46 - 12:49
    Mi u Walters Art Museuma slijedili smo ovaj primjer
  • 12:49 - 12:52
    i postavili sve naše rukopise na internet
  • 12:52 - 12:54
    da bi ljudi mogli uživati u njima -
  • 12:54 - 12:57
    sve neobrađene podatke, sve opise, sve metapodatke,
  • 12:57 - 12:59
    pod licencom Creative Commons.
  • 12:59 - 13:01
    Walters Art Museum je maleni muzej
  • 13:01 - 13:03
    i ima prekrasne rukopise,
  • 13:03 - 13:05
    no podaci su fantastični.
  • 13:05 - 13:06
    Rezultat je toga
  • 13:06 - 13:09
    to da ako sada izvršite pretragu slika na Googleu
  • 13:09 - 13:13
    i utipkate, na primjer, "Iluminirani rukopis Kur'ana",
  • 13:13 - 13:17
    24 od 28 slika koje ćete pronaći doći će iz moje institucije.
  • 13:17 - 13:23
    (Pljesak)
  • 13:23 - 13:28
    Razmislimo o tome na trenutak.
  • 13:28 - 13:30
    Što institucija time dobiva?
  • 13:30 - 13:32
    Institucija time dobiva mnogo toga.
  • 13:32 - 13:34
    Možete govoriti o humanističkim znanostima i tome sličnom,
  • 13:34 - 13:36
    no razgovarajmo o sebičnim stvarima.
  • 13:36 - 13:40
    Jer institucija time doista dobiva ovo:
  • 13:40 - 13:43
    zašto ljudi idu u Louvre?
  • 13:43 - 13:46
    Idu vidjeti Mona Lisu.
  • 13:46 - 13:49
    Zašto idu vidjeti Mona Lisu?
  • 13:49 - 13:52
    Zato što već znaju kako ona izgleda.
  • 13:52 - 13:54
    A znaju kako ona izgleda
  • 13:54 - 13:59
    zato što su posvuda vidjeli njezine slike.
  • 13:59 - 14:03
    Uopće nema potrebe
  • 14:03 - 14:05
    za tim ograničenjima.
  • 14:05 - 14:07
    Mislim da bi institucije trebale ustati
  • 14:07 - 14:11
    i objaviti sve svoje podatke pod neograničenim licencama,
  • 14:11 - 14:13
    i svi bi od toga imali velike koristi.
  • 14:13 - 14:16
    Zašto ne bismo svima dopustili pristup tim podacima
  • 14:16 - 14:18
    da budu kustosti vlastite kolekcije
  • 14:18 - 14:20
    drevnog znanja i čudesnih i predivnih stvari
  • 14:20 - 14:24
    te time povećali ljepotu i kulturnu važnost
  • 14:24 - 14:25
    interneta?
  • 14:25 - 14:26
    Doista vam mnogo hvala.
  • 14:26 - 14:31
    (Pljesak)
Title:
William Noel: Otkrivanje izgubljenog Arhimedovog kodeksa
Speaker:
William Noel
Description:

Kako pročitati rukopis star dvije tisuće godina koji je izbrisan, razrezan, preko kojeg se pisalo i bojalo? Pomoću snažnog čestičnog akceleratora, naravno! Kustos drevnih knjiga William Noel priča fascinantnu priču o Arhimedovu palimpsestu, bizantinskom molitveniku koji sadrži prethodno nepoznate originalne zapise antičkog grčkog matematičara Arhimeda i ostalih.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
14:53

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.